Novosti Hrvatska

kreću natječaji

Vrdoljak: Nafte ima kod Brača, u siječnju 2015. stiže platforma

kreću natječaji
"U travnju ove godine započet će natječaji za koncesiju za 29 'blokova' za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, u siječnju i veljači iduće godine će započeti prvi radovi na istraživanju, a u roku od pet godina će krenuti eksploatacija nafte i plina. Očekujemo da će radovi na istraživanju, dakle samo u prvih pet godina, vrijediti nekoliko stotina milijuna eura, odnosno oko 2,5 milijardi kuna, i da će donijeti dosta posla domaćim brodogradilištima i metalurškoj industriji", ustvrdio je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Svi blokovi, odnosna polja za istraživanje, bit će u rasponu od 1000 do 1600 metara kvadratnih, s tim da će u sjevernom Jadranu biti osam blokova na dubini manjoj od 100 metara, dok će na srednjem i južnom Jadranu biti 21 blok najveće dubine i preko 1000 metara.

Prema neslužbenim informacijama, lokacije od kojih se najviše očekuje su na dijelu južnog Jadrana koje graniči s Crnom Gorom te na području srednjeg Jadrana oko otoka Brača.

Od gradnje platformi imat će koristi i lokalne zajednice jer će se tu plaćati porezi na dohodatak zaposlenih te prirezi, komunalne naknade i doprinosi, a vjerojatno će i dio opskrbe životnim potrepštinama zaposlenih na moru pripasti u zadatak lokalnom stanovništvu.

Ministar gospodarstva je ustvrdio kako je izrađena Uredba o naknadama za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koja će udesetorostručiti davanja za državu za nove koncesije u odnosu na dosadašnja pravila i stare koncesije, te da je osnovana Agencija za ugljikovodike koja će pratiti izvršavanje ugovornih obveza odabranih investitora.

Jednako tako je uspostavljen i "Data Room", službeni prostor pri Agenciji za ugljikovodike u kojem će od 10. ožujka svi zainteresirani moći pregledavati geološke podatke koji su u vlasništvu RH, a ulazak u taj prostor će se naplaćivati pet tisuća eura. U Data Room se neće moći unositi mobitel i kamere, neće biti pristupa internetu, biti će snimana kamerom, te će biti poduzete sve sigurnosne mjere kako ne bi "nestao" neki dokument.

Prema informacijama iz Ministarstva investitori će potom, ako budu željeli, moći kupiti geološke podatke, s tim da će kada su u pitanju "stara snimanja" dokumentaciju moći kupiti izravno od RH, dok će novu dokumentaciju koju je izradila tvrtka Spectrum moći kupiti uz suglasnost Agencije i Ministarstva.

Ako se investitori odluče kupiti dokumentaciju tvrtke Spectrum prvih pet kupnji biti će u cijelosti prihod Spectruma, dok će prilikom svake iduće kupnje prihod dijeliti po pola Spectrum i Republika Hrvatska.

Nadalje, novom Uredbom o naknadama za istraživanje i eksploataciju uvode se osim dosadašnje naknade za pridobivene količine ugljikovodika i naknada za površinu isražnog bloka, naknada za površinu eksploatacijskog polja po kilometru kvadratnom, naknada za sklapanje ugovor, naknada za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika, naknada za administrativne troškove, te podjela količina pridobivenih ugljikovodika.

Uz to se uvodi odredba da se naknade više neće plaćati u okviru konsolidiranog izvješća neke veće tvrtke, već će je plaćati pojedinačna kompanija ili dio kompanije u nekoj većoj tvrtki (poput Ine), koja se bavi izričito istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika.

U odnosu na stari model to znači da će državi pripadati oko 53 posto prihoda od proizvodnje nafte i plina određene tvrtke, a do sada joj je pripadalo 24 posto, i to u okviru konsolidirane bilance. Tako je u 2013. taj državni udio u Ini iznosio samo pet posto s obzirom da je Ina poslovala s gubitkom i država je prihodovala 365 milijuna kuna, dok bi prema novom modelu prihodovala 3,8 milijardi kuna.

Ovdje odmah treba reći kako se novi obračun neće odnositi na poslovanje Ine, jer ona posluje po starim koncesijskim ugovorima (a novom uredbom se ne mjenja naknada za koncesiju,već se mjenjaju drugi parametri). To znači da će novi investitori biti na udaru novih mjera, a komparativna analiza je pokazala kako će Hrvatska sa 53,5 posto prihoda od proizvodnje nafte i 60 posto od proizvodnje plina biti konkurentnija od Crne Gore (66,5 posto) po tom pitanju, a da je u odnosu na ostale konkurentne zemlje po sredini tablice kada su u pitanju državni "nameti".

Prihodi bi trebali biti relativno mali u fazi istraživanja ugljikovodika, ali bi sa početkom proizvodnje trebali značajno porasti, s tim da bi investitoru djelom biti plaćeni troškovi istraživanja, i to uputem smanjivanja Vladinog udjela u prihodima od proizvodje nafte i plina.

Na pitanje novinara da li su rađene analize utjecaja naftnih platformi na okoliš i turizam, u Ministarstvu gospodarstva su odgovorili da su investitori dužni poštovati najstrože propise o zaštiti okoliša.

HEP postaje opskrbljivač plinom


Od 1. travnja HEP će umjesto tvrtke Prirodni plin postati opskrbljivač prirodnim plinom za 38 distributera plina za domaćinstva, potvrdio je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, ističuči kako neće doći do poskupljenja plina. Ina će tako nastaviti sa proizvodnjom i prodajom plina gospodarstvu, a država se na ovaj korak odlučila jer, kako je objasnio vrdoljak, prema propisima iz Trećega energetskog paketa Europske unije države članice moraju osigurati opskrbu plinom za domaćinstva i industriju.

"Tvrtka Pirodni plin kao 'opskrbljivač' opskrbljivača" višegodišnji je gubitaš te smo odlučili tu uslugu prebaciti na HEP za prijelazno razdoblje od tri godine, nakon čega će se morati cjenovno liberalizirati i ovo područje", kazao je Vrdoljak, dodajući kako HEP-u ovaj posao neće donijeti gubitajk, ali ni dobitak.

"HEP će od Ine kupovati 600 milijuna kubika plina koliko je poterebno za domaćinstva, a HEP će to prodavati distributerima, a cijena po kojoj HEP od ine kupuje plin je za sada poslovna tajna", kazao je Vrdoljak.

Na pitanje kako to da je tvrtka Prirodni Plin bila gubitaš, a da HEP neće gubiti prilikom ovih transakcija, Vrdoljak je odgovorio da to treba pitati Inu.

Inače, Opskrbljivač na veleprodajnom tržištu, koji se u stručnim krugovima naziva i opskrbljivač opskrbljivača, prema Zakonu o tržitu plina je tvrtka kojoj domaći proizvođač, a to je u Hrvatskoj Ina, po reguliranoj cijeni prodaje plin, a onda ga ona prodaje distributerima također po reguliranoj cijeni. Potom distributeri opskrbljuju krajnje korisnike.

Piše Frenki Laušić
Foto: Arhiv CROPIX
Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last