Novosti Hrvatska

OTKRIVAMO VELIKU PRIJEVARU Dr. Gajski: Radi profita lijekovi se propisuju i zdravim ljudima

‘U sprezi   s medicinskim lobijem snižavaju se vrijednosti kroničnih bolesti, poput tlaka ili šećera, pa se propisuju lijekovi iako pacijenti ne osjećaju nikakve tegobe. Piju se lijekovi za prehladu, imunitet ili čak sramežljivost’, kaže dr. Gajsk

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj je u porastu. Hrvati piju lijekove za povišeni krvi tlak, aritmiju, kolesterol, osteoporozu, jačanje imuniteta, prehladu, pa čak i za sramežljivost! Budući da smo sve starija nacija, logično je da je potrošnja lijekova zbog kroničnih bolesti povećana.

Međutim, svjedoci smo da farmaceutska industrija sve češće zadire i u sferu zdravih ljudi koji, poput kroničara, uzimaju sve više lijekova i medicinskih pripravaka. Farmakologija je u stalnom razvoju i pronalaženju novih lijekova koje stavlja u prodaju, a mnogi lijekovi koji se danas najviše propisuju slabe su učinkovitosti.

O njihovu djelovanju postoje samo djelomična saznanja jer se nuspojave nedovoljno istražuju i prijavljuju.

Jednostavnim zakonom ponude i potražnje farmaceuti, da bi zarađivali, moraju proširiti potencijalno tržište korisnika svojih proizvoda, pa za farmaceutsku industriju nema krize. Paradigma farmaceutske industrije počiva na profitu. Da bi profit bio veći, cilj je dugotrajno liječenje pacijenta, a nikako njegovo ozdravljenje, jer se samo tako osiguravaju “dugoročni klijenti”.

U sprezi s medicinskim lobijem snižavaju se vrijednosti pojedinih kroničnih bolesti, poput tlaka ili šećera u krvi, ili se pod različitim izgovorima šire strahovi i panika od pandemijskih bolesti koje će poharati čovječanstvo. Najbolji je primjer strah od svinjske gripe.

Tako je nakon medijskih napisa o pandemiji svinjske gripe prodaja tamiflua, virusnog lijeka protiv gripe, povećana za 500 posto. O sprezi liječnika i farmaceutskih lobija javno je progovorila dr. Lidija Gajski u svojoj knjizi “Lijekovi ili priča o obmani”, kritizirajući farmaceutsku industriju i medicinsku struku.

− U posljednja dva-tri desetljeća proizvođači medicinskih proizvoda, ne samo lijekova, nego i dijagnostičkih aparata i opreme, kirurških materijala i ortopedskih pomagala, zavladali su sustavom medicine i zdravstva.

Farmaceutska industrija danas financira značajni dio istraživanja vezanih uz lijekove, glavni je distributer informacija liječnicima i javnosti, ostvarila je velik utjecaj u agencijama koje odobravaju preparate za tržište, u zdravstvenoj administraciji gdje se uređuje politika lijekova, te pri zakonodavnoj vlasti gdje se donose zakoni vezani uz lijekove. Sva ta područja ona koristi u skladu s vlastitim interesom, plasmanom svojih proizvoda, a on je sve manje u skladu s interesom bolesnika i društva − ističe dr. Gajski.

Posljednjih godina svjedoci smo stvaranja umjetne potražnje za lijekovima. Naime, industrija lijekova s kojom danas imamo posla nije ona otprije nekoliko desetljeća. Ona je tada mogla istodobno zarađivati i liječiti ljude jer je bila realno dimenzionirana.

U međuvremenu je, na plodnom tlu medicine na kojem se sve može prodati, i u uvjetima gdje joj nitko nije postavio granice, farmaceutska industrija narasla do golemih razmjera i potrošila stvarno bolesne ljude.

Kako bi mogla i dalje zarađivati, krenula je među zdrave. Uz pomoć znanstvenika i liječnika u svojoj službi, proširila je indikacije za lijekove, kao i granice bolesti, te kreirala nove, umjetne patološke entitete.

Različitim modelima golema je populacija zdravih ljudi pretvorena u korisnike farmakoterapije. Kao primjer širenja indikacija za lijekove dr. Lidija Gajski navodi statine, preparate za snižavanje kolesterola koji se mogu uvoditi većini ljudi iznad pedesete.

Uz statine, na vrhu liste najpropisivanijih lijekova su i antidepresivi, nekad davani samo za teže oblike depresije, a danas imaju i do 12 indikacija koje uključuju i blaže anksiozne poremećaje.

