Novosti Hrvatska

TRAMPA ZA LANSIRANJE

LET U SVEMIR Kumovi Selak i Ivandić glavni kandidati

TRAMPA ZA LANSIRANJE

Vjenčani kumovi, brigadir Ivan Selak i pukovnik Ivica Ivandić, slavu su stekli kad su od JNA oteli dva lovca MiG-a 21 s vojnog aerodroma Ponikve u Srbiji

Ruska ponuda Hrvatskoj da u sklopu offset programa nabave borbenog lovca MiG-29 M/2M za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo obuči jednog pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za prvog hrvatskog astronauta, te ga lansira u Međunarodnu svemirsku postaju, odjeknula je u političkoj i znanstvenoj domaćoj javnosti.

Iz Vlade bez komentara

S obzirom na to da ponuda koju je izrekao Aleksander Mikheev, zamjenik glavnog direktora “Rosoboronexporta”, najveće ruske državne kompanije za prodaju vojne tehnologije, još nije dobila “papirnatu”, službenu formu, nitko iz Vlade RH i Ministarstva obrane RH nije se želio službeno očitovati o ruskoj ponudi.

Naš visokopozicionirani sugovornik iz Vlade RH, dobro upućen u hrvatsko-rusku međudržavnu suradnju, nije skrivao iznenađenje ozbiljnošću ruske namjere.

− Premda ponuda djeluje egzotično za hrvatske prilike, o njoj bi trebalo ozbiljno promisliti i vidjeti što bi Hrvatska dobila sa svojim astronautom u svemiru. Neupitan je moment jačeg međunarodnog prestiža Hrvatske, podizanja duha nacije, kao i snažniji interes javnosti za znanost.

S druge strane, ova je ponuda priznanje sposobnostima HRZ-u i njegovim borbenim pilotima. Hrvatska je jedina zemlja NATO-a u kojoj se Rusija natječe za obnovu borbenoga zrakoplovstva.

Uspjeh MiG-a na hrvatskom natječaju bio bi veliki uspjeh Rusije. No, svi ponuđači na natječaju za novi zrakoplov HRZ-a bit će u ravnopravnoj poziciji − objašnjava nam sugovornik iz Vlade.

Nakon što su Rusi dali ponudu iz snova, pokušali smo detektirati koji bi to hrvatski vojni piloti mogli zadovoljiti uvjete budućeg astronauta.

Prema nekoliko naših sugovornika iz HRZ-a, Hrvatska ovoga trenutka ima devet pilota MiG-a 21 koji su dosegnuli najviši stupanj obučenosti po satima leta i borbenim iskustvima.

Riječ je o pilotima koji jedini imaju borbeno iskustvo koje podrazumijeva bacanje bombi, gađanje raketama i topom, uz tjelesnu izdržljivost na golema opterećenja koja proizvodi MiG-21 u borbenim manevrima. Što se tiče navedenih parametara, jedinstveni su u ocjeni naši sugovornici, dva su pilota bez konkurencije.

Riječ je o borbenim pilotima brigadiru Ivanu Selaku i pukovniku Ivici Ivandiću. Ta dva vjenčana kuma stekli su slavu u Domovinskom ratu u svibnju 1992., kad su od JNA oteli dva lovca MiG-21 s vojnog aerodroma Ponikve kod Užica, u Srbiji.

Selak je, prema mišljenju mnogih, najbolji hrvatski i jedan od najiskusnijih europskih borbenih pilota koji na MiG-u leti gotovo trideset godina. Davne 1981. godine imao je prvi samostalni let na MiG-u.

Selak, danas testni pilot HRZ-a u Zrakoplovno-tehničkom zavodu u Velikoj Gorici, raritet je i u svjetskim razmjerima.

Naime, ovaj je hrvatski pilot jedini inozemni pilot kojemu je Izrael iskazao čast da u izraelskom zrakoplovu MiG-21 leti iznad Izraela. U NATO-ovoj vježbi “Noble Midas 07”, koja se održala na hrvatskom Jadranu, za kokpitom MiG-a 21 HRZ-a sudjelovao je i pukovnik Ivandić.

Tada je stekao respekt američkih pilota mlažnjaka koje bi u vojnim vježbama redovito nadigrao, kao što je i u više navrata probijao virtualne američke linije obrane na moru. Mogućnost leta u svemir ima i znanstvenu dimenziju, no problem je nerazvijenost hrvatskih znanstvenoistraživačkih mogućnosti.

Astrofizičar Dejan Vinković sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže da ruska ponuda ime u prvom redu političku težinu.

A gdje to primijeniti

− Ruska ponuda zvuči inspirativno. Naravno da bi se različita istraživanja mogla raditi u nultoj gravitaciji u Međunarodnoj svemirskoj postaji.

No, ostaje definirati o kakvom bi se točno projektu radilo i za koju bi se od domaćih znanstvenih institucija projekt realizirao, ako znamo da je Hrvatska u znanstveno-tehničkom sektoru na samom europskom dnu. Kada govorimo o zaposlenosti znanstvenika-istraživača u gospodarskom sektoru, također smo na dnu europske ljestvice.

Pitanje je gdje bi se rezultati mogućih hrvatskih istraživanja u svemiru mogli implementirati na Zemlji, kod kuće − kaže Vinković, koji je doktorirao na Sveučilištu u Kentuckyju, a postdoktorat završio je na Princetonu, odnosno u Institutu za napredne studije.

denis krnić

 

Ruskim astronautima 200.000 USD po letu

 

Europski astronauti plaćeni su do 20 tisuća dolara mjesečno, njihovi američki kolege oko 12 tisuća, a ruski kozmonauti plaćeni su do sedam tisuća dolara. Ruski kozmonauti za svaki let dobiju i bonus od 200 tisuća dolara.

Riječ je o astronautima država koje imaju vlastite svemirske agencije i programe. Zanimljivo je dodati da će, osim složene psihofizičke obuke, potencijalni hrvatski astronaut polaziti i tečaj ruskog jezika.

Naime, sve tipke i ekrani u ruskoj svemirskoj letjelici Sojuz su na ruskom. Amerikanci i Europljani koji dolaze u svemirski centar u Zvjezdanom gradu pokraj Moskve također su polaznici nastave ruskog jezika.

 

 


 

Naslovnica Hrvatska