Novosti Hrvatska

Uspon i pad meštra od šijuna i biduna

Ajmo, za početak, zaboraviti na sve moralne implikacije slučaja Kajin. Uostalom, tko do sada nije uspio shvatiti svu dubinu posrtanja istarskoga tribuna, neće mu pomoći nikakva dodatna uvjeravanja. Pozabavimo se radije dijelom argumentacije na koju se IDS-ov odmetnik oslonio pravdajući svoj zazorni manevar, a koju nitko u široj javnosti nije ni pokušao propitati.

Među ostalim, Kajin je, naime, izvolio poručiti kako je on i svoju saborsku plaću i pripadajuću zastupničku mirovinu apsolutno zaslužio marljivim radom koji nadmašuje učinak bilo kojega drugog kolege.

Brojke mu nesumnjivo daju za pravo. U prosincu 2009., dakle, na polovini mandata prošloga saziva parlamenta, saborske su službe predočile statistiku o aktivnosti svakoga pojedinog zastupnika.

Do toga dana Damir Kajin javljao se za riječ – govorio, replicirao, ispravljao krive navode, javljao se zbog povrede poslovnika... – čak 266 puta, što će reći da je za saborskom predikaonicom proveo ravno 2700 minuta, dakle, malo manje od puna dva dana.

Kako je tijekom cijele zastupničke karijere – a upravo mu teče četvrti mandat narodnoga deputata – održavao sličan radni ritam, imamo razloga vjerovati da je pred saborskim mikrofonima proveo najmanje tjedan, ako ne i dva.

Naravno, Kajin nije bio “samo” angažirani diskutant, nego i prezaposleni član mnogih radnih tijela visokoga doma. Redom, sjedio je u odborima za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za ratne veterane, za financije i državni proračun, za gospodarstvo, razvoj i obnovu...

Da je kojim slučajem naš parlament imao Odbor za solfeggio, termodinamiku, melioracijsku gnojidbu i kobasičarstvo, polihistor Kajin također bi se našao u izabranom krugu znalaca za pretres tih prevažnih pitanja.

Multipraktik iz Buzeta

Za razliku od prosječna čovjeka koji u cijelome životu može izbrusiti stav oko desetak njemu važnih pitanja, multipraktik iz Buzeta o svemu je pod kapom nebeskom i saborskom uvijek imao svoje mišljenje. Muči li vas izračun parafiskalnih nameta, modalitet provedbe natječaja za Mjeru 302 programa IPARD, utjecaj otkupne cijene ozime pšenice na mađarskoj burzi na prilike u našem agraru, novele Zakona o biocidnim pripravcima ili pravičnost cijene tanjura tripica u saborskome restoranu... ne morate brinuti. Samo potražite Damira Kajina i on će vam sve natenane objasniti.

Na kojemu je sveučilištu takav intelektualac opće prakse i renesansnog zamaha brusio svoja specijalistička znanja, upitat će mnogi čitatelj zatravljen širinom zastupnikovih kvalifikacija.

U Heidelbergu, Tübingenu, Padovi, Cambridgeu? Jok! U Zagrebu, Ljubljani, Tuzli, Podgorici? Malo sutra, pače, poco domani, rekli bi Buzećani. Damir Kajin je, naime, obrazovanjem upravni referent, a pretpolitičkim radnim iskustvom – činovnik Istarskog vodovoda.

Meštar od šijuna i biduna s velikom maturom hrabar je čovjek. Gdje bi netko drugi ostao posramljenim taocem vlastite oskudne naobrazbe i zašutio kao bubica, on je smjelo iskoračio u nepoznate mu predjele makroekonomije, juristike, vojne tehnologije, diplomacije, teške metalurgije... Kao još jedna u dugome nizu žrtava “vegeta sindroma”, odlučio je u sve se miješati, dajući nesebičan doprinos bistrenju problema i pitanja o kojima nema dvije čiste.

Sate, tjedne, mjesece i godine jalovo pofrajane na svekoliku palamudidbu bez kraja i konca on naziva društveno vrijednim radom i traži da mu zbog toga odamo priznanje. Premda je činio ono isto što i grintavi brico ili kumpravenda s viškom slobodnoga vremena, dakle, floćavao o stvarima čiji smisao tek maglovito nazire, Kajin, kada se pogleda u zrcalu, vidi Aliju Sirotanovića hrvatskoga parlamentarizma.

Naravno, tužno je i jadno godinama gledati u zastupnika koji sliči naplavljenom deblu, čiju boju glasa nitko nikada nije imao prilike čuti. No mutavi zabušant koji služi samo popunjavanju partijske kvote i retorička singerica poput posrnuloga Istranina, dva su lica iste medalje. Učinak prvoga možda jest nikakav, ali je zato Kajinov ništavan.

Čovjek koji je godinama marljivo radio na pretvorbi svoje malenkosti u mitološko biće − toliko uspješno da su mnogi povjerovali kako bi ga trebalo beatificirati − i koji je još uspješnije u jednome danu uspio spiskati sav stečeni kapital, u Saboru nikada nije uistinu radio. Samo je paradirao patetičnim moralkama, pa čovjek lako dođe u iskušenje da pomisli kako je njegov pad neizbježna posljedica neke više, upravo kozmičke pravde.

ivica ivanišević
foto: Goran Šebelić / Cropix
Naslovnica Hrvatska
Page 5 of 5First1234[5]NextLast