Novosti Hrvatska

ANALIZIRAMO NA KOJE ĆE SVE NAČINE SNALAŽLJIVI GRAĐANI IZBJEGAVATI PLAĆANJE OBVEZA

KAKO IZBJEĆI POREZ Drugu kuću prepisujem ženi, a onda prijavim najam stana...

ANALIZIRAMO NA KOJE ĆE SVE NAČINE SNALAŽLJIVI GRAĐANI IZBJEGAVATI PLAĆANJE OBVEZA

Snalažljivi  su se dosjetili mogućnosti da se drugu ili treću nekretninu prebaci na najbliže članove obitelji. Prepiše se druga nekretnina na djecu, provede se sve legalno i u zemljišniku, i više nemaš dvije nego jednu nekretninu

Razvod, darovanje djeci ili iznajmljivanje. Te tri stvari našem svijetu prve padaju na pamet kada je u pitanju novi porez na imovinu koji je najavila Vlada od 1. srpnja. Najzanimljivija imovina su nekretnine, budući da se procjenjuje kako 90 posto građana u zemlji ima neku nekretninu, a u Hrvatskoj je 2,2 milijuna stanova i oko 200.000 vikendica.

Još se točno ne zna koga će sve zahvatiti porez, hoće li “pasti” oni koji imaju više od jedne nekretnine ili svi koji imaju bilo kakvu nekretninu. Za sada se čini da je izvjesnija prva opcija, i to za nekretnine u kojima vlasnici ne stanuju i koje nisu u funkciji, te su neki već smislili kako bi porez možda mogli izbjeći, osobito ako im bude previsok. Koliki će porez biti, nezahvalno je špekulirati; u zemljama EU-a koje imaju ovakve poreze, najviša stopa je tri posto. To znači da bi porez godišnje za nekretninu vrijednu sto tisuća eura mogao iznositi 3000 eura.

‘Namnožili‘ se otočani

Snalažljivi su se dosjetili mogućnosti da se drugu ili treću nekretninu prebaci na najbliže članove obitelji. Prepiše se druga nekretnina na djecu, provede se sve legalno i u zemljišniku i više nemaš dvije nego jednu nekretninu. Uz to, ako se daruju nekretnine najbližim članovima obitelji, nema ni pet posto poreza na promet nekretnina. Druga opcija je prijaviti prebivalište na adresi druge nekretnine – primjerice djeci stan u Splitu, a roditelji se prijave na adresi vikendice na otoku ili selu.

Na taj je način, vjerojatno podgrijan višegodišnjim najavama uvođenja ovog poreza, proteklih godina statistički porastao broj otočana i stanovnika Zagore. Ostaje i opcija razvoda, bračni par se razvede i podijeli imovinu tako da izbjegnu porez. No, sama prijava na adresi druge nekretnine ne mora značiti da ste porez izbjegli. Poreznici mogu tražiti dokaz da se nekretnina koristi za stalno stanovanje: plaćaju li se tijekom godine samo paušalni troškovi režija ili su režije povećane tijekom cijele godine, gdje su zaposleni vlasnici nekretnine i mogu li zaista putovati na posao svaki dan ako stvarno stalno stanuju u navedenoj kući i slično...

Treća opcija za izbjegavanje poreza jest iznajmljivanje: imate li dva stana u Splitu, znači, jedan u kojem živite i još jedan, onaj viška, stavit ćete ga u funkciju tako što ćete ga iznajmiti i prijaviti to poreznicima. U tom slučaju, primjerice, ako je mjesečna najamnina 1000 kuna, imate pravo na 30 posto odbitaka ili na neoporezivih 300 kuna, što znači da se porez plaća samo na 700 kuna najamnine.

Sadašnja propisana stopa poreza na dohodak je 12 posto te ukupni mjesečni porez i splitski prirez iznose 92,40 kuna za taj stan. Ako je suditi po svemu što se sada špekulira o novom porezu, moglo bi se dogoditi da takav legalno iznajmljen stan uopće ne dođe pod udar novog poreza na nekretnine ili, u najgorem slučaju, ako ga porez i zahvati, da bude blaže oporezivan nego prazni stanovi.

