Novosti Hrvatska

PROSLAVE SE IZ KUĆA PREMJESTILE U RESTORANE

Za pričest i krizmu gozba kao na piru; Svećenici upozoravaju: To nije kršćanski

PROSLAVE SE IZ KUĆA PREMJESTILE U RESTORANE

Arhiv CROPIX

Svečani obiteljski ručkovi u prigodama primanja svetih sakramenata krštenja, pričesti ili krizme, unatoč krizi i sve većem padu standarda, ne gube na važnosti, skupoći i rastrošnosti, pa je većina razdraganih roditelja ovih mjeseci spremna te fešte pretvoriti u pravi mali pir za koji izdvajaju od 5000 do čak 15.000 kuna.

Ovisno o broju uzvanika te obilnosti i raznolikosti jelovnika i pića koji su posluženi u restoranima, najjeftiniji ručkovi s pet sljedova plaćaju se oko 150 kuna po osobi bez pića, dok oni skuplji, u koje je uključeno i piće i imaju i po šest-sedam sljedova, dosežu cijenu od 250 kuna po osobi. Riječ je, kažu nam ugostitelji, gotovo isključivo o mesnim jelovnicima, dok rijetki riblji praktički nemaju limita u cijeni.

− Ovo doba godine, u kojima se takvi obiteljski ručkovi organiziraju vikendom, ostali su jedini siguran i stabilan promet ugostiteljima. Nema više domjenaka ni dočeka Nove godine, nema “reprezentacija” ni službenih ručkova. Ostale su samo ove obiteljske fešte na kojima bude u prosjeku od 20 do 25 ljudi. Naravno, ima i onih koji prirede ručak za 60 osoba, a jelovnici su manje-više isti i cijena im je od 150 do 250 kuna po osobi s uključenim pićem. Cijelog tjedna nema prometa ni posla i te vikend-fešte jedina su nam svijetla točka.

Restorani puni vikendom

- Sve je više ljudi koji organiziraju ručkove u restoranima, jer naši prosječni stanovi nisu takvi da možemo ugostiti dvadesetak ljudi, a da bi ih se poslužilo, nekoliko žena treba kuhati i spremati danima prije. Kad se sve to zbroji, u restoranima ne ispada puno skuplje – kaže Frane Krnić, vlasnik “Starog mornara” u Splitu, jednog od restorana koji su više mjeseci unaprijed rezervirani vikendom za proslave.

I u drugim poznatijim splitskim restoranima utvrdili smo blic-anketom kako je do polovine lipnja nemoguće dobiti slobodnu salu za dvadesetak osoba za subotnji ili nedjeljni ručak. U slučaju lijepog vremena, ostala su slobodna još neka mjesta na terasama, kazali su nam u većini restorana. Klasičan jelovnik koji se gotovo posvuda i traži i poslužuje sastoji se od pršuta, sira i francuske salate kao predjela, zatim ide juha, pa glavno jelo, koje uglavnom čini pečenje ili meso ispod peke.

Oni maštovitiji koji su spremni potrošiti više traže još rižot i pašticadu, lešo meso ili posebne priloge, pa se sve to pretvori u pravi svečani jelovnik koji se poslužuje i na vjenčanjima. Pri tome ugostitelji najčešće raznim kombinacijama usluga izlaze ususret gostima, pa tako u većini restorana kolači stižu iz kuće slavljenika, a ponegdje se može donijeti i vlastiti pršut, janje ili vino.

Mjesta se rezerviraju mjesecima unaprijed

Tek, ugostitelji kažu da na takvom jelovniku i uz takvu cijenu nema osobite zarade, posebice ako je piće uključeno u cijenu. Naime, kako je na svim takvim feštama uglavnom dosta djece, oni su najveći potrošači bezalkoholnih pića koja idu u ogromnim količinama, pa kad se sve to zbroji, ostane tek skromna zarada.

Isto tako, slavljenici bi trebali voditi računa i o tome da im se često ponudi značajno niža cijena jelovnika kako bi ih se privuklo, ali iza nje stoje vrlo sumnjivi normativi u količini jela. Tako, na primjer, jeftini jelovnik znači i da kada bilo kojeg jela nestane na poslužavniku, nema nadopune, za razliku od onih malo skupljih u kojima su ugostitelji voljni nadopunjavati jelo sve dok ga gosti konzumiraju i traže još.

Razlika također može biti i u kvaliteti i podrijetlu namirnica, jer se može poslužiti uvozni pršut, koji stoji 60 kuna po kilogramu, ili domaći, koji je 120 kuna, a janjetina može biti različitog podrijetla i cijene, koja u nabavi varira od 60 do 75 kuna po kilogramu, pa bi roditelji i o tome trebali voditi računa, kažu ugostitelji.

No, sve u svemu, bez obzira na to odluče li se slavljenici za skuplju ili jeftiniju varijantu, ugostiteljski vikendi ovog proljeća prolaze u znaku svečanih obiteljskih ručkova rezerviranih mjesecima unaprijed.

Ružica Mikačić

 

Svećenici upozoravaju: To nije kršćanski

Neumjerene fešte u koje se pretvorilo slavlje prilikom primanja jednog o sakramenata kršćanske inicijacije – krizme, koje je u splitsko-makarskoj nadbiskupiji propisana u drugom razredu srednje škole, potpuno su izmaknule kontroli, zdravom razumu i poimanju kršćanstva. Krizma je završni čin krštenja, obred inicijacije, ulaska u svijet odraslih članova Crkve, pa se podjeljuje u godinama kada je dijete zrelije da može svjesno prihvatiti kršćanski život. To je teorija i stav Katoličke crkve.

U hrvatskoj praksi to najčešće označava dan kad najveći broj tih momaka i cura prestaje dolaziti na nedjeljna i blagdanska misna slavlja i održavati bilo kakav kontakt s Crkvom jer su dobili “papire” koji su im nužni pri kasnijim kumstvima i crkvenom vjenčanju.

Župnici prigovaraju takvom odnosu prema sakramentalnom životu, uzalud, iz godine u godinu slavlja su sve raskošnija, a da to ne pripada kršćanskom duhu ni pojmu krizme, u nekoliko navrata su upozoravale različite hrvatske nadbiskupije.

Ali ima još! Nije sve stalo na bogatim ručkovima - sada se organiziraju i noćni partyji u nedjelju kada se dijeli krizma! Na partyje u noćne klubove dolaze, dakako, svi krizmanici, ali i prijatelji, članovi obitelji, pa čak i većina mladih iz tih mjesta! A tamo se zbiva sve suprotno od onoga što su mladi katolici primili ujutro – opija se, skače i pleše, divlja do zore...

- Znamo za pretjeravanje u slavljima krizme i godinama upozoravamo da se to ne radi i da to nije kršćanski, ali bez ikakve koristi. Pozovu i mene na takve svečane ručkove u restorane, ali ne želim doći. To je čisto pomodarstvo, tužno je što se sakrament koji bi trebalo proslaviti dostojanstveno i u krugu obitelji pretvara u razularenu zabavu. A za te noćne zabave nisam čuo, to je tek strašno – komentirao nam je jedan mladi svećenik.

D. Šarac

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last