Novosti Hrvatska

MINISTRICA DROPULIĆ SA SJEDNICE VLADE POZVALA GRAĐANE DA OZAKONE SVOJE OBJEKTE

Od legalizacije bespravne gradnje 3 milijarde kuna

MINISTRICA DROPULIĆ SA SJEDNICE        VLADE POZVALA GRAĐANE DA OZAKONE SVOJE OBJEKTE

Marina Matulović-Dropulić
Lokalna uprava bi legalizacijom oko 50 tisuća bespravno sagrađenih objekata mogla inkasirati oko dvije milijarde kuna, a država bi na kaznama zaradila milijardu kuna, prve su računice nakon što je Marina Matulović-Dropulić, ministrica graditeljstva, zatražila od jedinica lokalne uprave i samouprave da izrade akcijske planove za legalizaciju objekata.

Analize prostora

“Tražimo da se naprave analize prostora, kako bi se mogli legalizirati bespravno sagrađeni objekti. Svim građanima i investitorima Vlada poručuje da što prije legaliziraju njihove objekte, jer će u, protivnom morati intervenirati građevinska inspekcija“, upozorila je ministrica Marina Matulović-Dropulić na sjednici Vlade u četvrtak.

U Ministarstvu graditeljstva su nam kazali kako nema nekih posebnih rokova u kojem će građevinska inspekcija energičnije djelovati. “Na Pagu je, na primjer, u protekla dva tjedna srušeno tridesetak objekata, tako da možemo samo kazati kako mi radimo svoj posao, ali pri tom nastojimo uvažiti sve probleme koje imaju građani, investitori i lokalna uprava“, kazali su nam u Ministarstvu, navodeći podatak da je od 2004. do sada srušen 3481 nelegalizirani objekt, dok ih je oko 25 tisuća legalizirano.

Za legalizaciju objekta plaća se komunalni doprinos (koji se za razliku od godišnje komunalne naknade, plaća samo jednom) po metru kvadratnom (ili kubičnom, jer tu postoje dvojbe), koji za prvu stambenu zonu u velikim gradovima iznosi od 35 kuna (Slavonski brod) do 138 kuna (Split Dubrovnik, Zagreb).

Za preostale tri do četiri zone cijena se kreće od najmanje 20 (Koprivnica, Dubrovnik) do 80 kuna (Zagreb). Ako za prosječnu cijenu uzmemo iznos od 100 kuna (jer su se legalizirali i poslovni objekti, koji plaćaju veći doprinos, kao što je hotel u Istri od nekoliko tisuća kvadrata), te da je prosječni legalizirani objekt bio veličine 400 metara kvadratnih, ispada da je za tih 25 tisuća legaliziranih objekata lokalna uprava uprihodovala milijardu kuna, dok bi se za legalizaciju preostalih 50 tisuća objekata zaradilo dvije milijarde kuna.

Naravno, treba računati na to da dio građana i investitora neće pristati na legalizaciju i da će onda uslijediti rušenje, stoga bi u interesu lokalne uprave bilo da upotrijebe što više umješnosti kako bi legalizirali bespravnu gradnju.

Sirobuja - na splitskom području, kako se predviđa, ima oko 20 tisuća ilegalnih objekata /Ante Čizmic / CROPIX

Pokrenut postupak

Uz to, lokalna uprava može nekoga izuzeti od plaćanja komunalnog doprinosa, ali onda to mora platiti lokalna uprava ili neko drugi. Osim toga, na ime kazne zbog nelegalne gradnje državi se plaća 50 posto komunalnog doprinosa, što znači da se u državnu kasu od do sada legaliziranih 25 tisuća objekata slilo oko 500 milijuna kuna, a ako se legalizira svih preostalih 50 tisuća objekata zaraditi će do milijardu kuna.

Kada je u pitanju broj nelegalnih objekata valja reći kako je Marina Matulović Dropulić na sjednici Vlade kazala kako njih ima oko 25 tisuća, ali se radi samo o objektima koji su trenutno “u postupku“. Naime, samo u Kaštelima i Splitu ima oko 20 tisuća nelegalnih objekata, a prema anketi koju je Ministarstvo provelo među jedinicama lokalne uprave, veliki broj nelegalnih objekata nalazi se i u Rogoznici, Hvaru, Braču i općini Mračana (1350). Procjenjuje se da ih u cijeloj Hrvatskoj ima oko 50 tisuća, a za pretpostaviti je kako će se najveći broj među njima i legalizirati.

PIŠE FRENKI LAUŠIĆ

Manji doprinosi

Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik i Zagreb su u ovoj godini dijelom smanjili komunalne doprinose, tako da su, na primjer Split i Dubrovnik iznos doprinosa za prvu stambenu zonu smanjili sa 180 na 138 kuna, dok je Zagreb isti sa 160 smanjio na 138 kuna.

Ugroženi interesi

Ministarstvo je napravilo anketu među 556 jedinica lokalne uprave (JLU) (oko 92 posto JLU-a je poslalo odgovore) pod nazivom “Analiza postupanja općina i gradova u sprječavanju nelegalne gradnje“ u kojima se nalaze i zanimljivi odgovori JLU-a o tome kako se građani odnose prema nelegalnoj gradnji.

