Novosti Hrvatska

Jučer, danas, malo sutra

Ivica Ivanišević: Bušni dan u slavu Ivana Vrdoljaka

Jučer, danas, malo sutra

Znate li tko je bio Antun Lučić? Najkraći i vjerojatno najtočniji odgovor glasio bi: jedan od najvećih Hrvata u povijesti. Podrijetlom Hvaranin, rođenjem (1855.) Splićanin, diplomirao je na Politehnici u Grazu (na istoj visokoj školi koju je prije njega pohađao iNikola Tesla), kratko vrijeme služio je kao časnik u Austrougarskoj mornarici, da bi 1879. godine otišao u SAD u posjet ujaku, u vižitu koja je potrajala sve do njegove smrti 1921. godine. Dolaskom u novi svijet zainteresirao se za rudarstvo.

Isprva se zanimao za nalazišta zlata i kamene soli, da bi se uskoro prestrojio na kolosijek tragača za naftom, pokušavajući razviti nove metode otkrivanja izvora.

Njegove teorije stručna je javnost dočekala s podsmijehom, toliko snažnim da su ga otpisivali kao beznadnog redikula. A onda je 10. siječnja 1901. godine točno u 10 i 30 bušotina u Spindletopu u Teksasu s dubine od 370 metara počela rigati naftu.

“Štrcaj” je bio tako silan da se iz buže istočilo ravno 800.000 barela, načinivši jezero površine 100 jutara, a lijepe količine nafte zapljusnule su i 25 kilometara udaljeni Port Arthur, prije nego što je Ante Lučić, tada već Anthony F. Lucas, uspio začepiti gejzir.

Dok si rekao “Holly Cow!” malešni je Spindletop nakićen s 285 bušotina, a u samo jednoj godini broj stanovnika narastao je s osam na šezdeset tisuća.

Sve do smrti Lučić je ostao posvećen naftaškome biznisu razvijajući niz patenata koji su dodatno olakšali eksploataciju izvora i dali snažan poticaj razvitku privrede SAD-a. Njemu u počast Američki institut za geološka i metalurška istraživanja utemeljio je nagradu koja se zove Zlatna medalja Anthonyja F. Lucasa.

‘Na ovome mjestu...’

Kod prve bušotine u Spindletopu podignut je, pak, granitni obelisk visok 18 metara, na kojemu su uklesane sljedeće riječi: “Na ovom mjestu desetog dana dvadesetog stoljeća počela je nova era civilizacije.

Nafta je revolucionirala industriju i promet; stvorila je nečuveno bogatstvo, izgradila gradove, osigurala posao za stotine tisuća, i doprinijela je milijardama dolara, kroz poreze, podrške vladinim institucijama.

Kroz mali broj godina promijenila je ljudski život diljem svijeta.” Lučićev značaj i zasluge dodatno su ovjereni uvrštenjem u izbor 200 najzaslužnijih Amerikanaca u povijesti SAD-a.

Čitava naša civilizacija izgledala bi pitaj Boga kako da genijalni Tonči nije, uz ostalo, bio i prčevit tip koji se nije dao pokolebati nakon što su ga kolege uhvatili u đir i počeli titulirati kao iščašenu munjaru koja jalovo fantazira i burgija po selendrama bez razloga i pameti.

Njegov svijetli primjer trebao bi imati na umu ministar Ivan Vrdoljak dok trpi podsmijeh s različitih adresa nakon što je svečano objavio kako će Lijepa naša uskoro puhati za vratom Norveškoj te postati naftno-plinska velesila.
Nema sumnje, novinska piskarala i dalje će se natjecati u disciplini bezdušnoga ruganja na ministrov račun, a kvazieksperti nabacivati blatom na njegov hrabri projekt.

No, on mora ostati hladan i stamen, bez zadrške predan preporodnoj viziji, baš kao i mister Tonči onomad.
Jednoga dana, nije mi teško zamisliti, sva muka kroz koju ovih dana prolazi, bit će naplaćena. Nakon što cijeli Jadran izbušimo kao procidušu, zemlje OPEC-a prime nas u redovito članstvo, a Norveška padne na koljena, Vrdoljak će biti slavljen još i više od Lučića.

Rođendan našega evanđelista Ivana postat će državni praznik koji ćemo obilježavati kao Bušni dan. I baš kao što Srbi u nebo kuju svoga vladara Dušana, mi ćemo o današnjoj Hrvatskoj govoriti kao o Bušanovu carstvu.

Školske ekskurzije pohodit će bušotine od sjevera do juga, osobito prvu, koja će ponijeti ime Brune Bušića, i drugu, kojoj će krsni kum biti veliki prijatelj Hrvatske George Bush. Na tim povijesnim lokacijama nadahnuti profesori podučavat će đake učenju premudroga vođe Ivana Vrdoljaka, poznatijem kao Bušido kodeks.

Crno nam se piše

S iskrenim ganućem evocirat ćemo uspomene na dane ponosa i slave kada je Ivan Vrdoljak naciji vizionarski poručio: Crno nam se piše! Oni koji ga danas blijedo gledaju, tada će propasti u zemlju od srama, puno dublje od ministrovih bušilica.

I kao što je Anthony F. Lucas dobio golemi obelisk, našem će preporoditelju u čast na središnjem trgu rodnog Osijeka biti podignuto gigantsko svrdlo, a slavonska metropola prigodno će se preimenovati u Svrdlovsk.
U podnožju toga monumenta stajat će sljedeći natpis: “U spomen na Ivana Vrdoljaka, čovjeka koji nas je zavio u crno.”

ivica ivanišević

Naslovnica Hrvatska