Novosti Hrvatska

 smanjen broj gradskih zona koje su pod nadzorom konzervatora, a ministarstvo se s tim suglasilo

FANI SMIJE GRADITI Konzervatori više ne štite Marjan

 smanjen broj gradskih zona koje su pod nadzorom konzervatora, a ministarstvo se s tim suglasilo

Konzervatori  gube nadležnost nad gradskim četvrtima poput Meja, koje praktički ulaze u Marjan, te Bačvica što znači da je na tim lokacijama odsad moguće izvoditi zahvate u prostoru bez konzultiranja struke

Ministarstvo kulture suglasilo se s aktom splitskog Konzervatorskog zavoda “o reviziji zaštite kulturno-povijesne jezgre Splita” kojim se “radi efikasnije i učinkovitije zaštite povijesnog dijela grada” smanjuje broj gradskih zona koje su pod konzervatorskom zaštitom, pa u nju više ne ulaze Marjan i Bačvice.

Brojne kritike

I dok je Marjan još uvijek zaštićen kao park šuma, ovom odlukom konzervatori gube nadležnost nad gradskim četvrtima poput Meja, koje praktički ulaze u Marjan, te Bačvica. Drugim riječima, na tim je lokacijama odsad moguće izvoditi zahvate u prostoru bez konzultiranja konzervatora.

Konzervatori su digli ruke od Marjana / CROPIX

Radoslav Bužančić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, kaže kako je ova odluka “u skladu s akcijskim programom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju parafiskalnih nameta. Bilo je brojnih kritika zbog toga što je i u modernim dijelovima grada, poput Zvončaca ili Bačvica, trebalo plaćati spomeničku rentu. Uvažavajući tu činjenicu, revidirana je zona gradske jezgre u Splitu”, veli Bužančić i objašnjava kako konzervatorska zaštita sada obuhvaća dvije zone:

U zonu A ulaze Dioklecijanova palača, srednjevjekovni grad i barokni bastioni, a u zonu B povijesni splitski suburbiji Varoš, Manuš, Lučac, Dobri, zatim Sustipan i Katalinića brig s gradskom lukom, prostor na kojem se grad Split razvijao od prapovijesti do 1926. godine.

Granica je cesta koja vodi do starog groblja na Sustipanu. Desno od nje, od Zvončaca, odsad prestaje područje konzervatorskoga interesa.

Na upit jesu li “brojne kritike” dolazile od ljudi iz gradske uprave, odgovorio je: “Ne, oni još i ne znaju za ovo, mi to još nismo dali na sva zvona. Revizija zone olakšat će tešku situaciju i gospodarstvenicima koji plaćaju spomeničku rentu u novim predjelima grada Splita, u sredinama u kojima nema spomenika, pa se često u tim područjima renta nazivala ‘parafiskalnim nametom’”.

Prema Bužančiću “sve što je vrijedno na Marjanu ima pojedinačnu zaštitu, a zaštićen je i kao park šuma. Konzervatorsku zaštitu su izgubile Meje, ali ono što je tamo vrijedno ionako je obuhvaćeno pojedinačnom zaštitom”. Primjerice, ima je Galerija Meštrović na Mejama, ali već prvi susjedni objekt više nije u konzervatorskoj nadležnosti.

Na primjedbu da je jedan sloj zaštite Marjan ipak izgubio, prvi splitski konzervator kaže kako se “prostor Meja i Marjan ne mogu štititi kao jezgra, ne mogu kroz zaštitu gotike i romanike štititi i neko stablo”.

Zanimala nas je praktična strana ove inovacije na svježem primjeru tvrtke Latebra u vlasništvu Fani Horvat, nevjenčane supruge Željka Keruma, splitskog gradonačelnika. Ona je, kako je pisala Slobodna Dalmacija, naručila provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za teren odmah uz sportsku lučicu Spinut na Marjanu.

