Novosti Hrvatska

UŽIVO IZ HAAGA General Ante Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora, Markaču 18 godina, Čermak - slobodan!

Ante Gotovina: 24 godine zatvora, Mladen Markač: 18 godina zatvora, Ivan Čermak: oslobođen - prvostupanjske su presude koje je u petak objavilo tročlano vijeće Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije pod predsjedanjem suca Alphonsea Orieja.

U FOTOGALERIJI NA DNU ČLANKA POGLEDAJTE REAKCIJE DILJEM HRVATSKE.

Haaški suci izrekli su svoje nepravomoćne presude u kojima umirovljene generale Gotovinu i Markača terete da su u razdoblju od kraja srpnja 1995. pa do 30. rujna te godine, kao tadašnji zapovjednik splitskog Zbornog područja Hrvatske vojske (HV), odnosno doministar MUP-aunutarnjih poslova zadužen za specijalnu policiju, krivi po osam od devet točaka optužnice. No, jače od svega odjeknulo je obrazloženje presuda u kojima se dvojica generala spominju kao “sudionici udruženog zločinačkog pothvata s ciljem progona i raseljavanja srpskog stanovništva Krajine”, te status “države” ili “pokrajine” koji sudsko vijeće daje srpskoj paradržavi na teritoriju RH.

Zločini protiv čovječnosti

Uglavnom, Gotovina i Markač u prvostupanjskoj su presudi proglašeni krivim za iste točke optužnice, a to su: 1. progon kao zločin protiv čovječnosti, 2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti, 4. pljačka privatne i javne imovine kao kršenje zakona i ratnih običaja, 5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i ratnih običaja, 6. ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti, 7. ubojstvo kao kao kršenje zakona i ratnih običaja, 8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti, i 9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i ratnih običaja.

Nisu proglašeni krivima po trećoj točki optužnice: nečovječna djela (prisilno preseljenje) kao zločin protiv čovječnosti.
U izrečenu prvostupanjsku kaznu od 24 godine zatvora uračunava se i dosadašnji boravak u pritvoru u trajanju od 1956 dana, što bi u trenutačnim okolnostima značilo da bi Gotovina iza rešetaka mogao provesti još 18 godina i sedam mjeseci, te da bi, bez ikakvog oblika skraćivanja kazne, na slobodu bio pušten krajem 2029. godine, i to kao 74-godišnjak.



Bivšem prvom čovjeku specijalne policije Markaču kao otežavajuće okolnosti u nepravomoćnoj su presudi navedene su: veliki broj zločina počinjenih na širokom zemljopisnom području u dužem vremenskom razdoblju, te ranjivost žrtava. Kao olakšavajuća okolnost u obzir je uzeto Markačevo zdravstveno stanje. I kod umirovljenoga generala Markača uračunava se i dosadašnji boravak u pritvoru u trajanju od 1477 dana, što bi u aktualnim okolnostima značilo da bi iza rešetaka mogao provesti još 14 godina, te da bi, bez ikakvog oblika skraćivanja kazne, na slobodu bio pušten sredinom 2025. godine, i to kao 70-godišnjak. Prema sadašnjoj presudi, Gotovini preostaje ukupno 6810 dana boravka u zatvoru, a Markaču 5097 dana. Ukupno je riječ o tužnih 11.907 dana po prvostupanjskoj presudi.

Umirovljenoga generala Ivana Čermaka vijeće je oslobodilo krivnje po svim točkama optužnice, jer “po prikupljenim dokazima i izjavama svjedoka” nije utvrđena njegova odgovornost za djela za koja je bio optužen. Sudsko vijeće stoga je naložilo njegovo puštanje iz pritvorske jedinice u Scheveningenu.

U sažetku presude koji je sudac Alphonse Orie pročitao u sudnici navedeno je kako točke optužnice obuhvaćaju “zločine počinjene nad krajinskim Srbima u razdoblju od kraja srpnja do 30. rujna 1995. godine”, što uključuje “pljačku, deportacije, ubojstva, nehumana djela, okrutna postupanja, progone, protupravne napade na civile i civilne objekte...”.

