Novosti Hrvatska

izbor ratnika

Ovo su junaci Domovinskog rata

izbor ratnika

SPLIT
Goran Kliškić, Andrija
Matijaš Pauk, Ante Đalto

– Bilo je prirodno da se uvede najviše odličje za pripadnike Domovinskog rata. Na skupu boraca naše brigade prije dvije godine predlagao sam uvođenje takvog odličja. Sjećam se da sam tada spomenuo i imena junaka naše brigade koji su na samom početku rata činili čuda – kazao nam je general Ivo Jelić, prvi zapovjednik legendarne Četvrte brigade ZNG-a.

Na prijedlog da nam navede imena mogućih kandidata za dobivanje odličja, general Jelić je zamolio da ga se razumije, ali to ne drži mogućim i primjerenim preko telefona. Puno takvih imena, dodao je, može se pronaći u njegovoj knjizi.
– Vrijedna je ova inicijativa za uvođenje najvišeg odličja. Vjerujem kako smo iz dosadašnje prakse izvukli pouku i da će novo odličje dobiti doista najbolji među nama braniteljima – kaže general Petar Šimac. Na molbu da navede moguće kandidate za najviše odličje, general Šimac je, listajući u memoriji samo mrtve junake, naveo imena Gorana Kliškića, Andrije Matijaša Pauka i Ante Đalte.

– Kliškić je neupitni heroj. Poslije teškog ranjavanja, tek što je prizdravio vraća se u postrojbu i izvršava najteže zadaće. Poginuo je u Bistrini spašavajući ranjenog suborca. Andrija Matijaš Pauk po svom junaštvu bio je uzor borcima Četvrte gardijske brigade. Svoje suborce vodio je pozivom “Za mnom!”. Tako je tragično i poginuo, predvodeći postrojbu u napadu. O Anti Đalti drugi vjerojatno znaju puno više. Taj junak, dragovoljac iz Prozora, prva je žrtva Domovinskog rata u Dalmaciji. Poginuo je u Kruševu u kolovozu 1991. godine, u izravnim borbama s neprijateljima – kazao nam je general Šimac.

T. PAŠTAR

ZADAR
Ante Gotovina,
Franko Lisica

– Odličje heroja Domovinskog rata trebalo bi posthumno biti dodijeljeno hrvatskom redarstveniku Franku Lisici, pripadniku specijalne policijske postrojbe i prvoj žrtvi u zadarskom kraju, koji je svoj život dao za obranu domovine.

Franko Lisica poginuo je na brdu Štrkovača kod Polače 2. svibnja 1991. godine, u dobi od 23 godine. Značaj njegove žrtve je i u tome što je potaknula i one koji do tada nisu vjerovali da će biti rata, i da nam predstoji krvavi sukob s okupatorom, da se pokrenu, organiziraju i motiviraju za obranu domovine, Zadra i za stvaranje slobodne i neovisne Hrvatske – kaže nam Klaudio Vidaić, dopredsjednik Hvidre Zadar.

– Na širokom području Zadra i Zadarske županije, čiji su veliki dijelovi bili okupirani i gdje smo imali na tisuće prognanika, svi istinski branitelji ne dvoje tko je najzaslužniji za obranu ovoga kraja – general Ante Gotovina. Bez svake sumnje, on mora biti odlikovan kao heroj, jer to je i bio.

– U našoj udruzi, u kojoj je više od 500 članova, pozdravljamo uvođenje odličja heroja Domovinskog rata, jer koji se to rat u svijetu vodio a da vojska nije imala svoje heroje? Svi znamo da je Ante Gotovina nevino optužen, a najbolje to znaju naši suborci kojima je on bio zapovjednik. Za nas je on istinski heroj Domovinskog rata – veli Jere Zurak, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije.

L. KALMETA

SINJ
Renato Rudić,
Nedjeljko Milun

– Kao jedan od zapovjednika 126. brigade i zapovjednik Operativne grupe Sinj, sretan sam što mi nije poginuo veći broj suboraca iako smo izvodili najteže napadne borbene zadaće. Zato ću za sada navesti samo ime Renata Rudića. Taj mladić bio je istinski junak, neustrašiv i, premda svjestan pogibelji, žrtvovao se spašavajući svoje suborce – kaže stožerni brigadir Ante Kotromanović.

