Novosti Crna kronika

niz propusta

Institucije se skrivaju nakon tragedije u Splitu: ovo je pet ključnih pogrešaka koje su dovele do smrti 18-godišnjeg Kristiana

niz propusta

lead
U penalnom sustavu, kada se osoba, pogotovo te dobi, požali na suicidalne misli te zbog toga bude i hospitalizirana, dužnost je zatvorske uprave napraviti procjenu rizika, osobito ako je riječ i o pokušaju samoranjavanja

Niz je prijepora oko kaznenog postupka nad Kristianom Vukasovićem (18) koji je preminuo u KBC-u Split nakon boravka u istražnom zatvoru.

Sporno je što prilikom postupanja nad njim nije uzeta starosna dob zbog koje su dužni primjenjivati Zakon o sudovima za mladež te činjenica da je, osim što je bio bitno smanjeno ubrojiv, bio dijete s teškoćama u razvoju, zbog čega je imao dijagnosticiran teži invaliditet. Uz to je, unatoč godinama i dijagnozi, smješten u istražni zatvor iz kojeg je tri puta odveden u zatvorsku bolnicu zbog suicidalnih misli.

Bošnjaković stigao na Bilice i priznao da čuvari nisu mogli sami paziti na Kristiana: O njemu se brinuli i ostali zatvorenici. Neki su se i žalili jer nisu mogli biti stalno koncentrirani koliko je trebalo za njegov nadzor

Sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, pojašnjava nam kako bi trebao ići tijek postupanja u kaznenom postupku protiv mlađeg punoljetnika.

- U svakom postupku protiv osobe koja je u vrijeme počinjenja djela starija od 18, a mlađa od 21 godinu moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež. U takvim postupcima uvijek se mora od Centra za socijalnu skrb zatražiti izradu izvješća o osobnom i obiteljskom stanju i prilikama. Centar za socijalnu skrb također treba iznijeti mišljenje koja bi sankcija bila najbolja za konkretan slučaj, odnosno može li se na osobu primijeniti maloljetničko pravo, iako je punoljetna. Uvijek državni odvjetnik i sudac moraju ispitati roditelja ili skrbnika mlađeg punoljetnika.

Već u fazi istraživanja o kojemu se kaznenom djelu radi, policija i državni odvjetnik moraju prikupiti sve potrebne podatke o mlađem punoljetniku. Poslije se na sudu uključuje stručni suradnik suda, socijalni pedagog koji također daje mišljenje o mlađem punoljetniku. U postupcima za koje sam ja bila nadležna, kada bismo imali mlađeg punoljetnika koji ima ADHD, stručni suradnici bi na glavnoj raspravi procijenili njegovu razinu odrastanja koja je uvijek bila ispod starosne dobi. Primjerice 18-godišnjak s ADHD-om je na razini maloljetnika od 15 ili 16 godina - kazala nam je sutkinja Peto Kujundžić.

Nadalje, sutkinja ističe kako se istražni zatvor mlađem punoljetniku može izreći prije podizanja optužnice samo iznimno, ako postoji bojazan da će ponovno počiniti kazneno djelo, i to pod pretpostavkom da je teško kazneno djelo i da se očekuje kazna zatvora.

- To je samo iznimno, i uglavnom rijetko. Ako se radi o osobi sa zdravstvenim teškoćama, treba pronaći ustanovu gdje se može zbrinuti. Umjesto istražnog zatvora, određuje se privremena mjera, tj. mjera opreza smještaja u navedenu ustanovu ili se određuje nadzor obitelji koja mora biti u kontaktu sa psihijatrom u ustanovi. Tek tada, ako se pokaže da mjera opreza ne funkcionira, ide se na krajnju mjeru istražnog zatvora - pojašnjava nam stručnjakinja za maloljetničko pravo.

Nakon što je taj postupak u potpunosti proveden, odlučuje se hoće li se mlađeg punoljetnika tretirati prema maloljetničkom pravu i propisivati mu maloljetničke sankcije ili će se zaključiti da je riječ o osobi koja je postupala kao odrasla punoljetna osoba. Pritom, primjenu maloljetničkog prava može predložiti državni odvjetnik za mladež, branitelj optuženika, ali i sud mora o tome voditi računa.

