Novosti Hrvatska

mještani se sjećaju - smrada

BRAČ LEŽI NA CRNOM ZLATU S nalazišta u Milni je nekoć teklo vino, a sutra bi mogla - nafta

mještani se sjećaju - smrada

Cilo je misto smrdilo na pokvarena jaja zbog sumporovodika koji je pratitelj nafte - kazuje Nikša Trebotić, a mještani Milne pričaju kako je Ina uz pomoć američkih kolega i njihove opreme na Braču locirala još perspektivnih lokacija

Bračko podzemlje krije raznorazna čuda, osim prirodnih ljepota, čak i prirodna nalazišta velikih količina plina, po svemu sudeći i nafte, locirana na zapadu otoka, na domak Milne. Da priča drži vodu potkrepljuju istraživanja koja su na predjelu lokacije Njivine, pred ulazom u mjesto, prije više od 30 godina provodili Inini stručnjaci, došavši pritom do zanimljivih otkrića. Što je najvažnije, do indicija da se ispod ovog dijela otoka krije vrlo perspektivno nalazište.

Iz prve ruke nam to potvrđuju Milnarani, koji tvrde kako se u utrobi brda nalazi nedovoljno istraženo bogatstvo za kojim je Ina 1979. godine naprasno izgubila interes i prekinula istraživanja. Razlog brzom odlasku i začepljivanju bušotine bilo je otkriće velike količine vrlo otrovnog plina sumporovodika koji je pod visokim tlakom izletio na površinu, i na trodnevnu evakuaciju u supetarske hotele natjerao sve stanovnike mjesta.

- To je bilo prestrašno. Cilo je misto smrdilo na pokvarena jaja. Sve se odmah diglo, ljudi su evakuirani dok se problem nije sanirao. Čulo se još i onda od inženjera koji su tu radili kako je taj plin preteča nečeg puno većeg, da on uglavnom prati naftu. Da je dobar znak za njeno postojanje. Ta je bušotina imala silnu aparaturu, cijevi, koje su se protezale do mora, sve su to oni postavili. Pumpama se voda dizala gore i ladila postrojenje. Bio je to ozbiljan zahvat tada. I sad šta je bilo, ne znan. Toranj je skinut, ventil začepljen, a prije nekoliko godina oko njega je sagrađena montažna kućica – priča Milnaranin Nikša Trebotić.

Otvorio nam je vrlo zanimljivu temu, posebice kada se u obzir uzme sveopća kriza, skupoća, vrtoglavo skakanje cijena nafte na svjetskom tržištu. Brojni se energetski stručnjaci upravo zato i čude zašto se brojni Inini projekti opet ne aktiviraju. Pitaju se zašto uvoziti ako imamo svoje. Ima i oprečnih mišljenja, ima podosta Milnarana koji drže da bi im šporka industrija, potencijalno naftno postrojenje u blizini, moglo remetiti rastući turizam. Više bi voljeli da nalazište Milna 1 kako su je kasnih 70-ih nazvali u Ini, ostane kakva je i sada. Zaokružena visokom ogradom na kojoj se jasno vidi upozoravajuća ploča s natpisom Zabranjena uporaba otvorenog plamena. Ispod tog terena očito nešto veliko spava, a to nam potvrđuje i Pjero Restović, čiji je otac Ivan bio vlasnik centralne lokacije na kojoj je naknadno niknulo postrojenje.

- Koliko ja znam, išli su duboko, spustili su se na nekih šest tisuća metara, a nakon izlaska otrovnog plina sve se zabetoniralo i zatvorilo. Nekada je s te lokacije teklo vino, a jednom bi mogla poteći nafta. Sudjelovao sam u prodaji zemljišta, pa znam neke stvari detaljnije. Ina je počela eksploataciju, a nakon toga je krenula u otkup. Nije se tad moglo kazati ne višim interesima, i tako su tri obitelji, moj otac Ivan, Babarovići i Filipići, susjedi koji su svojim parcelama okružili našu parcelu, morali Ini prodati svoje. Nekih deset tisuća kvadrata. Samo mi Restovići imali smo pet. I onda je krenulo, potom se i zatvorilo, danas tu stoji montažna kućica, tako trune – kaže Pjero Restović.

Milnarani pričaju kako je Ina uz pomoć američkih kolega, točnije njihove sofisticirane opreme u koju su bili uključeni i sateliti, na Braču locirala nekoliko perspektivnih lokacija. Osim Milne koja očito ima indicije za daljnju eksploataciju u igri je bio i Humac, no on je tijekom vremena otpao. Poslije se to dogodilo i milnaranskoj bušotini kojoj je planove pokvario opasni sumporovodik. Za njega se drži da je uvijek vezan uz bazene u kojima je stvarana i bila nafta. Brač uistinu krije svakojaka čudesa i još veće potencijale.

TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ

Bušotina duboka 6074 metara

Nalazište Milna 1 se spominje i na Ininim službenim stranicama s podatkom o istražnoj bušotini iz 1979. godine. Vezano uz njezinu naftašku povijest stoji kako je postigla dubinu od 6074 metra, ali je zbog nailaska na plin opasnog sadržaja sumporovodika, te visokog tlaka, prisilno likvidirana.







Naslovnica Hrvatska