Novosti Hrvatska

prema anketama čak 68,7 posto stanovnika naše regije glasat će protiv ulaska hrvatske u Europsku uniju

ZAŠTO DALMATINCI NE ŽELE U EU Izdali ste nas u ratu i osudili naše generale

prema anketama čak 68,7 posto stanovnika naše regije glasat će protiv ulaska hrvatske u Europsku uniju
Bez obzira na to tko provodio ankete – Europska komisija, odnosno hrvatska Vlada, ili pak euroskeptici – u svima njima rezultati govore da će Dalmatinci glasati protiv ulaska u Europsku uniju.

Istraživanje koje je za Europsku komisiju prije četiri mjeseca provela agencija Ipsos Puls pokazalo je da su Dalmatinci većinom euroskeptici.

Na pitanje u tom istraživanju koje je glasilo “da je sutra referendum za ulazak zemlje u EU, biste li glasovali za ili protiv”, 48 posto građana Dalmacije glasalo bi za ulazak, dakle, manje od 50 posto.

Prema svježem istraživanju koje je kanadska tvrtka Business Knowledge Corporation provela na zahtjev “Vijeća za Hrvatsku – NE u EU”, Dalmacija spada u najeuroskeptičniju hrvatsku regiju.

Telefonska anketa provedena od 8. do 15. siječnja 2012. godine pokazala je da će čak 68,7 posto Dalmatinaca glasovati protiv Europske unije.

Dalmaciju u euroskepticizmu slijedi Slavonija s 67,3 posto ispitanika koji se protive ulasku zemlje u Uniju, te zagrebačka okolica s 55,3 posto protivnika.

Proeuropski dijelovi Hrvatske, prema ovom posljednjem istraživanju koje je provedeno na uzorku od 1942 osobe, jesu grad Zagreb, Istra i Primorsko-goranska županija.

Sociolog dr. Dragutin Babić iz Instituta za migracije i narodnosti, koji je istraživao utjecaj specifičnih regionalnih obilježja stanovništva na njihove stavove, smatra ove nalaze različitih istraživanja glede Europske unije zanimljivima, iako, dodaje, ove razlike između regija ne treba predimenzionirati.

− Ako pogledamo nalaze za Hrvatsku u cjelini, podrška se kreće nešto iznad 50 posto. Utoliko, rezultati u Dalmaciji, osobito prema spomenutom istraživanju Europske komisije iz rujna 2011. godine, ne odudaraju toliko od hrvatskog prosjeka, za razliku od rezultata istraživanja Vijeća za Hrvatsku po kojemu je podrška Uniji u Dalmaciji manja od 40 posto − kaže dr. Babić.

Na pitanje koji su mogući razlozi pojačanog euroskepticizma Dalmatinaca, ovaj sociolog odgovara:

− Prije svega treba spomenuti rat i ratna razaranja. U ispitivanju koje sam proveo 2005. u Dalmaciji i nekim drugim hrvatskim “ratnim” regijama (Banija, Slavonija), uočio sam u Dalmaciji manju spremnost na oprost onima na drugoj strani u ratu u odnosu na druge regije.

U Dalmaciji postoji određeni kontrast između priobalja i zaleđa, kulturološki i civilizacijski, što je dio odgovora na ovo pitanje.

Nadalje, dugotrajno i intenzivno granatiranje gradova poput Zadra i Šibenika, te Dubrovnika na jugu, od JNA i pobunjenih Srba, stvarali su revolt prema mogućnostima suživota nakon rata.

To je važno i za ovaj sadašnji euroskepticizam, utoliko što se tu vjerojatno osuđuje i europska politika iz toga vremena, kao i kasnije osude generala u Haagu.

Pritom, kritičnost prema tadašnjim hrvatskim politikama, i onome poslije Oluje, nije dio kolektivnog imaginarija toga prostora, kao i šire, uostalom − navodi dr. Babić.

− Iako je i Slavonija regija s izrazitim ratnim problemima i posljedicama, tu je euroskepticizam nešto manji, kao i nešto veća spremnost na suživot, ako je riječ o mojim prethodnim istraživanjima.