SANJA STAPIĆ

Prijeti ‘poplava’ starih stanova

I dok jedni računaju kako će oporezivanje nekretnina koje nisu u funkciji oživiti tržište jer će ljudi, da bi izbjegli porez, prodavati stanove, dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta rekla nam je da se ovaj porez treba dobro i pažljivo razraditi i da ga trebaju pratiti mjere u području stanogradnje. Može se dogoditi poplava starih stanova na tržištu kojih će se vlasnici htjeti riješiti i prodati ih zbog poreza, pa će povoljnim cijenama istisnuti novogradnju. Onda će se građevinari naći u još većim problemima nego sada, a i banke koje ih prate u gradnji novih stanova.

Nitko ne želi plaćati tuđi dug

Neki su nam analitičari naveli da će u našim uvjetima, kada polovina nekretnina u zemlji nema sređene papire, biti teško uvoditi taj porez i da će “nastradati” oni koji su sređivali svoje vlasničke odnose. A ima i onih koji optimistično smatraju da će baš novi porez pridonijeti rješavanju vlasničkih odnosa tako što će se sada mnoga zemljišta i kuće koji se ne vode na stvarnim vlasnicima prenositi na njih jer nitko neće htjeti plaćati tuđi porez.

Zgrada nije u zemljišniku - ništa od nameta

Zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja u zemljišnim knjigama te 150.000 nelegalnih zgrada, upitno je uvođenje poreza na nekretnine. Iako još uvijek nije precizirano što će se oporezivati, hoće li to biti kuće u kojima se stanuje ili samo vikendice, stanovi, poljoprivredna ili građevinska zemljišta, pravni stručnjaci s kojima smo porazgovarali smatraju da bi Vlada morala naći pravedno rješenje kako oni slabijeg imovnog stanja ne bi plaćali porez na jedinu nekretninu u kojoj žive.

Tako bi trebalo naći neki model, poput utvrđivanja “viška“ stambenog prostora, kako je to već precizirano u poreznim olakšicama i oslobođenjima pri kupovanju prve nekretnine, koja služi za stanovanje.

Međutim, zbog neusklađenosti zemljišnoknjižnoga stanja sa stvarnim stanjem na terenu, kad su vlasnici nekretnina u pitanju, ne može se uvesti porez na nekretnine. Otvoreno je i pitanje što sa 150.000 nelegalnih zgrada koje nisu upisane u zemljišne knjige i čekaju postupak legalizacije, koji se može otegnuti unedogled.

Utvrđivanje vlasništva moguće je jedino iz vlasničkih listova, pa tako kao nezakonite i neustavne otpadaju mogućnosti utvrđivanja vlasnika preko HEP-ovih računa ili računa za komunalije, što je jedini način u slučajevima nelegalnih kuća kojima nema traga u katastru i zemljišniku. Međutim, korisnik usluge vode, struje, kanalizacije ne mora biti vlasnik nekretnine, pa mu se stoga porez ne može razrezati.

Potvrdio nam je to splitski odvjetnik Vinko Ljubičić, koji naglašava da je osnova svakog materijalnog propisa kojim se uvodi porez na imovinu utvrđivanje prava vlasništva.
− S obzirom na to da više od 50 posto imovine u Hrvatskoj nije uknjiženo, a najgore je stanje u Dalmaciji, ne možemo znati tko su stvarni vlasnici nekretnina. Stoga je neustavna svaka odredba nametanja poreza na imovinu u uvjetima nesređenog vlasništva u zemljišniku − objasnio je Ljubičić, naglašavajući da je isključivi dokaz vlasništva upis u zemljišnim knjigama.

− Bit će jako teško u ovom trenutku utvrditi stvarne i prave vlasnike, dok se kompletno ne riješe upisi u zemljišnim knjigama. Ako Vlada i uvede porez na nekretnine, građani će moći ustavnim tužbama tražiti zaštitu svojih prava − istaknuo je Ljubičić.

Stanislav SOLDO

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last