– Smatram da bi se među dobitnicima najvišeg ratnog priznanja svakako trebao naći Nedjeljko Milun, načelnik inženjerije Operativne grupe Sinj, inače djelatnik Slobodne Dalmacije. On je osobno predvodio inženjerce stvarajući na Dinari preduvjete za izvedbu Oluje. Poginuo je pri izradi prolaza za borbene postrojbe kroz minsko polje – kaže Roko Mijić, načelnik stožera Operativne grupe Sinj.

T. PAŠTAR

IMOTSKI
Mate Juroš

Zapovjednici legendarne Treće imotske bojne, na naš upit koga bi predložili za visoko priznanje, kazali su nam:

– Da, svi su naši junaci zaslužili to priznanje. Kada izdvajam, onda bih to visoko priznanje dao legendi Treće bojne Mati Jurošu, koji je poginuo ma Južnom bojištu. Zašto? Pa, zato što je Mate bio pravi borac. Prvi u akciji, srcem i pameću, prvi se javljao u najdelikatnijim situacijama, za njega nije bilo prepreke, u njega nije bilo “neću” ili “ne mogu”. To je veliki junak i ja bih mu dao to odličje, veli Ivica Tolić, jedan od zapovjednika Treće Imotske bojne, umirovljeni komodor Hrvatske ratne mornarice.

– Mate Juroš. To je junak, pravi prijatelj i borac. Ma svi su moji prijatelji iz Treće junaci, tu nema zbora. Mate je bio od prvih dana Domovinskog rata, od 1990., u specijalnoj policiji, poslije u Tigrovima, pa onda u našoj bojni. Imotska krajina može biti ponosna što je imala takvog junaka – riječi su Vedrana Ujevića, časnika Hrvatske vojske u mirovini i dozapovjednika Treće imotske bojne, koja je bila u sastavu Četvrte gardijske brigade.

B. ĆOSIĆ

ŠIBENIK
Imena tek kada se
utvrde kriteriji

– Predlažem da se, kada za to dođe vrijeme, sastanu predstavnici udruga i svi relevantni čimbenici Domovinskog rata sa šibenskog područja i da zajedno u ravnopravnoj diskusiji o tomu raspravimo. Ako treba, da se i više puta sastanemo te da predložimo više kandidata kako bi se izabrao najbolji. To je jedini način da se ne ide po babi i stričevima ili politici – poručuje predsjednik Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije Branko Smrček.

Predsjednik šibenske Hvidre Joško Babačić tvrdi kako je i osobno svjedočio hrabrosti puno suboraca koji bi mogli biti nagrađeni odličjem Junaka Domovinskog rata, no nikoga u ovom trenutku ne bi želio izdvajati.

– Treba vidjeti koji će biti kriteriji za dodjelu odličja i tko će biti predlagatelji. Hoće li to biti braniteljske udruge, zapovjednici postrojbi, premda danas mnoge više ne postoje, ili možda gradovi – kaže Babačić.

I Ivan Vukić Nipper, jedan od ratnih zapovjednika 113. šibenske i 142. drniške brigade, smatra kako se bez poznatih kriterija ne može govoriti o imenima.
– Netko je u ratu mogao biti mjesec dana i biti junak, ali bi, po mojemu mišljenju, jedan od glavnih kriterija trebalo biti kontinuitet, odnosno duljina sudjelovanja u ratu. S druge strane, kako ćete od pet ljudi koji su, recimo, cijelo vrijeme bili zajedno u ratu jednog predložiti za heroja, a druge ne?! – pita se Vukić.

Krunoslav Mazalin, zapovjednik akcije oslobođenja Miljevaca, koji je bio i pomoćnik ministrice obrane u Račanovoj Vladi, pozdravlja uvođenje odličja Junak Domovinskog rata.

– Konačno je došlo vrijeme da i mi priznamo da imamo svoje heroje. No, ključno je, po mojemu mišljenju, da ih predlažu zapovjednici postrojbi, a ne netko s ulice kako se sjeti. Vjerujte, kada za to dođe vrijeme imat ćemo što ponuditi – zaključuje Mazalin.

M. JURKOVIĆ

DUBROVNIK
Andrija Matijaš Pauk,
Damir Tomljanović
Gavran, Marin Jakominić

Umirovljeni general bojnik Nojko Marinović, ratni zapovjednik Južnog bojišta, podupire inicijativu o uvođenju Reda generala Blage Zadre za junake Domovinskog rata.

