Novosti Hrvatska

‘ŽUTA GROZNICA’ ZAHVATILA i HRVATSKU, GLOBALNA KRIZA POTAKnuLA RAST CIJENA, GRAĐANI OPSJEDAJU TRGOVINE PO SLOVENIJI I AUSTRIJI U POTRAZI ZA ZLATOM

Hrvati, kupujte zlatne poluge, za 6 mjeseci zarada 4590 kuna

‘ŽUTA GROZNICA’ ZAHVATILA i HRVATSKU, GLOBALNA KRIZA POTAKnuLA RAST CIJENA, GRAĐANI OPSJEDAJU TRGOVINE PO SLOVENIJI I AUSTRIJI U POTRAZI ZA ZLATOM

Zlatna poluga  od 100 grama koštala je u petak 4. lipnja 3330,09 eura, dok je prije točno pola godine stajala 2697,83 eura. Onaj tko je prije šest mjeseci kupio takvu polugu, danas je zaradio 632,26 eura ili 4590 kuna

Zlatna poluga  od 100 grama koštala je u petak 4. lipnja 3330,09 eura, dok je prije točno pola godine stajala 2697,83 eura. Onaj tko je prije šest mjeseci kupio takvu polugu, danas je zaradio 632,26 eura ili 4590 kuna

Zimus je mjesečno oko četrdeset Hrvata putovalo u Ljubljanu da bi kupilo zlatne poluge, a samo u svibnju na takav se pothvat odlučilo 240 Dalmatinaca, Istrana i Zagrepčana.

Ni domaći svijet nije imun na zlatnu groznicu što hara svijetom na krilima globalne krize i nesigurnosti, straha od inflacije koja bi mogla pojesti vrijednost papirnatog novca i fiskalnih problema u eurozoni. Potražnja za zlatnim kovanicama i polugama tolika je da su neke svjetske kovnice prestale primati narudžbe jer jednostavno ne mogu iskovati dovoljne količine zlatnika i poluga, a druge su produljile rokove isporuke, objavila je ljubljanska tvrtka “Moro”.

Ispražnjena skladišta Cijene zlata rastu: unca je u proteklom desetljeću poskupjela više od četiri puta, s 270 dolara na sadašnjih 1205 dolara, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i da će već u lipnju dosegnuti 1300 dolara.

Procjene analitičara su šarolike, neki smatraju da će zlato u idućim godinama premašiti povijesni rekord iz 1980. godine kada je unca koštala 2312 dolara. Drugi upozoravaju da se sa zlatom nikad ne zna i da je riječ o nepredvidljivoj robi, na kojoj se može dobiti i izgubiti.

Primjerice, zlatna poluga od 100 grama koštala je u petak 4. lipnja 3330,09 eura, dok je prije točno pola godine stajala 2697,83 eura. Onaj tko je prije šest mjeseci kupio takvu polugu, danas je zaradio 632,26 eura ili 4590 kuna. Zlatna poluga teška jedan kilogram je 2001. godine koštala 9737 eura, prije pola godine cijena joj je bila čak 26.432 eura, dok je prošlog petka vrijedila 32.665 eura.

- Posljednjih mjesec dana nam svakodnevno iz Hrvatske stigne onoliko kupaca koliko ih je prije dolazilo tjedno, od pet do deset, a ponedjeljkom i petkom zna ih biti više. No, zlato se više ne čeka dva, tri dana nego tri do četiri tjedna. Vlada golema potražnja, trgovine u Njemačkoj s kojima surađujemo nemaju ni grama zlata na skladištima, premda kovnice rade 24 sata dnevno – kaže Ivan Moro, vlasnik ljubljanske trgovine “Moro”.

Građani iz Hrvatske koji žele poluge u svojim rukama, putuju u Sloveniju ili Austriju da bi ih kupili jer za to nemaju baš nikakve mogućnosti u Hrvatskoj. Kod nas nema ni jedne trgovine koja prodaje investicijsko zlato - zlatne poluge - vjerojatno ponajviše stoga što se to ne isplati, jer davanja na takvo zlato iznose 58 posto, u što ulazi carina, 30 posto poreza na luksuzne proizvode i 23 posto PDV-a, dok je u EU-u investicijsko zlato pošteđeno poreza.

Da bi izbjegli plaćanje golemih nameta, Hrvati koji poluge kupuju u inozemstvu mogu riskirati i pokušati ih nelegalno prenijeti preko granice, poluge mogu pohraniti u bankovnom sefu u zemlji u kojoj su ga kupili ili kod rodbine i prijatelja...

Oni kojima se ne putuje, na raspolaganju imaju i drugu opciju te mogu iz svojega doma kupovati dionice ETF-ova (Exchange Traded Fund), fondova čija se imovina ulaže isključivo u zlato, a neki od njih nude i mogućnost pretvaranja dionica u zlatne poluge. Takvih je investicijskih fondova s kojima se trguje na burzi u SAD-u i Europi desetak.

