Novosti Crna kronika

VRUĆE LJETO 2019.

Val nasilja zapljusnuo Hrvatsku: dva mrtva, jedan propucani, pet izbodenih i više teško pretučenih; 'Počeli smo na agresivnost gledati kao da je to nešto uobičajeno'

VRUĆE LJETO 2019.
Pretučeni Evelin Vale
Pretučeni Evelin Vale

Zadnjih dana novinari crnih kronika naših listova ne staju od posla, jer se širom zemlje dogodio čitav niz nasilnih zločina i ozbiljnih uličnih napada na građane, od kojih neki uključuju i smrtne posljedice. Od Pule do Dubrovnika, od Vinkovaca do Splita, jedan besmisleni zločin prestiže drugi.

Dva mrtva, jedan propucani, pet izbodenih i više teško pretučenih, među kojima i jedna djevojka i jedan umirovljenik – bilanca je aktualnog festivala nasilja koji se upravo odvija širom Hrvatske. Krenimo s dva slučaja sa smrtnim ishodom.

Mladi, 23-godišnji njemački turist ubijen je u noći između 16. i 17. srpnja u Valbandonu kod Pule, nakon što je ubojica, 32-godišnji Zagrepčanin Edo Sedić, pogrešno shvatio kompliment koji mu je mladić uputio na račun frizure – to je bilo dovoljno da ubojica nožem ubode njemačkog turista u prsa. Od zadobivenih ozljeda mladi Nijemac je preminuo nekoliko sati kasnije u pulskoj bolnici.

Dva dana poslije, 19. srpnja, napad sa smrtnim posljedicama dogodio se u istočnoj Slavoniji – pola sata nakon ponoći u restoranu hotela Kunjevci, na cesti Vinkovci – Županja, ubijen je 24-godišnji Tomislav Šer iz Otoka. Nakon što je ušao u verbalni i fizički sukob s konobaricom, u njega je iz vatrenog oružja pucao 63-godišnji muškarac, za kojeg se pretpostavlja da je vlasnik hotela. Hitac u prsa mladić nije preživio.

Noć prije, 18. srpnja, 28-godišnji dubrovački taksist također je pogođen iz vatrenog oružja, ali je uspio preživjeti (napadači su navodno ispalili šest metaka, od kojih ga je jedan pogodio u koljeno) i trenutačno se liječi u dubrovačkoj bolnici. Pucnjava se dogodila 45 minuta poslije ponoći, na predjelu Ploča u Dubrovniku, nadomak ulaza u staru gradsku jezgru. Prethodila joj je svađa između muškaraca i taksista.

Kako smo naveli, recentni festival nasilja donio je i pet izbodenih muškaraca. Kuriozitet je da su sva petorica stradala u Splitu, u dva odvojena incidenta na istoj lokaciji – najčuvenijoj gradskoj plaži Bačvice, u centru Splita.

Najozbiljnije ozljede dobio je 31-godišnji francuski turist koji se u noći 22. srpnja s prijateljem kupao na spomenutoj plaži, kad je uočio da mu nepoznati muškarac pretura po stvarima. Mladi Francuz potrčao je i sustigao kradljivca (ispostavilo se da je riječ o 22-godišnjaku), ali ga je ovaj ubo nožem, pa je i Francuz završio u splitskoj bolnici, s ozljedama opasnima za život.

Preostala četvorica izbodena su u obližnjem klubu na Bačvicama tri dana ranije, u noći između 18. i 19. srpnja. Sve ih je ozlijedio 42-godišnji Hrvoje Š., Splićanin koji se nešto ranije vratio s izdržavanja zatvorske kazne za dilanje amfetamina i razbojstvo. Sukob je nastao kad se napadač htio pomokriti na plesnom podiju, a više ga posjetitelja pokušalo spriječiti, pri čemu su zadobili rane od noža po raznim dijelovima tijela. Najteže je ozlijeđen interventni policajac, a među ranjenima je i 23-godišnji turist iz Australije.

U komparaciji s ovim kriminalnim djelima, može se činiti da su žrtve premlaćivanja prošle bolje, ali težinu tih nasilnih napada pojačava činjenica da su žrtve u tim slučajevima bile dvije žene i jedan umirovljenik.

Najteže je stradala mlada 20-godišnja Splićanka koja je u noći 19. srpnja posjetila klub u centru grada, gdje ju je teško ozlijedio 29-godišnji bivši boksač Toni Višić, navodno redar u klubu. Svjedoci tvrde da je Višić djevojku tukao i nakon što je od njegova udarca pala na zemlju: nanio joj je teške ozljede glave (višestruke prijelome čeljusti i teške ozljede oka), te je djevojka hitno operirana u splitskoj bolnici.