Tako je 90 JLU-a poslalo odgovor kako se građani “općenito protive“ nelegalnoj gradnji, u 305 općina se protive “samo ako su ugroženi njihovi interesi“, dok su u 97 općina građani “nezainteresirani“. Anketa je pokazala i kako jedna trećina uprava JLU-a u bespravnoj gradnji ne vidi neki veliki problem.

Rekonstrukcije

Anketa među JLU-ima je pokazala kako je najčešći oblik nelegalne gradnje rekonstrukcija postojećih objekata, zatim slijede gradnja novih objekata u naselju, gradnja novih objekata izvan naselja, te „raštrkana gradnja“ i gradnja u već „postojećim prostornim cjelinama“. Daleko najčešća je nelegalna gradnja stambenih objekata, potom poslovnih sadržaja u stambenim zgradama, te poslovnih zgrada, vikendica i apartmana.

Buljubašić: To je nemoguć koncept

Predsjednik splitskog ASH Mate Buljubašić još od 1997. zalaže se za legalizaciju bespravne gradnje. Po njemu svi projekti, uključujući i pilot projekt za Sirobuju, pate od istih nedostataka koji su onemogućili legalizaciju nelegalnih objekata.

- Problem je u tome što se traži da se nelegalni objekti legaliziraju prema Zakonu o gradnji. A to znači, da treba imati “čist“ vlasnički list, da izgrađenost parcele ne smije biti veća od 25 posto, da treba imati dovoljno parkirnih mjesta, suglasnost policije, vatrogasaca.... Takav koncept legalizacije je nemoguć jer bi ljudi morali rušiti “viškove“ kvadrata, smatra Buljubašić, koji se zalaže da se donese zakon o općoj legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

-Po uzoru na SFRJ koja je donijela takav zakon 1968. - a Slovenija je pred ulazak u EU provela opću legalizaciju, dok je to Italija napravila pred par godina - treba omogućiti da se svi objekti sagrađeni do 2008. legaliziraju na način da dobiju građevinske dozvole. Da nije bilo jugoslavenske pameti te ‘68. godine, ne bi se mogli legalizirati ni objekti u povijesnoj jezgri Splita, tvrdi Buljubašić i dodaje kako bi za legalizaciju objekta trebalo platiti male iznose koji su primjereni današnjoj situaciji.

- Zalažem se da novac od tih uplata ne ide u državni budžet, već da se uplaćuje gradovima, kako bi svaki grad od tih sredstava mogao graditi suvremene prometnice sa instalacijama za vodu, struju, kanalizaciju i telefon, veli Buljubašić koji smatra kako nije želja Hrvatske da se legalizira bespravna gradnja, već da je to stvar prisile EU-a, koji ne želi sa ulaskom Hrvatske u svoje područje imati toliko bespravne gradnje. - Mogli smo mi sami i bez EU-a odavno provesti opću legalizaciju, zaključuje Buljubašić.

S. VIDULIĆ

Solin: Slab odaziv

Kako bi se stalo na kraj nekontroliranoj urbanizaciji, Grad Solin je s izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja, donesenim u srpnju, izišao u susret građanima i ponudio povoljnije uvjete za legalizaciju objekata.

- Iako je Grad vrlo susretljiv, odaziv građana je vrlo malen. Pogodovali smo nizom zahvata, no građani nam se uglavnom javljaju tek u situacijama kada dižu kredit ili bi, primjerice, prodavali nekretninu. Prošle godine se na legalizaciju odlučilo tek 10-ak do maksimalno 15 vlasnika građevina. Držim da je za tako mali odaziv građana odgovor u recesiji.

Smatram i da bi generalne zahvate trebalo donijeti na nacionalnoj razini, umanjivanjem kazni i pospješivanjem procesa dobivanja potrebne dokumentacije – prokomentirao nam je gradonačelnik Solina Blaženko Boban.

A. Kuzmić

Kaštela: Ubrzat ćemo postupak

Gotovo niti jedna gradska vlast u Kaštelima u proteklih 20 godina nije se uspjela uhvatiti ukoštac s bespravnom izgradnjom, pa stoga ne čudi podatak da danas u gradu podno Kozjaka postoji gotovo 12.000 bespravno izgrađenih objekata, od kojih se njih između 200 i 300 nalazi čak izvan obuhvata građevinskih zona.

Kaštelanski gradonačelnik Joško Berket napominje kako Grad ubrzano donosi prostorno-plansku dokumentaciju, što je najvažnija pretpostavka uvođenju reda u prostoru gdje ima više od 10.000 objekata bez potrebnih dozvola.

-Uz novi software, čija je nabava u tijeku za ubrzavanje postupka legalizacije tako velikog broja objekata, Grad će trebati svakako još nekoliko stručnih kadrova. Trenutačno nije u planu promjena uvjeta legalizacije, a bude li se nešto mijenjalo ići će se prema blažim uvjetima, dok će o visini cijene odlučivati Gradsko vijeće.

Vodni doprinos u Kaštelima je veći od komunalnog, što je apsurdno – kazao je gradonačelnik Joško Berket, napominjući kako trenutačno ima građana koji su zainteresirani za legalizaciju objekata.

J. ŽARKO

Naslovnica Hrvatska