– Napokon jedno razborito razmišljanje. Kroz cijelu povijest, od Filipa Makedonskog i rimskih kohorti, pa do Prvog i Drugog svjetskog rata, ratni heroji bili su primjereno nagrađivani, pa je krajnje vrijeme da i hrvatski junaci budu primjereno nagrađeni za doprinos u obrani domovine. Moj favorit za orden je pokojni general bojnik Andrija Matijaš Pauk iz Četvrte gardijske brigade koji se na bojištu iskazao kao neustrašiv tenkist. Nezaboravne su njegove akcije izvlačenja iz blokade postrojbi u okruženju i iznenadni noćni napad na četničke snage koje je iznenadio na spavanju – prisjeća se Nojko Marinović svog suborca.

Osim Pauka, u Marinovićevu užem izboru za orden našao bi se i Damir Tomljanović Gavran, jedan od zapovjednika Prve gardijske brigade, koji je na Velebitu poginuo od snajperskog hica.

– Gavran je imao u sebi ugrađenu zapovijed “Za mnom!”. Nikad nije stajao u pozadini, nego je uvijek predvodio suborce u vatru. S ljudima je dijelio dobro i zlo, a život je izgubio, gdje drugo, nego na prvoj crti bojišnice - kaže general bojnik Marinović i kao trećeg favorita izdvaja Riječanina Marina Jakominića, samozatajnog zapovjednika Specijalne postrojbe PU primorsko-goranske “Ajkule”, koji je smrtno stradao na ličkoj bojišnici.

Predsjednik dubrovačkog UHDDR-a i nekadašnji zapovjednik obrane Grada Dubrovnika na položaju Kantafig-Kaboga Igor Žuvela skeptičan je prema najavi uvođenja novog odličja za ratno herojstvo, koju smatra zakasnjelom.
– Smiješno je odlučivati o junacima Domovinskog rata 21 godinu poslije. Bojim se da bi se i ova inicijativa mogla ispolitizirati. Smatram kako je među braniteljima Dubrovnika premalo onih koji su stekli viši čin. Svuda su se namnožili generali i pukovnici, a neki naši pravi branitelji nisu ni bojnici.

Prošle godine, kad smo obilježavali dvadesetu obljetnicu obrane Grada, predložili smo za promaknuće neke zaslužne Dubrovčane. Htjeli smo da se zapovjedniku obrane Miljenku Bratošu posthumno dodijeli čin generala, te da za zasluge u obrani Dubrovnika budu promaknuti pokojni Srećko Kljunak i Rudi Butković. Nijedan od prijedloga nije prošao – razočaran je Igor Žuvela.

G. BIJELIĆ

HOS: Thomas Crowly,Ante Pruže i Darko Jukić

Kao jedan od ratnih zapovjednika, s radošću
čekam da se počne dodjeljivati najviše odličje istinskim junacima Domovinskog rata, sve unadi da se neće kompromitirati dodjelom pojedincima kojima ne pripada. U Devetoj bojni HOS-a, kojoj sam bio na čelu, veliki broj boraca iskazao se neustrašivošću, hrabrošću i odanošću. Za ovu prigodu naveo bih samo trojicu. To su Thomas Crowly, Ante Pruže i Darko Jukić.

Crowly nam je pristupio u studenome 1991. godine kao iskusni ratnik. Iza sebe je ostavio Pustinjsku oluju, a došao je kao katolik pomoći Hrvatima. Postao je državljanin Hrvatske u kojoj je namjeravao živjeti s obitelji. Nije ostvario taj san jer je 1995. godine poginuo na Južnom bojištu.

Ante Pruže iz Zagvozda pristupio nam je krajem 1991., a Darko Jukić iz Imotskog u rujnu iste godine, obojica golobradi dječaci tek prešli prag punoljetnosti. Sudjelovali su u brojnim napadnim operacijama, u svim zadaćama uvijek među prvima. Obojica su poginula 1993. godine u borbama na Svilaji – kaže Marko Skejo, bivši zapovjednik Devete bojne HOS-a i 114. brigade HV-a.

T. PAŠTAR

Zadru’ samo nositeljima ‘Domagoja’

Umirovljeni stožerni general i prvi načelnik Glavnog stožera HV-a Anton Tus pozdravlja inicijativu ministara Predraga Matića i Ante Kotromanovića, ali upozorava kako u Hrvatskoj već postoji odličje za hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu.

