Novosti Hrvatska

adolf dragičević (1924.-2010.), veliki znanstveni um male zemlje hrvatske

IN MEMORIAM Adolf Dragičević - neumoran borac za novu budućnost

adolf dragičević (1924.-2010.), veliki znanstveni um male zemlje hrvatske

Umro je akademik Adolf Dragičević, jedan od briljantnijih znanstvenih umova male zemlje Hrvatske. Bio je dugogodišnji predavač političke ekonomije i dekan zagrebačkoga Pravnog fakulteta, jedan od najplodonosnijih autora s više od trideset izdanih knjiga i 500 znanstvenih djela. Dobitnik je više nagrada za znanstveni i istraživački rad, a sudjelovao je i u izradi Ustava iz 1963. i 1974. godine.

Adolf Dragičević / Foto: Ivo Ravlić/CROPIX
Rođen je u Zaostrogu kod Makarske 1924. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Beogradu, a završio u Splitu. Nakon odlaska u partizane, kraj rata dočekao je kao oficir u Jedanaestoj dalmatinskoj brigadi. Studij prava počinje u Zagrebu, završava u Beogradu, a potom na Pravnom fakultetu u Zagrebu postaje asistent na Katedri političke ekonomije, na kojoj i doktorira. Boravi na specijalizaciji na Oxfordskom sveučilištu, a onda postaje predavač i na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Zagrebu kao i na poslijediplomskim studijima u više hrvatskih gradova.

Akademik Dragičević bavio se problemima marksističke političke ekonomije i građanske ekonomske teorije, socijalizma, povijesti socijalističke misli i modernih ekonomskih doktrina. Zadnjih desetljeća okupirao se znanstvenim predviđanjima svjetskih tendencija gospodarskog razvoja uz uvažavanje mikroelektroničkog i biotehnološkog revolucioniranja.

Autor je proročanske teze o Kindiji (Kini i Indiji) kao budućem generatoru svjetske ekonomije, a u knjizi koju je 2004. napisao zajedno sa sinom Draženom navijestio je i doba “kiberkomunizma”, eru globalne ujedinjenosti i univerzalnosti koja će se do 2048. uspostaviti isključivo kibernetičkim sredstvima.

Bio je u neprestanim prijeporima s HAZU kojoj je formalno pripadao, ali se i javno zalagao za njezino ukidanje u postojećem obliku. Svojedobno je pledirao kako Akademiju, osnovanu u devetnaestom stoljeću, te zaokupljenu svijetom rada i čovjekova iskorištavanja, treba hitno zamijeniti akademijom novoga svijeta.

- Današnji čovjek bi samo jeo i pio. Pokorio je i iscrpio cijeli planet jer su mu vrijednosti izrasle na materijalnom životu, društvu dobara, egoizmu stjecanja i posjedovanja. Novi čovjek će dobiti nove duhovne vrijednosti i ove ga materijalne neće interesirati – najavljivao je novu budućnost prof. Dragičević, čija se teorija napretka temeljila na nestanku jednoga sustava i izrastanju drugoga. Čvrsto je vjerovao i u nužnost trijumfa virtualnog svijeta nad fizičkim.

DAVOR KRILE

Nije ujutro došao po tiskovine

Svima je ujutro u Zaostrogu bilo čudno što akademik Adolf Dragičević nije došao u kiosk po dnevni tisak. Bila je to njegova navika svakoga jutra, rano, jer je ustajao oko 6 sati. Domaćica u njegovoj Vili Danica pronašla ga je u sobi na krevetu oko 8 sati, usnulog vječnim snom.

Još je sinoć bio na rivi propitujući se kako je umro poznati zaostroški “galeb” 73-godišnji Marijo Kosović, dosta vitalan, u bijelim hlačama i sa šeširom ljeti, jer ga strast za strankinjama nije napuštala. Upravo je o toj temi prof. Dragičević u ponedjeljak uvečer sa svojim sumještanima razgovarao.

Zadesila ga je ista sudbina tijekom noći. Pretpostavlja se da je umro od posljedica srčanog udara kao i večer ranije njegov sumještanin “galeb”. Narušenog zdravlja, Adolf Dragičević je ove zime imao srčanih tegoba, zbog čega je odležao tjedan dana u bolnici, dobio terapiju i dobro se osjećao.

Zaostrog, u kojemu je rođen i odrastao, u kojemu je našao svoju družicu Danicu Matutinović i s njom zasnovao obitelj, bio je njegov najdraži dom.

Od umirovljenja dijelio je mjesece u godini za život u Zaostrogu i Zagrebu. Sagradio je kuću na rivi, iza spomenika NOB-u, i nazvao je imenom supruge. Na vrata je ugradio grb bosanskih knezova Dragičevića, koji su pred Turcima pobjegli u Zaostrog. Obnovili su i staru kuću u Selu, Gornjem Zaostrogu.

Imaju dva sina, Dražena i Tonča, te unuka Adu, koji žive u Zagrebu. Njegova supruga Danica umrla je u veljači. Teško da se mogao pomiriti s gubitkom žene s kojom je proveo čitav život. Nastojao je nastaviti sve aktivnosti i nakon njezine smrti.

Ovoga ljeta bavio se turizmom, jer je govorio da će mu posao i ljudi olakšati samoću. Radio je do zadnjega dana i upravo pisao posljednje, dvanaesto poglavlje svoje knjige “Informacionalizam, sastavljanje rastavljenog univerzuma”. Posvetio je svojoj supruzi Danici, koja počiva u blizini njihove vile, na groblju zaostroškoga franjevačkg samostana. Pored nje će ga pokopati u četvrtak poslijepodne.

Ana Dragičević

Naslovnica Hrvatska