Novosti Hrvatska

velika hajka

Lovac Radoslav Bekavac: Odstrijelio sam 11 vukova, ali trebalo bi mnogo više...

velika hajka
Inicijativa lovaca da se broj vukova u Hrvatskoj reducira barem za 30 posto, koju su podržali Marijan Grubešić iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta i Domagoj Križaj, glavni inspektor za lovstvo Ministarstva poljoprivrede, naišla je na žestok odgovor Udruge za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, životinja i prirode “Glas životinja”.

Vuk je lovcu interesni (ne)prijatelj. Prijatelj mu je utoliko što obavlja ulogu sanitarca u populaciji lovne divljači, a neprijatelj jer taj predator osim falične tamani i zdravu lovnu divljač koje u pojedinim hrvatskim lovištima inače nedostaje. Osim toga čopori vukova, naročito oni koji su se raširili u dalmatinskom kršu, često priređuju krvave gozbe nad stadima ovaca i koza, a na meti im se znaju naći magarci, konji i goveda. Čak i njihovi rođaci psi.

Lovci i oni koji su stali na njihovu stranu ističu kako nikomu ne pada na pamet zahtijevati istrebljenje vuka u Hrvatskoj, što bi zapravo bila nemoguća misija, ali se zalažu da se tom zvijeri bolje gospodari. Na njihove pozive odgovorni se godinama oglušuju. Pritom upiru prstom u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kojega drže glavnim krivcem vučje prekomjerne zaštite.

- Vuk nanosi velike štete domaćoj stoci i divljači. To je posljedica neograničene zaštite na cijelom području RH i manipulacije u gospodarenju tom zvijeri – kaže Marijan Grubešić.

Domagoj Križaj se zalaže da se umjesto apsolutne zaštite uvede održivo gospodarenje vukom.

- Nelogično je da se vuka apsolutno štiti kad je ovaj predator na samom vrhu hranidbenog lanca. Ako bi se nastavila dosadašnja praksa, moglo bi nam se dogoditi da ćemo biti prisiljeni zaštititi životinjske vrste u hranidbenom lancu vuka – veli Križaj.

Pojedu 260 tona mesa

Grubešić je izračunao da vukovi godišnje pojedu 220 do 260 tona mesa, odnosno 10 do 12 tisuća grla prosječne težine 20 kilograma, što predstavlja vrijednost od 10 do 12 milijuna kuna. U Gorskom kotaru na jelovniku im je uglavnom divljač, a u Dalmaciji u nedostatku divljači napadaju domaću stoku. Kada se vrijednosti plijena pridodaju troškovi skrbi za vukove te štete lovnog turizma, vukovi Hrvatsku godišnje koštaju oko 15 milijuna kuna.

Radoslav Bekavac spada među najiskusnije hrvatske lovce kada je u pitanju vuk kojega je desetljećima praktično proučavao.

- U svojem lovačkom dnevniku imam 11 odstrela vuka, uvijek karabinom, jedan na jedan, a značajnom broju lovaca omogućio sam da dođu do tog trofeja. Pitate me jesam li za odstrel 30 posto vučje populacije. Kako odgovoriti? Na jednoj su strani zaštitari koji kažu apsolutno ne, a na drugoj “siroti” lovci i zakupci osiromašenih lovišta. Broj vukova u Hrvatskoj prosipa se iz rukava. Nikada nije utvrđen znanstveno. Nikada nije definirana njihova brojnost u odnosu na njihov prirodni plijen. Vukovima se u nas upravlja stihijski. Pa se proglase zaštićenima na cijelom državnom terotoriju kao nigdje drugdje. Ne može vuk biti nedodirljiv u lovištima – kaže Bekavac i nastavlja:

- Vukovi nam pojedoše lovni turizam i općenito lovno gospodarstvo. Ja sam apsolutno za smanjenje njihova broja jer iako njihov broj nije poznat, može se ustvrditi da je prevelik. U cijeloj Hrvatskoj, a posebno u nas u Dalmaciji gdje je broj krupne divljači kao mogućeg vučjeg plijena gotovo simboličan. Imamo jedino nešto divljih svinja i simbolične količine divokoza i muflona. Ali nisam za njihovo iskorjenjivanje ni u Dalmaciji, niti igdje drugdje jer je uloga vukova kao sanitaraca u lovištima potrebna i poželjna – kaže Bekavac.

TONI PAŠTAR
Foto: Ilustracija CROPIX

Zaštitari: Vukovi potrebniji od lovaca

Udruga “Glas životinja” veli da su prirodi i životinjama potrebniji vukovi nego lovci. Tvrde da je od hrvatskih vukova 2011. godine stradalo 1777 domaćih životinja, desetak po jednom vuku, dok je u Francuskoj na svakog vuka otpalo 35 stradalih domaćih životinja.

-Mi se protivimo bilo kakvom ubijanju ili odstrelu  vukova te predlažemo i podupiremo potpunu zaštitu vukova u RH - stoji u javnom priopćenju Udruge koje potpisuje predsjednica Tina Tabak.


50 čopora

Državni zavod za zaštitu prirode objavio je da se od 2005. do 2009. godine broj vukova kretao od 160 do 253 jedinke raspoređene u 50 čopora, s tim da je Hrvatska 24 čopora dijelila sa Slovenijom i BiH. Iako nemaju putovnice, vukovi iz Hrvatske prelazili su granice sa Slovenijom i BiH, a to čine i danas.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last