– Imamo odlikovanje koje bi bilo svojevrstan ekvivalent odlikovanju narodnog heroja iz vremena SFRJ, a to je odličje Reda kneza Domagoja. No, ono, na žalost, nema istu težinu kao i odličje narodnog heroja. Još sam 1992. godine upozoravao kako je Red kneza Domagoja u poretku važnosti odlikovanja nisko rangirano, tek na sedmom mjestu. Uvođenje odličja Junak Domovinskog rata nikako ne smije biti u koliziji s Redom kneza Domagoja. Junak Domovinskog rata mora biti vrhovno odličje za ratne pothvate, koje može dobiti samo onaj tko već ima odlikovanje Reda kneza Domagoja – smatra general Tus, ne želeći se izjasniti o mogućem kandidatu za novo državno odličje.
General pukovnik u miru i prvi načelnik operativne uprave Glavnog stožera HV-a Franjo Feldi drži kako novo odličje mora biti dodijeljenjo u ime “dužeg vremena provedenog u ratnim operacijama”.

– Knez Domagoj se dodjeljuje za dokazano junaštvo u nekom određenom trenutku rata. Dok bi, po mojemu mišljenju, odlikovanje Junak Domovinskog rata trebalo biti dodijeljeno za duže razdoblje djelovanja u ratu, na jednoj višoj, strateškoj razini sudjelovanja, uz ocjenu ukupnog doprinosa u ratu. O imenima nisam razmišljao, ali ideju svakako treba podržati – kaže Feldi.

General bojnik Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, strahuje od nove inflacije odlikovanja, te stoga, smatra, treba definirati procedure.
– Predlažem sljedeću proceduru: imena kandidata za novo odličje treba dati Glavni stožer Oružanih snaga, zatim bi kandidata trebao potvrditi ministar obrane, te ga proslijediti u Sabor na raspravu i konačnu potvrdu. Nakon toga odlikovanje bi uručio osobno vrhovni zapovjednik i predsjednik države. Dakle, nešto slično proceduri kod dodjele najvišeg američkog ratnog odličja – “Medalje časti”. Predlažem da se posthumno Junakom Domovinskog rata proglase Blago Zadro, Marko Babić, Zadrin suborac koji je na Trpinjskoj cesti u jednom danu uništio četrnaest tenkova, te Damir Tomljanović Gavran, junak operacije “Maslenica” – predlaže general Krešić. denis krnić

Najviše braniteljsko odličje

Heroji ili junaci Domovinskog rata, kako god ih nazivali, zaslužuju svoje posebno odličje – rekao je ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić, čijom će inicijativom ove godine biti uspostavljeno novo odličje namijenjeno herojima Domovinskog rata. Novo će odličje biti nazvano po vukovarskom heroju Blagi Zadri, a kako je najavio ministar obrane Ante Kotromanović, dodjeljivalo bi se braniteljima koji su časno obnašali svoju dužnost i bili moralni i ljudski autoriteti.

U tijeku je, kako doznajemo, konstituiranje povjerenstva koje će činiti predstavnici Ureda predsjednika RH, ministarstava branitelja, unutarnjih poslova, uprave, obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga RH, te Hrvatskog povijesnog muzeja, koji će raditi na izradi novog Zakona o dopunama zakona o odlikovanjima i priznanjima RH. Novo predloženo odlikovanje imat će naziv Red domovinske časti “Blago Zadro”. No, dok povjerenstvo o tome ne odluči, to se još uvijek tretira kao radni naziv.

Bilo bi to najviše odlikovanje koje se dodjeljuje hrvatskim braniteljima, sudionicima Domovinskog rata, odabranim pojedincima koji su se tijekom Domovinskog rata istaknuli junaštvom, hrabrošću, predvođenjem i žrtvom, koji su stekli ugled suboraca, često bez isticanja u javnosti. Odličje će biti iznad do sada najviših odličja – Reda Nikole Šubića Zrinskog i kneza Domagoja – za junaštvo i junački čin u ratu.

Red domovinske časti “Blago Zadro” dodjeljivao bi se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pripadnicima borbenih postrojbi za primjereno i časno ponašanje kojim su stvarali ugled hrvatskih branitelja te bili primjer drugima tijekom Domovinskog rata, a i nakon njega.

Odličje bi se dodjeljivalo i za iskazano junaštvo i hrabrost u situacijama životne opasnosti, koje nadilazi njihovu dužnost, za predvođenje suboraca u borbenim akcijama izravnog otpora agresoru, za djela kojima su spašeni životi suboraca ili civilnih osoba, za podnesenu žrtvu u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH. Pravilnik kojim će se propisati postupak za dodjelu odlikovanja Reda domovinske časti “Blago Zadro”, način nošenja i isticanja odlikovanja, uručenje odlikovanja i priznanja, izgled i tehnička izvedba odlikovanja, uskoro bi trebali biti propisani.

SNJEŽANA DUKIĆ
Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last