Trojici umirovljenih generala sudilo se na temelju navoda da sudjelovali u navodnom udruženom zlločinačkom pothvatu (UZP), odnosno da su “počinjena kaznena djela bila predvidljiva i prirodna posljedica UZP-a”.

Uz optuženike, među sudionicima udruženog zločinačkog pothvata bili Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, Gojko Šušak, ministar obrane, te Janko Bobetko i Zvonimir Červenko, načelnici Glavnog stožera OSRH, ali u provedbi toga surađivali su i drugi Vladini dužnosnici, pripadnici HV-a, te vojne i civilne policije. Prema optužnici, generali su “zapovjedno odgovorni za planiranje, poticanje ili izvršavanje zločina, odnosno za nesankcioniranje tih zločina”.

Ubojstva oko Knina

- Ratni događaji bili su posljedica dugogodišnjih napetosti između Hrvata i Srba u pokrajini Krajini, ali i dio konteksta ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije. Središnje pitanje predmeta bilo je jesu li Srbi u Krajini bili predmet zločina i jesu li optuženi bili odgovorni za to. Na temelju raspoloživih dokaza, vijeće smatra da je postojao međunarodni ratni sukob - kazao je Orie.

Iznoseći presudu, sudac je naveo kako je “potvrđen niz konkretnih incidenata u spornoj zoni o čemu su svjedočili članovi obitelji žrtava i pripadnici UN-ovih snaga”. Tako je 7. kolovoza 1995. svjedok je vidio hrvatske vojnike u selu Mokro polje u općini Ervenik i nakon što je čuo riječi “ubili smo još jednog“ izašao je ispred kuće gdje je našao ubijenu majku i bolesnog brata, te je zaključio da su to počinili pripadnici HV-a.

Druga svjedokinja kazala je kako je 6. kolovoza vidjela kako hrvatski vojnici odvode petoricu muškaraca iz podruma jedne kuće u Oćestovu kod Knina među kojima je bio i njezin sin. Nedugo potom čula je pucnjavu i vidjela petoricu mrtvih muškaraca. Vijeće je stoga zaključilo da su taj zločin počinili pripadnici HV-a.

Sudsko vijeće u velikom dijelu teretilo je optužene generale za topnička razaranja Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, što je rezultiralo raseljavanjem civila iz tih gradova, iako je “već na početku operacije Oluja veliki broj krajinskih Srba napustio svoje domove, još i prije zapovijedi predsjednika Martića o evakuaciji, koja je uslijedila 4. kolovoza u poslijepodnevnim satima”.

- Vijeće je primilo dokaze o velikom broju razaranja na područjima Gračaca i Knina. Svjedoci su govorili o spaljivanju kuća u Gračacu 6. kolovoza. Svjedoci su vidjeli vojne kamione nakrcane elektroničkom opremom i namještajem koji su napuštali Knin 6. kolovoza, a nisu bili zaustavljani na nadzornim točkama HV-a. Vijeće utvrđuje da su pripadnici HV-a time počinili kaznena djela razaranja i pljačke, što se smatra ratnim zločinom - kazao je Orie.

U presudi se navode topnički napadi na Benkovac, Knin, Gračac i Obrovac 4. i 5. kolovoza. Vijeće ima dokaze o ciljevima koje je HV imao u tim gradovima, i to od Marka Rajčića, zapovjednika topništva ZP-a Split. Cijeli niz promatrača i drugih osoba svjedočio je o jačini napada. Na temelju toga vijeće je zaključilo da su hrvatske snage namjerno gađale i “cijele gradove, čime su nezakonito napadnuti civili i civilni objekti što je za posljedicu imalo zastrašivanje i bijeg najmanje 20 tisuća ljudi tijekom kolovoza 1995. godine”.

