Novosti Hrvatska

Kalmeta: Bageri sa mosta Pelješac se više neće povlačiti

Osam mjeseci nakon svečanog otvorenja gradilišta mosta kopno-Pelješac ponovno su oživjela u ove vruće srpanjske dane. Jesu li teški strojevi stigli samo zbog posjete političara i državnih dužnosnika ili je započelo dugo najavljivano spajanje hrvatskog sjevera i juga znat će se uskoro.

Ako je vjerovati, resornom ministru, mora, prometa i infrastrukture, Božidaru Kalmeti, koji je skupa sa predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, u petak obišao gradilišta u Brijesti i Komarni, bageri se više neće povlačiti do okončanja grubih građevinskih radova i dovršetka pristupnih putova i okoliša budućeg mosta. Sa pelješke strane već su postavljeni temelji za prve upornjake, koji će nositi konstrukciju mosta na kopnu.

Ministar Kalmeta je uvjeren da će najskuplji most u Hrvata biti dovršen kako je i najavljeno za četiri godine. Smatra da je to optimalan rok za dovršenje ovog infrastrukturnog projekta stoljeća, koji bi hrvatske porezne obveznike mogao koštati više od dvije milijarde kuna.

- Zadovoljni smo dosadašnjom dinamikom radova na izgradnji pelješkog mosta sa obadvije strane. Osim postavljanja prvih upornjaka i pristupnih cesta na pelješkoj strani će se raditi jedna betonara u funkciji gradnje mosta te operativna obala za prihvat građevinskog materijala. Na jesen se očekuje gradnja morskih temelja, a do proljeća naredne godine i zabijanje prvih pilota-nosača mosta, kazao je Kalmeta.

Nakon radova na kopnu, kako je i najavio ministar Kalmeta, slijede opsežniji i zahtjevniji poslovi na samoj „morskoj“ trasi budućeg mosta. Naime, na podmorskoj lokaciji gradilišta nalazi se čvrsta vapnenačka stijena na dubinama većim od stotinu metara.

Temeljenje mosta bi se slijedom toga izvodilo zabijanjem tzv. čeličnih pilota do 70 metara ispod morskog dna, a stručnjaci naglašavaju da piloti ne bi doticali čvrstu podlogu već bi nosivost mosta ostvarivala na principu trenja.

Izvođač radova, hrvatski konzorcij u sastavu, Konstruktor Split, Viadukta Zagreb i Hidroelektra niskogradnje, premostiti će Neretvanski kanal u dužini oko 2,4 kilometra te za 48 mjeseci spojiti hrvatski teritorij u jedinstvenu cjelinu.

Utvrđena visina mosta je 55 metara slobodnog profila, širina 21 metar, dok je širina središnjeg morskog prolaza 568 metara, kako bi se susjednoj BiH omogućio neometan pristup otvorenom moru.

Kada se dovrši, Pelješki most, koji će se graditi kao ovješni most simetrične strukture, bit će drugi po veličini most te vrste u Europi, iza Normandija mosta u Francuskoj, a po dimenzijama, ući će u skupinu deset najvećih mostova u svijetu. Financiranje gradnje predviđeno je iz cijene goriva, odnosno od 60 lipa po litri, koje vozači već plaćaju za gradnju i održavanje cesta.

Stanislav SOLDO/EPEHA

Naslovnica Hrvatska