Novosti Hrvatska

dalmatinci s linićevE listE

Niko Pulić: Skinite me sa ‘stupa srama’ - platio sam 1,5 milijuna kuna duga

dalmatinci s linićevE listE
Na najnovijem popisu Ministarstva financija RH, odnosno Porezne uprave, pet najvećih tvrtki SEnD poreznih dužnika s područja Dubrovačko-neretvanske županije su “Boreas”, s 10,9 milijuna kuna duga, “Petrokov” s 8,478, “Conell 2” d.o.o. s 5,276 milijuna kuna te PZ “Jedinstvo” s 3,550 i “Pronto servis” s 3,349 milijuna kuna ukupnog duga.

Za razliku od srpnja 2012. godine, kada je Porezna uprava prvi put objavila “porezni stup srama”, dug konavoskih građevinara iz “Conella” tri puta je smanjen, čemu je vjerojatno pridonijela i činjenica da su mnogi dužnici koji su bili u obvezi prema tom poduzeću isplatili svoj dug, koji je lani iznosio čak 40 milijuna kuna. Da su država i ostali Konavljanima isplatili svoje obveze, ta se tvrtka uopće tada ne bi ni našla na dužničkom popisu. Istodobno je dug tvrtke “Boreas” iz Mlina u Župi dubrovačkoj, koja je sada predvodnik liste, “u kunu” jednak lanjskome. Među prvih sto na popisu, međutim, uopće nema predvodnika prvog popisa iz 2012. godine, kao, na primjer, “Stanogradnje”, “Vulixa” ili stambene zadruge “Komunalac”.

Zanimljivo je da je “Petrokov”, iako je već godinu i pol u stečaju te je brisan iz registra dubrovačke ispostave splitskoga Trgovačkog suda, s 8,478 milijuna kuna i dalje na popisu “financa”, ali ne i GP “Dubrovnik” koji je također u stečaju i, s utvrđenim dugom prema državi većim od 30 milijuna kuna, bez konkurencije, najveći porezni dužnik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji!? Također, na 57. mjestu popisa poreznih dužnika je tvrtka “Glavice” u stečaju s dugom od 521 tisuću kuna te se mnogi Dubrovčani i stanovnici juga Hrvatske opravdano pitaju jesu li se pri sastavljanju “poreznog stupa srama” financi držali istih mjerila. Jedan od onih što su u vrhu popisa pojedinaca je i proslavljeni automobilist Niko Pulić s 1,551 milijun kuna duga, o kojem kaže: - Nastao je kao posebni sponzorski ugovor (“ugovor lik i djelo”), pri kojem sponzori plaćaju porez 70 posto na iznos koji primim.

Tako 2004. sponzori nisu platili doprinos na 350 tisuća kuna te se dug vodio na mene, a sponzori nisu pristali platiti. Tek u listopadu 2010. doznajem za to iako sam u međuvremenu vozio utrke te registrirao vozila. Imao sam transparentne ugovore za bavljenje autosportom i svi su bili javni od 1990. godine do danas, a jedini sam hrvatski sportaš koji je uredno plaćao poreze na sponzore, bilo da idu preko mene kao pojedinca ili kluba.

No, s tom vrstom ugovora poreznici se prema sportašima odnose kao prema obrtnicima! U međuvremenu sam se žalio, ali dug nije smanjen, nego je porastao: glavnica je od 350 porasla na 900 tisuća kuna u 2009., a danas čak na 1,5 milijuna kuna. Dao sam odvjetnicima da to riješe, a prije nekoliko dana javili su da je to plaćeno te sam iznenađen što se nalazim na spornom popisu − rekao je Pulić u izjavi za “Slobodnu Dalmaciju” o dugu zbog kojeg se našao na popisu dužnika listi Porezne uprave.