Bužančić nam je kazao da ona “ubuduće neće morati tražiti suglasnost konzervatora, a po dosadašnjim je propisima morala, ali i tako bi je dobila u roku od trideset sekundi”, jer, smatra on, taj oblik zaštite nije bio učinkovit. Pa je, umjesto da bude poboljšan – ukinut!?

U zaštićenim dijelovima lokalna samouprava ima pravo prvokupa nekretnina.

Primjer ignoriranja

To znači da svatko tko prodaje neku česticu u zoni zaštite mora je, formalno, prvo ponuditi gradu i županiji. Tek ako oni nisu zainteresirani, vlasnik je može dalje prodavati.

Bužančić je, govoreći o područjima na kojima prestaje zaštita rekao kako se “ovaj institut u praksi nije pokazao uspješan, jer gradovi i županije obično nisu imali novca za otkup”. No, lokalna samouprava kroz pravo prvokupa ima mogućnost kakvog-takvog nadzora nad prometom nekretnina, premda se i to sve češće nekaženjeno zaobilazi.

O najpoznatijem primjeru ignoriranja konzervatora i prava prvokupa u splitskoj jezgri pisali smo prije nekoliko mjeseci: Jakov Kerum, nećak splitskog gradonačelnika, kupio je teren na bedemu Contarini, u neposrednoj blizini gradske tržnice, gdje se gradi nekakav stambeno-poslovni objekt, iako prodavateljica nije poštovala pravo prvokupa.

Dakako, nakon našega teksta, nije se dogodilo ništa spektakularno, premda se radi o zoni koja je pod zaštitom konzervatora. Još uvijek.

v. matijanić

GUP još opasniji

Glavna brana zaštite Marjana sada je gradska ustanova Park šuma Marjan. Mate Kosović, njezin ravnatelj, nije znao da su konzervatori digli ruke od Marjana, ali on ističe kako je po park-šumu još veća opasnost Generalni urbanistički plan “koji, ovakav kakav je nije smio biti donesen. Marjan je na njemu trebao biti zelena ‘fleka’, a umjesto toga postoji mogućnost gradnje i pored lučice Spinut, na Benama, ali i uz Vilu Dalmacija”, podsjeća Kosović, te dodaje da je GUP donesen znatno prije dolaska sadašnje gradske uprave na vlast.

Jurjević: Jadno!

Marin Jurjević, saborski zastupnik, član Odbora za ekologiju:

- Ogorčen sam i razočaran još jednom u splitske konzervatore. Od njih bi očekivao da budu zadnja linija obrane gradskih interesa, a ne prva linija pogodovanja različitim interesima na štetu javnih dobara, kulturne i prirodne baštine. Već su odigrali nekoliko puta uloge političkih slugana, Riva je najbolji primjer za to. Baš me zanima što je sljedeće, što će napraviti sa Starim placom na primjer... Jadno!

D. Š.

Jelavić: Neće ostati ništa

Jurica Jelavić, predsjednik Društva arhitekata Splita:

- A što više reći o Marjanu, nego da bi konačno trebalo podvući granicu zelene površine i braniti je po cijenu života. Na nekim je mjestima po sadašnjem ustroju ta zamišljena linija nerealna, ali napokon odredimo pravila i poštujmo ih jer od Marjana neće ostati ništa. Konzervatori bi trebali biti uključeni u tu zaštitu, jer se zaista radi o javnom interesu.

D. Š.

Lozić: Jasno je kome će odgovarati

Ivo Lozić, predsjednik Društva Marjan:

- Najbolja slika splitskih konzervatora je kretenska Riva, na kojoj su propustili napraviti sve što im je zakon omogućavao, a građani tražili. Ovo će odgovarati jasno je kome: onome tko ima želje za novim gradnjama na Marjanu. Konzervatori imaju mogućnost da budu kočnica privatnih interesa u narušavanju javnog dobra, ali tako se ne ponašaju.

d. š.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 8FirstPrevious[1]2345678Last