- Točan broj ulagača i vrijednosti njihove imovine ulazi u okvir poslovne tajne i mislim da ne bi bilo u redu iznositi ga u javnost. Ugrubo, možemo reći da se godišnje oko pet posto novih klijenata odlučuje na ulaganje u zlato. Ipak, kao i kod tržišta dionicama, potražnja za ETF-ovima koji ulažu u zlato značajno oscilira, odnosno povećava se u razdoblju rasta cijene ili stagnira u razdoblju pada cijene zlata - ističe Vilim Klemen, predsjednik uprave Momentum brokera, kuće preko koje građani Hrvatske mogu ulagati u ETF-ove.

Nepredvidljivo tržište Klemen smatra da će cijena zlata nastaviti rasti i u idućim mjesecima ovisno o ulagačkoj percepciji dubine dužničke krize u Europi. No, upozorava da je ulaganje u zlato određeni oblik špekulacije i preporučuje se onim ulagačima koji su, kao u slučaju dionica, spremni podnijeti mogućnost gubitka.

Unatoč višegodišnjem uzlaznom trendu, zlato se u posljednjih dvanaest mjeseci kretalo u cjenovnom rasponu od 850 do 1220 dolara, tako da su ulagači izloženi nepredvidljivosti tržišta – upozorava Klemen.

Stručnjaci švicarske LGT Capital Management predviđaju da će se ove godine investicije u zlato povećati za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pomama za zlatom što je počela s globalnom krizom, ne staje.

U Njemačkoj su tako lani počeli nicati i prvi automati za kupnju zlatnih pločica, koji funkcioniraju kao bankomati, a ekonomist Nouriel Roubini o rastu cijena i potražnje za zlatom upozoravajući kaže da na kraju svi baloni prsnu.

Đir po splitskim zlatarnicama

„Tehničar“: - Najduže se bavimo otkupom “lom-zlata”. Mnogo je veći ukupni otkup, ali kako je i veći broj zlatarnica koje se bave otkupom, tako je i nama malo pala “navala”. Cijene otkupa, naravno, ovise o čistoći zlata, tj. “karatima”, a po gramu se nudi od 55 kuna za gram, niže čistoće od 14 karata; zatim, od 80 do 100 kuna za zubno lom-zlato, uobičajene čistoće 22 karata; dok se najviše nudi za zlato čistoće karakteristične za zlatnike, od 130 do 140 kuna po gramu.

Zlatarija Dvornik“: - Nema vam tu nekih velikih razlika u trendu, jer se zlato prodaje i kupuje kao i prije. Ženidbe, obljetnice, prigode... život teče dalje i kupuje komu treba. Kako mi imamo dovoljno svojeg kvalitetnog nakita – ne bavimo se otkupom, a to svi znaju pa k nama i ne navraćaju radi otkupa.

Kovnice ne primaju narudžbe

Royal Canadian Mint, US Mint, The Perth Mint i South African Mint, nekoliko najvećih kovnica zlata na svijetu, zbog velike potražnje za zlatom, idućih mjeseci neće primati narudžbe. Druge kovnice su produljile rokove isporuke.

 

Tržište određuje cijene

Više ne postoji zlatni standard prema kojem se vrijednost neke valute vezivala za vrijednost zlata, zlato je danas roba kojoj se cijena određuje tržišno, kao bilo kojoj drugoj robi.

 

Otkup: Od 60 do 125 kn za gram

Dok jedni spašavaju imovinu bijegom u zlatne poluge, drugi prodaju obiteljska blaga, pa i vjenčano prstenje i zubno zlato kako bi spojili kraj s krajem mjeseca.

Zlatari od građana zlato otkupljuju po cijenama koje se ovisno o vrsti zlata i karatima, kreću od 60 do 125 kuna za gram.

Najlakša zlatna palica od jednog grama košta 345 kuna, a za nešto težu, od 50 grama, treba izbrojiti 12.146 kuna.

 

Potražnja nadmašuje ponudu

Potražnja za zlatom uvelike nadmašuje ponudu, što i nije čudno. Inače, u svijetu je iskopano samo 161 tisuća tona zlata, što je dovoljno da se napune dva olimpijska bezena. Da bi se dobio gram zlata koliko je potrebno za izradu jednog prstena, treba iskopati oko 250 tona kamenja i rude.

 

Rijedak resurs

Zlato je, kako ukazuje Ronald Stoeferle, vrlo rijedak i ograničen resurs, lako dostupne rezerve su iscrpljene, sad se u rudnicima zlata buši i do četiri kilometra dubine, te ukazuje da je samo 0,8 posto svih financijskih sredstava u svijetu uloženo u zlato, pa i maleni pomaci u toj strukturi imovine mogu podići cijenu zlata do začuđujućih razina.

 

‘Ne sva jaja u istu košaru’

Građani koji razmišljaju o pretvaranju ušteđevine u zlato računajući da će na njemu zaraditi ili su toliko pesimistični pa smatraju da zlato može izgubiti na vrijednosti ali nikad ne može postati bezvrijedno kao papirnati novac, trebali bi dobro razmisliti koliko će novca uložiti u zlato.

Uvijek vrijedi onaj prastari savjet ekonomista da se sva jaja ne drže u jednoj košari, a i Ronald Stoeferle, međunarodni analitičar Erste&Steiermärkische Bank koji prognozira daljni rast cijena zlata, preporučuje da se samo od pet do deset posto imovine drži u zlatu.

 

Naslovnica Hrvatska