Općina Tribunj: Spasit ćemo Zadrugu

Poljoprivredna zadruga Tribunj, nekada nadaleko poznata po preradi maslina i proizvodnji maslinova ulja, na samom je vrhu poreznih dužnika u Šibensko-kninskoj županiji. S dugom državi od 10,1 milijun kuna i stečajem koji je otvoren prije godinu dana, tribunjska se zadruga našla na drugom mjestu ove neslavne ljestvice, odmah nakon nogometnog kluba HNK Šibenik koji državi duguje oko 58 milijuna kuna. Stečajni upravitelj Draško Lambaša ističe kako je zadruga godinama gomilala dug, a 2005. godine poslovanje je čak prebacila na novoosnovanu zadrugu Otkup Tribunj. Sada je i ona u problemima, a prije dva mjeseca otkaz je dobilo i zadnjih sedam zaposlenika.

− Čudno je i ne znam zašto je Porezna uprava godinama tolerirala dugovanje PZ-a Tribunj i zašto prije nije pokrenula stečaj – pita se Lambaša. Načelnik tribunjske općine Damir Pilipac podsjeća kako je PZ Tribunj imao dugu tradiciju, a u bivšoj državi, osim preradom maslina i proizvodnjom ulja, bavio se i trgovinom i zapošljavao stotinjak ljudi. No, problemi su počeli nakon Domovinskog rata. Upravitelj Žaljko Jonjić gotovo ništa nije radio da spasi poslovanje zadruge, tvrdi Pilipac.

− Osnovni dug državi iznosio je 2,3 milijuna kuna, no ništa se nije poduzimalo i dugovanje se s kamatama popelo do sadašnjeg iznosa od desetak milijuna kuna. Općina Tribunj − kako kaže Pilipac − zainteresirana je za spas propale zadruge. Budući da je država najveći vjerovnik, iako postoje još dva vjerovnika, ali s gotovo zanemarivim iznosima u odnosu na državna potraživanja, Općina je Poreznoj upravi, odnosno Ministarstvu financija, ponudila otkup duga, no taj je prijedlog odbijen − govori Pilipac.

− Općina je zainteresirana da otkupi osnovni dug, tj. 2,3 milijuna kuna, pogotovo zato jer u tom dugu postoji i 400.000 kuna koji PZ Tribunj duguje Općini na račun poreza i prireza. U Poreznoj upravi su odbili taj prijedlog, no podržao nas je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i potpisao dopis još prije mjesec dana, ali on još nije poslan Ministarstvu financija. Problem je i što nekretnine PZ-a Tribunj nisu legalizirane, a nema novca ni da se pokrene postupak legalizacije – ističe Pilipac.

Međutim, Lambaša tvrdi kako je prijedlog Općine Tribunj zakonski neutemeljen. - Općina ne može dug izravno otkupiti od Porezne uprave i oni to dobro znaju. Što se tiče nekretnina koje nisu legalizirane, to ne dovodi u pitanje vlasništvo nad njima. Nekretnine se mogu prodavati i Općina Tribunj se onda može javiti – kazao je Lambaša.

Benkovac: Kako je propala Veletržnica

Regionalna veletržnica Benkovac d.d., jedna od veletržnica iz nacionalnog Projekta izgradnje mreže veletržnica koji je pokrenula Vlada RH u suradnji s Organizacijom Ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) i Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD), prva je tvrtka u Zadarskoj županiji po poreznom dugovanju od 17,7 milijuna kuna. Iako je AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom) od Trgovačkog suda Zadar zatražio pokretanje stečaja, oporavak je neizvjestan. Blokada računa Veletržnice, u kojoj država ima 93 posto vlasništva, traje od sredine 2004. godine, a plaće radnicima godinama se već isplaćuju cesijama, dok doprinosi nisu plaćeni tko zna otkada. Od nekad brojnih poslova, Veletržnica sada radi samo za “Kali tunu”, koja je zakupila dvije rashladne komore. Formalno benkovačka Veletržnica pripada državnom lancu regionalnih veletržnica.

Nekadašnji Nadzorni odbor pokušavao je situaciju riješiti prodajom dijela nekretnina, no neuspješno. Bivši direktor Regionalne veletržnice Benkovac Emil Stolić nepravomoćno je osuđen na godinu i pet mjeseci zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te prijevare u službi, za više od 150 tisuća kuna. Optužnica ga je teretila da je kao direktor Regionalne veletržnice Benkovac od sredine prosinca 2003. godine do sredine kolovoza 2004. godine naložio računovodstvu da mu se u ime više osoba isplate novčani iznosi na ime njihova članstva u Nadzornom odboru tvrtke.

