Novosti Hrvatska

inicijativa rekom ne utvrđuje odnos agresora i žrtve

U ratovima na području bivše SFRJ 16.252 nestalih

inicijativa rekom ne utvrđuje odnos agresora i žrtve

Parlamenti država sljednica bivše Jugoslavije trebali bi potvrditi rad regionalne komisije, temeljna je namjera pokretača inicijative. Planirano je i stvaranje objektivnog arhiva ratnih zločina

Odbijanje i burne reakcije zadarskih braniteljskih udruga na poziv da 2. rujna svojim svjedočenjima u Kninu pomognu radu regionalne komisije koja će prikupljati činjenice o ratnim zločinima, još jednom su potvrdile kako su predrasude, politikantstvo, neznanje i međunacionalno nepovjerenje kod nas često jači od navodno neizmjerne želje da se sazna istina o svim ubijenima ili nestalima u Domovinskom ratu.

Inicijativa REKOM, naime, ne utvrđuje tko je i gdje u ratu bio agresor, a tko žrtva, niti opskrbljuje podacima strašni sud u Haagu, nego zagovara osnivanje međudržavne (regionalne) i nezavisne komisije s mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Žrtve se (ne) zaboravljaju

Cilj joj je povezati različite skupine i cjelokupnu javnost u izgradnji ambijenta suosjećanja, solidarnosti i poštivanja svih žrtava ratova od 1991. do 2001. na području bivše Jugoslavije, sa željom da u dogledno vrijeme REKOM potvrde i nacionalni parlamenti svih država nasljednica bivše SFRJ.

Ambicija je da REKOM stvori objektivan i točan arhiv o ratnim zločinima i povredama ljudskih prava u zadnjim ratovima, kako bi žrtve dobile puno priznanje i kako se slične stvari ne bi sutra ponovile.

U postjugoslavenskim društvima ratni se zločini s druge strane često ističu i preuveličavaju, dok se vlastiti relativiziraju, umanjuju i opravdavaju zločinima drugih.

Jaka je i solidarnost i identifikacija s optuženima za ratne zločine iz vlastite zajednice. Žrtve se svuda olako zaboravljaju i malo spominju, s izuzetkom prigodnih režimskih ceremonija.

Sudbina čak 16.252 nestalih u ratovima na prostoru bivše države još je nerazjašnjena, a brojne grobnice su neotkrivene. Politički interes da se utvrde činjenice o svim događanjima iz prošlosti, usprkos deklarativnim željama, u državama bivše SFRJ još ne postoji.

Inicijativu koja bi pridonijela da se takvo stanje promijeni – REKOM – pokrenuli su lani Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Udruga “Documenta” iz Zagreba, te Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva, a u međuvremenu im je pristupilo još 900 građanskih, novinarskih, braniteljsko-veteranskih i stradalničkih udruga s područja bivše Jugoslavije.

DAVOR KRILE

Priopćenje ureda predsjednika: Podrška Josipovića

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je predstavnike Koalicije za REKOM, mreže nevladinih organizacija, udruženja i pojedinaca koja zagovara osnivanje međudržavne regionalne nezavisne komisije, čiji bi mandat bio da utvrdi i javno iznese činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u tijekom rata u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Koalicija za REKOM također želi pridonijeti otkrivanju sudbine nestalih te sačiniti popis svih stradalih osoba.

Predsjednik Republike podržao je nastojanja Koalicije te istaknuo potrebu da se učini sve kako bi se obilježila svaka žrtva i kaznio svaki zločin. Svaka inicijativa koja ima za cilj utvrđivanje sudbine nestalih, a time i odavanje počasti žrtvama je važna i za žrtve i njihove obitelji, ali i za cjelokupno društvo. Inicijativu za osnivanje REKOM-a valja podržati i uskladiti s okvirima pravnih sustava pojedinih zemalja, zaključio je predsjednik Josipović.

 

Naslovnica Hrvatska