Novosti Hrvatska

ZATVORENO POGLAVLJE Ribari: Nespremni smo za Europsku Uniju!

Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu zatvorila pregovore u poglavlju Ribarstvo i tako napravila veliki korak prema završetku pristupnih pregovora.

- Vrlo smo zadovoljni ishodom konferencije i siguran sam da ovo nije zadnje poglavlje koje zatvaramo ovaj mjesec i sada je kraj pregovora iza ugla. Zadovoljni smo i sadržajem dogovora u poglavlju Ribarstvo. Mislim da su svi naši vitalni interesi na Jadranu, interesi hrvatskog ribarstva i ribara u potpunosti zaštićeni i s optimizmom gledamo na to kada će Hrvatska kao članica EU-a biti u još boljoj mogućnosti štititi svoj nacionalni interes, a to je zaštita Jadrana i svih onih koji na Jadranu i od Jadrana žive - rekao je Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač, nakon zaključivanja šireg pregovaračkog postupka koji je počeo prije pet godina, najduže od svih poglavlja.

Politički i gospodarski najvažniji je dogovor da će u hrvatskom teritorijalnome moru, nakon ulaska Hrvatske u EU, moći ribariti samo naši ribari osim ako to ne bude drukčije dogovoreno s drugom državnom članicom eurozone, kao što je slučaj između Hrvatske i Slovenije.

Naime, pregovarači su imali tešku zadaću rasplitanja čvora oko ribarskog dijela Malograničnog sporazuma o prometu i suradnji (SOPS), koji su prije 15 godina sklopile Hrvatska i Slovenija. Europska komisija (EK) utvrdila je da Slovenija nema povijesno pravo na ribolov u hrvatskom teritorijalnome moru, ali i da postoji međunarodni ugovor koji dopušta našim ribarima da love u slovenskome moru i Slovencima u hrvatskim vodama do Vrsara.

Budući da ribarski dio SOPS-a nikada nije zaživio zbog međudržavnog spora oko razgraničenja na moru, sada je dogovoreno da će se SOPS početi primjenjivati na moru tek nakon što se međunarodnom arbitražom odredi hrvatsko-slovenska granica na Jadranu.

Nakon što se arbitražna odluka počne primjenjivati, u hrvatskom teritorijalnome moru moći će istovremeno ribariti najviše 25 slovenskih brodova, od čega kočarica, a isti uvjeti vrijedit će i za našu ribarsku flotu u slovenskom dijelu Jadrana.

U tom su dijelu određene i kvote, pa će hrvatski i slovenski ribari preko granice moći izloviti po 100 tona ribe, s tim da se neće smjeti loviti srednja i velika plava riba poput tune ili skuše. Inače, EK je odlučila slovenske ribare obeštetiti s 2 milijuna eura godišnje, jer ne mogu ribariti u hrvatskim vodama dok se ne odredi granica na moru.

Naši su pregovarači, među ostalim, uspjeli dogovoriti prijelazno razdoblje koje se odnosi na kočarenje, pa će hrvatski ribari do 30. lipnja 2014. godine moći ribariti na milju i pol od obale u zoni koja obuhvaća zapadnu obale Istre do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev, dok pravna stečevina EU-a predviđa zabranu ribolova unutar tri milje od kopna.

Štoviše, postoji mogućnost i za trajno izuzeće, pod uvjetom da Hrvatska, nakon što postane članica, izradi kvalitetne planove upravljanja ribljim fondom. Uz to, brodovi do 15 metara duljine moći će ribariti na milju od obale pod uvjetom da nema drugih ograničenja u domaćem zakonodavstvu, poput onih koja postoje u Bračkom kanalu.

U pregovorima o ribarstvo postavljeni su temelji za rješavanje statusa tzv. malih ribara, kategorije koju europska pravna stečevina ne poznaje, jer se nalaze u “procjepu” između profesionalaca i rekreativaca. Hrvatska je u ratnom i poratnom razdoblju dopuštala registraciju malih ribara, te je do danas izdano oko 13 tisuća dozvola za malo ribarstvo.

U Bruxellesu je dogovoreno da će 3500 malih ribara biti registrirano kao profesionalci, a daljnjih 2000 moći će zadržati status do 2014. godine, kada će se morati odlučiti hoće li postati profesionalci ili rekreativci, pri čemu prve procjene govore kako će se ukupno oko 5000 malih ribara prebaciti u profesionalne “vode”, dok će ostali otići u rekreativce.

Ribari su još uvijek vrlo suzdržani u komentarima, jer, kako tvrde, imaju uopćene obavijesti iz Bruxellesa, dok će mogućnost uvida u konačne dokumente imati tek nakon što Hrvatska u potpunosti zaključi pregovore s EU-om.

- Realno, smatram da ne bismo trebali imati straha od talijanskih ili slovenskih ribara iako su Slovenci zbog nespretnosti naše administracije još davno dobili taj SOPS koji im ide na ruku. Po meni je veći problem što je hrvatsko ribarstvo nespremno za Uniju. Nedostaje nam pravo tržište, a vlasti su od nas napravile svojevrsne invalide, poput poljoprivrednika, jer su nam iz njihovih, političkih razloga davali poticaje kao socijalnu pomoć. Nakon ulaska Hrvatske u EU više neće biti potpora kao do sada, već će se podupirati ulaganja u ribarske brodove, luke, veletržnice... Potrebni su nam drastični rezovi poput smanjenja broja alata i ribolovnih zona, jer nam u suprotnom budućnost neće biti ružičasta - kazao nam je Vladan Bojić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

GORDAN ZUBČIĆ
arhiv cropix

30 milijuna eura

Kao članica EU-a Hrvatska će iz Europskog ribarstvenog fonda imati na raspolaganju preko 30 milijuna eura godišnje. Hrvatska će moći zadržati i najveći dio tradicionalnih alata, osim obalne povlačne mreže kočice i mreže potegače srdelare, uz obvezu da to opravda kroz svoje planove za upravljanje ribljim fondom.

Otocima posebni status

Otoci Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok dobili su poseban status glede sufinancirarnja projekata iz Europskog ribarskog fonda. Umjesto uobičajenih 75 posto, Unija će sufinancirati 85 posto ukupne vrijednosti projekata koje će prijavljivati otočne tvrtke.

ZERP - vode EU-a

Akvatorij ZERP-a nakon ulaska Hrvatske u Uniju postat će “vodama EU-a”, a da ZERP nije proglašen te bi se vode smatrale otvorenim morem. Inače, ZERP se već godinama ne primjenjuje na države članice Europske unije.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last