Bio je optužen i za isplate na temelju neistinitih računa, naplatu više novca po putnim nalozima, te podizanje više akontacija ili pozajmica koje nije pravdao putnim nalozima. Svote novca kojima je oštetio Regionalnu veletržnicu kreću se od od 27 pa do 60 tisuća kuna, a Stolić je, prema optužnici, pronevjere “izvodio” preko navodnih kupovina kamionskih autoguma, naplata nepripadajućih dnevnica, naknada za korištenje privatnog vozila u službene svrhe, troškova taksi-službe, loco-vožnje.

U “zlatna vremena” tvrtka je godišnje zarađivala od od pet do šest milijuna kuna. S dugom od čak tri milijuna kuna na prvom mjestu obrtnika poreznih dužnika, našla se poznata paška obrtnica Vesna Herenda, iako se dug zapravo odnosi na njezina supruga, paškog dogradonačelnika Tina Herendu. Još prošle godine policija ga je nakon istrage osumnjičila da je kao vlasnik uslužnog obrta “Herenda”, registriranog na njegovo, ali i ime njegove supruge Vesne, posredovao u kupoprodaji zemljišta, te da je umjesto stvarno ostvarenog primitka od preko 10 milijuna kuna, u poslovnim knjigama obrta lažno prikazao primitak od samo 36 tisuća kuna. Na taj način izbjegao je platiti porez na dodanu vrijednost za 2008. godinu u iznosu od ukupno 1.913.555,61 kunu.

AHMET KALAJDŽIĆ
BOŽANA SVILIČIĆ
MARIJA LONČAR

Počistite nam dug kao hajduku

Nogometni klub Šibenik predvodi dalmatinske neplatiše poreza s oko 58 milijuna kuna duga. Golem je to novac koji iznosi otprilike trećinu proračuna Grada Šibenika. Ili, s tolikim novcem skromniji prvoligaš mogao bi preživjeti šest, seam sezona. No, klub sa Šubićevca nije ništa više novca zatajio državi od drugih nogometnih klubova, prije nego što su prošli proces preoblikovanja iz udruga građana u športska dionička društva. Primjerice, Hajduk i Osijek imali su višestruko viša dugovanja od Šibenčana, da bi nakon famoznog preoblikovanja bili ‘očišćeni’ od poreznog duga.

Razlog, država je donijela zakon kojim je velikim neplatišama među sportskim klubovima omogućila da im se potezom pera oproste dugovi. Istom scenariju nadaju se i u Šibeniku, koji se približio petom krugu preoblikovanja. Tako će 58 milijuna kuna poreznog duga NK Šibenika na sebe formalno preuzeti Grad Šibenik, a zauzvrat će dobiti vlasničke udjele u klubu, odnosno postati većinski vlasnik drugoligaša sa Šubićevca. To je budućnost, ali što je bilo u prošlosti kada se generirao višemilijunski dug. Konkretno, Šibenikovo problemi počeli su već iza Oluje - 1995. godine! Porezni dug od 58 milijuna kuna datira od 1996. godine, kada je Šibeniku blokiran račun.

Od tada se nisu uredno uplaćivali doprinosi za zdravstveno, mirovinsko i druga porezna davanja. Doznajemo kako je dug prgresivno rastao svake godine. Teško je izdvojiti neku vladajuću garnituru na Šubićevcu koja je drastično nagomilala dug: - Sigurno je da su obveze bile veće što je Šibenik igrao viši rang. U razdoblju koje spominjemo Šibenik je bio i prvoj i drugoj ligi, a nastupio je i u Europi - kaže Goran Pauk, predsjednik Šibenika koji je na čelo kluba došao prije deset godina. On ističe da je zatekao tridesetak milijuna kuna duga, a prije njega su predsjednici bili Marijan Miletić i Miho Mioč te pokojni Ivo Baica.

KREŠIMIR GULIN


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last