Novosti Hrvatska

suprotiva

Josip Jović: BiH - od poraza do konačne podjele

 suprotiva

/Dado Ruvić / CROPIX

Izglasavanje nepovjerenja vladi Federacije BiH, koje je došlo nakon  preslagivanja koalicijskih partnera, nejasnih odnosa i nelogičnih ovlasti pojedinih nositelja državnih funkcija, samo je novi dokaz kako s ustavnim uređenjem ovoga entiteta, kao i države u cjelini, nešto ili točnije ništa nije u redu. Kako se političke stranke u ovoj zemlji nisu u stanju same dogovoriti, jer svaka polazi sa svojih isključivih pozicija, te kako ni Europska unija ne uživa naročit autoritet, to je inicijativu za ustavne promjene preuzeo SAD, odnosno njegovo sarajevsko veleposlanstvo, osnovavši posebno povjerenstvo zaduženo za izradu nacrta novoga ustava Federacije. Hrvati, odnosno njihove vodeće stranke, su i sami inzistirale na novom ustavu, ali s ovom inicijativom nikako ne mogu biti zadovoljni niti od nje mogu očekivati imalo bolju poziciju. Naprotiv!

Projektni zadaci

Nelogično je da se mijenja ustav jednog entiteta, a da se ne mijenja ustav cijele države. Ta situacija nedvosmisleno upućuje na zaključak kako je Republika Srpska sa svojim granicama, kompetencijama i pozicijom u saveznoj državi neupitna. U samom pristupu promjenama zadana su dva osnovna cilja, kao dva aksioma koja u bitnome ograničavaju slobodu izbora i traženje najboljih rješenja. Prvi je aksiom: nema govora o trećem, tj. hrvatskom entitetu, i drugo, broj županija se mora smanjiti te njihove nadležnosti još više skresati. Federacija bi trebala imati sve ovlasti, osim onih koje želi prinijeti na županije ili kantone.

Već se je pojavila i nova mapa županjske podjele, prema kojoj bi sadašnjih deset županija bilo prekrojeno u šest novih, od kojih bi samo jedna bila s hrvatskom većinom, jedna s podjednakim brojem pripadnika dva naroda i četiri s muslimansko-bošnjačkom većinom. Neravnopravnost je sadržana već i u sastavu povjerenstva, u kojemu su četiri Bošnjaka i dva Hrvata i to, naravno, po izboru onih koji su odredili projektni zadatak.

Ako sve bude kako je zamišljeno, konačan će rezultat biti porazan. BiH će se definitivno rascijepiti na dva dijela i to na srpsku i muslimansku republiku s perspektivnom potpunog razlaza, što Milorad Dodik uopće i ne skriva, a u objema će Hrvati predstavljati brojčanu i političko-pravnu manjinu. Franje Tuđmana odavno već nema među živima, ali tendencije prema podjeli susjedne države i dalje su veoma snažne.

One su rezultat unutarnjeg stanja duhova, ali sve više i vanjskih silnica. U tom pravcu idu i najavljene ustavne promjene. Nekadašnji čvrsti stav o jedinstvenoj državi koja nema alternative kao da se topi u novom odnosu snaga i planova i pod činjenicama koje neumoljivo govore kako je ta država moguća samo pod vanjskim protektoratom, koji ne može trajati vječno. Neka ruska, ali i američka strateško-obavještajna predviđanja, o kojima smo mogli čitati ovih dana, sve češće i otvorenije spominju raspad države.

Hrvati bi specijalno morali biti zabrinuti zbog svoje pozicije, kao i zbog sve srdačnijih odnosa Bakira Izetbegovića i Tomislava Nikolića, koji su se neki dan zajednički obreli kod Baracka Obame, a uskoro će zajednički u Istanbul kod turskog predsjednika. Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa,  traži da BiH bude nacionalna država bošnjačkog naroda, dok bošnjački političari zagovaraju građansko-unitarnu opciju, ali, čini se, samo u Federaciji dok od etnički očišćene Republike Srpske, iz koje je nestalo dvjesto tisuća Hrvata i milijun Muslimana, dižu ruke. Puzajuće gubljenje statusa konstitutivnog naroda i drobljenje Daytonskog sporazuma na hrvatsku štetu (status Mostara, kontinuirano smanjenje funkcija županija, ukidanje pariteta i konsenzusa, biranje političkih predstavnika od strane drugog naroda, itd.) dobit će, kako izgleda, svoj konačni izraz u novom ustavu.

Povijesna odgovornost

Ni stanje na terenu Hrvatima nikako ne ide na ruku. Oni su najveći gubitnici u ratu i u miru. Prema jednom relevantnom istraživanju udio  Bošnjaka u stanovništvu BiH porastao je u odnosu na 1991. za sedam posto i sada je na granici od 50 posto, udio Srba porastao je za dva posto i sada je 33 posto, dok je udio Hrvata smanjen za šest posto i sada je na 11 posto. Ulazak Hrvatske u EU bit će za Hrvate u Herceg-Bosni traumatičan. S jedne strane će biti izloženi negaciji i unitarizaciji, a s druge odvojeni tvrdom granicom od države koju smatraju svojom domovinom i čije državljanstvo uglavnom imaju.

Mile Lasić, član spomenutog povjerenstva, izišao je s prijedlogom o uspostavi dviju županija, jedne s hrvatskom i jedne s bošnjačkom većinom, što u startu ne izgleda lošim rješenjem. No pitanje je zaista povijesne odgovornosti vodećih političara u BiH da jasno, neuvijeno i bezuvjetno traže stvarnu, a ne deklarativnu ravnopravnost, koja je nemoguća bez vlastite federalne jedinice. Bez toga će se uvijek moljakati za obrazovanje i za televiziju na svom jeziku, moljakat će za neko mjesto u vladi, moljakat će da im drugi dodjeljuju prava i milost. I to, razumije se, bezuspješno. Pred povijesnom je odgovornošću i vlast Republike Hrvatske, koja bi mogla, kad bi htjela, iskoristiti svoj dobar, kako se sama hvali, međunarodni položaj, ali koja je nažalost trenutno zaokupljena nekim drugim susjedima, jednima da zadovolji njihove neprestane ucjene, a drugima da s njima obnovi porušeno bratstvo.

josip jović

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 8FirstPrevious[1]2345678Last