To je moguće objasniti nekim kulturološkim i mentalitetskim razlikama Slavonije i Dalmacije, pri čemu su Dalmatinci, kolokvijalno rečeno, burniji i eksplozivniji u reakcijama.

Za preciznije odgovore na temu etnopsiholoških, kulturoloških i mentalitetskih razlika, trebalo bi svakako provesti temeljitije istraživanje hrvatskih regija i njima sukladnih karakteroloških osobina stanovništva − kaže dr. Babić.

− U istraživanju provedenom 2008. godine na populaciji nekoliko nacionalnih manjina u Hrvatskoj (Česi, Slovaci, Srbi i Mađari) jedno od pitanja bilo je i odnos tih nacionalnih manjina prema članstvu Hrvatske u Europskoj uniji.

Zanimljivo je da anketirani pripadnici navedenih nacionalnih manjina gotovo u potpunosti dijele stavove ukupne hrvatske populacije. Tako, od ukupnog broja anketiranih, njih 53 posto je za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, 22 posto je protiv, dok su ostali suzdržani.

Pokazalo se da je najmanje onih za članstvo u EU-u u Slavoniji, a nakon toga slijedi Dalmacija, obje znatno manje od grada Zagreba. Sve ovo potvrđuje prethodno izrečene tvrdnje o Dalmaciji kao nešto euroskeptičnijoj regiji u odnosu na ostatak Hrvatske − zaključuje dr. Dragutin Babić.

ŠENOL SELIMOVIĆ, foto: arhiv cropix

BROJKE

52% građana Dalmacije izjasnilo se protiv ulaska u EU u anketi provedenoj lani u rujnu

68,7% građana Dalmacije izjasnilo se protiv ulaska u EU u anketi provedenoj u siječnju ove godine

Na prvom referendumu 94,17 posto ‘za’ samostalnost

Referendum o ulasku u EU 22. siječnja bit će drugi referendum u povijesti današnje Hrvatske. Prvi je referendum održan 19. svibnja 1991., kad su građani odlučivali o budućnosti zemlje odgovarajući na dva ponuđena pitanja.

Prvo je glasilo: “Jeste li za to da RH, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”

Drugo je pitanje glasilo: “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”

Na oba pitanja građani su odgovarali zaokruživanjem “za” ili “protiv”.

Na referendum je izišlo 83,56 posto birača. Njih čak 94,17 posto izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje, a za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi glasalo je samo 1,2 posto birača.

Pitanje Na referendumu o EU-u

22. siječnja svaki će glasač dobiti jedan listić s pitanjem: “Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?” Bit će ponuđeni odgovori “za” i “protiv”. Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži samo jedan od dvaju ponuđenih odgovora. Jedino tako popunjeni listić je važeći.

Glasovanje izvan mjesta prebivališta

Prema podacima Ministarstva uprave, do isteka roka 7. siječnja čak 20.113 građana zatražilo je privremeni ispis iz popisa birača kako bi na referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji mogli glasati izvan mjesta prebivališta. To je čak oko četiri puta više od broja istih potvrda koje su građani zatražili na nedavnim parlamentarnim izborima.

Promatrači na glasačkim mjestima

I referendum građana o priključenju Hrvatske Europskoj uniji pratit će promatrači. Prema informacijama iz Državnog izbornog povjerenstva, zainteresirani mogu ispuniti obrasce i prijaviti se za praćenje regularnosti procesa te slanje eventualnih prigovora.

A referendum na glasačkim mjestima mogu pratiti udruge i predstavnici političkih stranaka uz popunjen izvadak iz Registra udruga i stranaka iz kojega je vidljiva djelatnost udruge i stranke, te imena i prezimena promatrača.

Najangažiraniji promatrači hrvatskih izbora, pa tako i referenduma, članovi su udruge GONG, a izvršni direktor Dragan Zelić potvrdio nam je da će njihovi GONG-ovci biti na izabranim glasalištima, o čemu će javnost izvijestiti u četvrtak.

D.Š.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 18FirstPrevious[1]2345678910Last