Novosti Hrvatska

promjene voljom građana na referendumu

Stručnjaci za Ustav: Nema dvojbe - brak je zajednica žene i muškarca

promjene voljom građana na referendumu
Odluka o izmjeni Ustava donesena voljom građana na referendumu ustavna je kategorija i obvezujuća je za sva državna tijela. Tvrdi to ekspert za ustavno pravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. Robert Podolnjak. Time je pao u vodu argument vladajuće koalicije da SDP-ova većina, bez obzira na rezultat referenduma - s pitanjem “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” - predložene izmjene Ustava neće podržati u Saboru.

- Sabor je dužan implementirati donesenu odluku i uvrstiti je u Ustav. No, čak i ako to formalno i ne bi učinio, referendumska odluka postala bi dio Ustava – ističe prof. dr. Podolnjak, naglašavajući da bi ona imala ustavni karakter iako ne bi bila zapisana u Ustavu.

Najviša razina

- Riječ je o odluci donesenoj na najvišoj mogućoj razini. Donio ju je suvereni narod i ne postoji ništa iznad referendumske odluke na ustavnom referendumu – pojašnjava prof. dr. Podolnjak.

Gotovo istu ocjenu iznio je i Zvonimir Lauc s katedre za ustavno pravo Osječkog sveučilišta, koji navodi da se, ako postavljeno pitanje dobije podršku građana na referendumu, “radi o promjeni Ustava referendumom”.

HDZ-ovac Vladimir Šeks, pisac prvog hrvatskog Ustava i autor posljednjih ustavnih izmjena kojim je, radi europskog referenduma, ukin uta odredba o potrebnih 50 posto izišlih birača da bi referendum uspio, tvrdi da referendumska odluka spada u doktrinu Ex constitutionem.

- U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a on je ostvaruje izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Ako se prikupi i verificira 10 posto valjanih potpisa birača i ako postavljeno pitanje dobije pozitivno mišljenje na referendumu, ono postaje dio Ustava – tumači Šeks.

On pritom naglašava da je to jedan od mogućih načina izmjene Ustava. Drugi predviđa redovnu saborsku proceduru, koja počinje odlukom o pristupanju izmjeni Ustava, potom se nastavlja usvajanjem nacrta za promjenu Ustava, i završava odlukom o promjeni Ustava koju donosi Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Što se pak tiče referenduma, Ustav izrijekom navodi da Sabor raspisuje referendum za promjenu Ustava ako to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odlučuje većinom glasova birača koji su mu pristupili, a odluka donesena na njemu, jasno stoji u Ustavu, obvezatna je.

MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ

Od Štimca do Blanke

Građansku inicijativu ‘U ime obitelji’ poduprle sve veće vjerske zajednice u RH te velik broj stranaka, udruga i uglednih pojedinaca. Među njima su i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Igor Štimac, karikaturist Srećko Puntarić Felix, Blanka i Joško Vlašić, vaterpolist Dubravko Šimenc, teatrologinja Sanja Nikčević, glumac Adam Končić ...

Neuspješni manevri

- ZA REFERENDUM TREBA 450 TISUĆA POTPISA – prošlotjedno tumačenje predsjednika Odbora za Ustav SDP-ovca Peđe Grbina demantira ustavni stručnjak prof. dr. Zvonimir Lauc, navodeći da Ustav propisuje da je za referendum potrebno 10 posto od ukupnog broja birača u RH, što je 375 tisuća građana.

- KOALICIJA NEĆE MIJENJATI USTAV UNATOČ REZULTATU REFERENDUMA – u Vladi tvrde da neće referendumsku formulaciju uvrstiti u Ustav čak i ako ona dobije podršku na referendumu. Prof. dr. Robert Podolnjak tvrdi da ona automatizmom postaje dio Ustava.

- SDP U USTAV UNOSI FORMULACIJU O GAY BRAKOVIMA NAKNADNO – prema Ustavu, nadležno tijelo državne uprave godinu dana od održavanja referenduma može donijeti odredbu suprotnu referendumskom pravorijeku. Drugim riječima, ako želi legalizirati gay brakove, Vlada mora pričekati godinu dana, skupiti dvotrećinsku većinu i ponovno izmijeniti Ustav.

Pitanje nije neustavno

Ustavni stručnjaci procjenjuju kako nema osnove da postavljeno referendumsko pitanje padne na Ustavnom sudu jer ničim ne ugrožava ljudska prava i slobode građana. Štoviše, formulacija iz referendumskog pitanja gotovo je identična onoj iz važećeg Obiteljskog zakona RH u kojemu izrijekom stoji da je “brak zakonom uređena zajednica žene i muškarca”.

I Europska konvencija o ljudskim pravima u svojem članku 12. navodi da “muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj”. Da su organizatori svoje pitanje formulirali drukčije i tražili, primjerice, zabranu sklapanja istospolnih brakova, gotovo je sigurno da pitanje ne bi dobilo zeleno svjetlo na Ustavnom sudu.

PRVI KORAK: VERIFIKACIJA PRIKUPLJENIH POTPISA – Ministarstvo uprave dužno je utvrditi je li skupljen Ustavom propisan broj glasova za zahtjev za raspisivanje referenduma.

DRUGI KORAK: SABOR TRAŽI MIŠLJENJE USTAVNOG SUDA – Sabor može zatražiti od Ustavnog suda ocjenu je li referendumsko pitanje “Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” u skladu s Ustavom.

TREĆI KORAK: SABOR RASPISUJE REFERENDUM – ako Ustavni sud ocijeni da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom, Sabor mora raspisati referendum.

ČETVRTI KORAK REFERENDUM MIJENJA USTAV
- ako se na referendumu većina građana izišlih na birališta izjasni pozitivno o referendumskom pitanju, ono automatizmom postaje dijelom Ustava.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last