- Nadalje, ako se za optuženika utvrdi sumnja u ubrojivost, sudski vještak mora nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjeni maloljetničke sankcije. Bitno smanjena ubrojivost se cijeni kao olakotna okolnost i ima vrlo velik utjecaj na izbor kaznene sankcije. S mladim osobama se postupa s izuzetnom pažljivošću, kako je zakonom i propisano. U ovom konkretnom slučaju u Splitu nisu imali što utvrđivati oko kaznenog djela jer je mladić izjavio da se osjeća krivim. Jedino na čemu su imali raditi je utvrditi sve vezano za njegovu osobnost i sukladno tome postupati. Nadalje, ni u kom slučaju se ne smije prilikom vještačenja angažirati psihijatar za odrasle, nego to mora biti psihijatar za djecu i mladež - iznijela nam je sutkinja ključne odrednice postupanja.

- Ako se procijeni da se punoljetnika treba tretirati prema maloljetničkom pravu, u sudskoj praksi im se često kao sankcija izriče mjera pridržaja maloljetničkog zatvora. To je svojevrsna uvjetna kazna zatvora s rokom kušnje, ali za maloljetnike. Riječ je o sankciji iz Zakona o sudovima za mladež kojom se optuženiku izriču obveze kojih se mora pridržavati tijekom određenog razdoblja, kako ne bi morao odslužiti kaznu u maloljetničkom zatvoru. U navedene obveze kojih se moraju pridržavati spada redoviti tretman kod liječnika, psihoterapija i, primjerice, zadržavanje radnog odnosa, ako je zaposlen. Rijetko se dogodi da ta mjera preraste u izdržavanje maloljetničkog zatvora zbog neispunjavanja zadanih obveza - kaže sutkinja s bogatom praksom.

Osvrnula se i na boravak u zatvoru i činjenicu da je Kristian Vukasović više puta bio smješten na Odjel psihijatrije Bolnice za osobe lišene slobode u Zagrebu zbog suicidalnih misli.

- U penalnom sustavu, kada se osoba, pogotovo te dobi, požali na suicidalne misli te zbog toga bude i hospitalizirana, dužnost je zatvorske uprave napraviti procjenu rizika. Da ne govorim u situaciji kada je došlo do samoranjavanja te kada imamo 18-godišnjaka s njegovim dijagnozama - navodi sutkinja za mladež.

Iz svega navedenog možemo zaključiti kako se tijekom postupanja nad sada pokojnim Kristianom Vukasovićem izbjeglo postupanje s izuzetnom pažljivošću koje zakon propisuje. Naime, odmah u startu mu je određen istražni zatvor koji bi trebao biti krajnja mjera i određivati se tek ako se ostale mjere pokažu neučinkovite. Zatim, kada je utvrđena sumnja u ubrojivost, sudski vještak je morao nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjeni maloljetničke sankcije, što nije napravljeno.

U svakom postupku protiv mlađeg punoljetnika moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež koja nisu ispoštovana. Ni Državno odvjetništvo, ni sud, ni branitelj nisu predložili primjenu maloljetničkog prava. Nisu zatražena mišljenja stručnih suradnika i CZSS vezano za sankciju koja je određena. Ne samo što je primijenjena sankcija koja ne spada u maloljetničko pravo, nego se odmah išlo na najtežu - bezuvjetni zatvor.

Propusti

1. Postupak je trebalo voditi prema posebnim pravilima propisanim Zakonom o sudovima za mladež

2. Odmah mu je određen istražni zatvor koji se određuje samo iznimno - maloljetnicima se izriče nadzor ili smještaj u psihijatrijsku ustanovi

3. Sudski vještak je morao uzeti u obzir i sumnju u ubrojivost i utvrditi ima li mjesta primjeni maloljetničke sankcije

4. Nisu zatražena mišljenja stručnih suradnika i Centra za socijalnu skrb o primjerenoj sankciji

5. Odmah mu je izrečena najteža sankcija - prema maloljetničkom pravu, najčešće se izriče mjera pridržaja maloljetničkog zatvora, svojevrsna uvjetna kazna zatvora s rokom kušnje

 

Naslovnica Crna kronika