Definicije bolesti kao što su astma i depresija proširile su se snižavanjem dijagnostičkih kriterija, pa su uključile i kratkotrajne, odnosno blage oblike bolesti. Čitav niz fizioloških ili graničnih stanja i prolaznih poremećaja, poput menopauze, predmenstrualnog sindroma i erektilne disfunkcije, proglašen je bolestima.

Osteoporoza je po mnogima klasični primjer izmišljene bolesti. Od Helicobactera pylori, bakterije koja živi u sluznici želuca 60 posto ljudi, također je početkom devedesetih stvorena nova bolest.

Od čitavog niza novostvorenih psihijatrijskih bolesti spomenimo samo socijalnu fobiju, pod kojom se podrazumijeva strah od javnog nastupa, osobina donedavno poznata kao sramežljivost, objasnila je dr. Gajski, naglašavajući da postoji čitav niz modela pomoću kojih se zdrave ljude pretvara u potrošače lijekova.

− Neosporno je da visoki tlak i šećer treba liječiti, međutim, na normalnim, prosječnim razinama ovih parametara, a osobito na niskim vrijednostima koje se u posljednje vrijeme nude kao ciljne, korist od liječenja je zanemariva ili ne postoji. Prosječna vrijednost kolesterola u odrasloj populaciji je 6,5 mmol/l i to je bila granična vrijednost do prije 10-15 godina.

Na nekoliko sastanaka stručnih odbora u SAD-u i Europi ta je granica spuštena na 5, a za srčane bolesnike, dijabetičare i bubrežne bolesnike na 4,5. Donedavno je gornja granica normalne vrijednosti tlaka iznosila 160/95 mm Hg.

Danas je to 140/90, za prije spomenute kategorije oko 125/85, a optimalnom se vrijednošću smatra ona niža od 120/80. Ovakvim preporukama, koje formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preparata za snižavanje krvnog tlaka − objašnjava dr. Gajski. Za ovakvo stanje glavni je krivac farmaceutska industrija, vođena ekstra profitom. Riječ je o privatnim poduzećima, za koje je liječenje ljudi tek sekundarni interes, dok je primarni interes zarada vlasnika.

Najbolje se zarađuje na cijepljenju

Najbolji primjer zarađivanja na zdravima je cijepljenje, smatra dr. Gajski. Svjedoci smo da se uvodi sve više obaveznih cjepiva. Čak i u vezi s tradicionalnim cjepivima, poput onih protiv difterije, tuberkuloze, zaušnjaka i ospica, postoje dvojbe o tome koliko su pridonijele smanjenju pobola od tih bolesti.

Još su veći prijepori s novijim cjepivima. Jasno je da je cjepivo protiv hepatitisa B, kojim se djeca cijepe već u rodilištu, nepotrebno, kao i ono protiv HPV-a (humanog papiloma virusa) koje još nije obvezno, ali se za njega lobira.

Cijepljenje protiv sezonske gripe vrlo je rašireno, premda je za odraslu zdravu populaciju dokazano beskorisno, a za ljude starije od 65 godina uopće nema valjanih znanstvenih istraživanja na temelju kojih bi se moglo suditi o njegovoj djelotvornosti i sigurnosti.

Prosječni hrvatski građanin mjesečno za lijekove potroši 78 kuna. Hrvati i Srbi na kupnju lijekova troše više od Slovenaca, premda imaju nižu kupovnu moć, pokazalo je ljetošnje istraživanje GFK. Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (1200 do 3500 kuna).

Među lijekovima prednjače lijekovi za smirenje, pa je tako u Hrvatskoj prodaja xanaxa u posljednje tri godine povećana s 5,3 na šest milijuna kuna godišnje, a s 12. mjesta popeo se na 10. mjesto najtraženijih lijekova u zemlji. Njegovo je djelovanje trenutačno i traje samo nekoliko sati.

Pacijenti ga stoga žele uzimati više i češće pa se vrlo brzo razvija ovisnost, koju je poslije teško izliječiti. Udruga proizvođača bezreceptnih lijekova objavila je da je prosječna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj 18 eura. Lani su hrvatski građani u ljekarnama ostavili gotovo 600 milijuna kuna za lijekove bez recepta. Kupili su, među ostalim, 1,9 milijuna kutija caffetina, 1,7 milijuna kutija plivadona, 840.000 kutija voltarena.


STANISLAV SolDO

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 7FirstPrevious[1]234567Last