- Vijeće je razmotrilo rasprave s brijunskog sastanka. Tuđman se sastao s visokim dužnosnicima i raspravljalo se o važnosti da krajinski Srbi napuste svoje domove. Vijeće potvrđuje napade, nasilje, ubojstva, pljačke, nezakonita pritvaranja... Na sastanku su raspravljali kako upotrijebiti HV protiv krajinske vojske, ali i kako provesti iseljavanje Srba - kaže se u presudi.

Vijeće je također zaključilo da je general pukovnik Ante Gotovina zapovijedao svim postrojbama, uključujući i specijalnu policiju. General Gotovina “zapovjedio je nezakonito granatiranje gradova, sudjelovao je na brijunskom sastanku i doprinio je pripremi i planiranju operacije Oluja”.

- Njegovi propusti u nadzoru i sankcioniranju postrojbi doveli su do značajnog provođenja udruženog zločinačkog pothvata - zaključilo je sudsko vijeće.
Suci su razmotrili niz hrvatskih pravnih dokumenata iz tog vremena koji su omogućavali da “Hrvati mogu preuzeti imovinu Srba koja je ostala na oslobođenom području, pa te restriktivne i dikriminatorne mjere predstavljaju progon”. Tužiteljstvo je smatralo da “tri optuženika zajedno nastupaju u udruženom pothvatu s ciljem uklanjanja srpskog stanovništva s područja Krajine”.

Za generala Markača rečeno je da je “tijekom Oluje oko 2500 specijalaca, pogotovo postrojba iz Lučkog, bilo potčinjeno Glavnom stožeru OSRH”. Zapovijedao je i topničkim postrojbama koje su mu bile dodane.
- Markač je sudjelovao na brijunskom sastanku i doprinio pripremi akcije. Zapovjedio je granatriranje Gračaca, što je bio protupravni napad na civile i civilne objekte. Vijeće je ustanovilo, uz suprotno mišljenje suca Kinisa, da su specijalci sudjelovali uz značajnom razaranju dijela Gračaca, te u pljački imovine Srba u Lapcu 7. i 8. kolovoza. Nije napravio nikakve korake za procesuiranje počinitelja, ni njihovo daljnje sanckioniranje, pogotovo u slučaju zločina u Gruborima kod Knina gdje su specijalci 25. kolovoza umorili nekoliko starijih seljana, a dan potom i zapalili nekoliko objekata u Gruborima i Ramljanima. Njegova je dužnost bila da obavijesti krimpoliciju i suspendira osumnjičene počinitelje. No, Markač je među svojim ljudima time stvorio atmosferu nedodirljivosti - zaključilo je sudsko vijeće.



Najava presude

Ispred sudnice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, gdje se
danas iščekuje presuda generalima Gotovini, Markaču i Čermaku, je prilično
živo. Najmanje 50 novinarskih ekipa iz Europe je stiglo pred Sud.

Zapaženi su i prijatelji Ante Gotovine, napose Željko Dilber. "Nadamo se najboljem", izjavio je Dilber za 'Slobodnu' u 10 sati i 30 minuta, pola sata prije rasprave.



Odvjetnik Ante Gotivine Luka Mišetić jučer je posjetio svog branjenika, kaža da se osjeća dobro i da je jak, te se nada da će ga osloboditi. Također, pred sudom je zapaženo i desetak branitelja ih Sinja, Osijeka, te nekoliko članova udruga Hrvata iz dijaspore.

Suđenje će pratiti i djelatnici hrvatskog veleposlanstva u Nizozemskoj, koje je također smješteno u Haagu. Osiguranje u sudnici je prilično rigorozno.


Iz Haaga: Saša Jadrijević Tomas

Pojačano osiguranje oko zgrade i obitelji Ante Gotovine

Primjetili smo i pojačano osiguranje oko haaškog suda, a kako saznajemo
osiguranje će, dok borave u Nizozemskoj, dobiti i obitelj, te prijatelji
Ante Gotovine.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 26FirstPrevious[1]2345678910Last