Nešto bolje prošao je 69-godišnji istarski umirovljenik Evelin Vale, kojeg su 21. srpnja, u sedam ujutro, na terasi kafića u središtu Pule napala trojica maskiranih muškaraca (dva punoljetnika – Matej Bjekić i pripadnik Hrvatske vojske Robert Bitunjac – i jedan maloljetnik), slomivši mu ruku i nanijevši mu niz ozljeda, nakon što ih je on, kao noćni čuvar u kafiću, upozorio da ne tresu obližnji stup s hrvatskom zastavom.

Dodajmo tome i da je dva dana ranije, 19. srpnja ujutro, u Bolu na otoku Braču ozlijeđena 47-godišnja Ruskinja, kad joj je sleđa prišao nepoznati muškarac i s vrata joj otrgnuo ogrlicu, nakon čega je pobjegao. Ruskinji su utvrđene lakše tjelesne ozljede.
Iako za ovu priču nije toliko bitno, valja navesti da su svi navedeni počinitelji uhvaćeni ili su se sami predali policiji, osim ovog potonjeg lopova s Brača, za kojim se još traga.

Što se to događa u mirnoj zemlji Hrvatskoj? Radi li se o uobičajenoj krivulji nasilnih zločina – tek ponešto pojačanoj zbog ljetnih vrućina, koje oslabljuju čovjekove mehanizme samokontrole – ili ovaj zgusnuti "katalog zločina" sugerira da je nasilje u Hrvatskoj ipak prešlo neke dosadašnje granice?

Stariji kroničari kriminalističkih zbivanja zacijelo bi rekli da se nešto u vremenu promijenilo. Nekoć su se muškarci u Hrvatskoj obračunavali šakama, dok su žene i starci bili pošteđeni uličnih napada. Sada se, pak, muškarci obračunavaju pištoljima i noževima, a šake su rezervirane za žene i starce. Uočava se i da su u gotovo svim opisanim slučajevima reakcije počinitelja nasilnih djela bile krajnje neproporcionalne samom povodu sukoba, ako ga je uopće i bilo.

Upada u oči i da su gotovo polovina žrtava stranci, odnosno strani turisti – smrtno je stradao Nijemac, nožem su ranjeni Francuz i Australac, a lakše ozlijeđena Ruskinja. Kako je jedna od komparativnih prednosti hrvatskog turizma, ključne naše privredne grane, dosad bila upravo ta raširena percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije za odmor, jasno je da ovi nasilni zločini imaju i jednu posebnu cijenu, koju bismo mogli platiti u budućnosti.

Neka od objašnjenja ovog vala besmislenog nasilja referiraju se baš na turizam, odnosno na turistički rast koji Hrvatska doživljava zadnjih godina. Ova tumačenja ističu povezanost između rasta turizma i rasta kriminala.

Tako su dr. Ivica Rubil i dr. Vedran Recher, znanstvenici s Ekonomskog instituta u Zagrebu, nedavno objavili istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj za razdoblje od 1998. do 2016., pri čemu su se, koristeći podatke MUP-a, fokusirali na "tipično ljetna" kriminalna djela, poput krađa i pljački po kućama, apartmanima i na plažama tijekom turističke sezone.

Kako su izjavili u razgovoru za portal Index, glavni zaključak istraživanja je matematička formula po kojoj na jedan posto porasta turizma – gledano brojem dolazaka turista – kriminal raste za 0,3 posto. Litra turizma, tri deca kriminala.

Prema riječima spomenutih znanstvenika, njihovo istraživanje napravljeno je kao upozorenje.

"Htjeli smo skrenuti pozornost da postoji veza između turizma i kriminala (...). Kod nas se o turizmu uvijek govori u pozitivnom svjetlu, stalno se hvalimo porastom; vrijeme je da počnemo gledati i negativne strane i da to dovedemo u red. Kriminal je bitno pitanje, moramo biti sposobni nositi se s dodatnim kriminalom koji se generira kako bismo imali održivi rast turizma", ističe dr. Rubil.

Neki, pak, tvrde da porastu nasilja u zemlji za vrijeme sezone kumuje i neodgovarajući pristup policije. Tako ugledni kriminalist i nekadašnji policijski načelnik Željko Cvrtila u razgovoru za isti portal tvrdi da je problem u tome što u Hrvatskoj nema dovoljno policijskih ophodnji, iako Hrvatska među EU zemljama prednjači po broju policajaca u odnosu na populaciju. Prema Cvrtili, policije ima dovoljno, ali ne tamo gdje je najpotrebnija – na terenu.

"Policajaca je na cesti, gdje se neposredno pruža sigurnost, premalo, dok ih je previše po uredima u MUP-u, ravnateljstvu policije i na granici. Recimo, u Zagrebu nedostaje 50 posto policajaca na terenu. Prije ste u Policijskoj postaji Centar imali po 20 policajaca u smjeni, a sad su u smjeni samo dvojica ili četvorica, dok je na moru još gore", poručio je Cvrtila, dodavši kako mnogi mladići na Jadranu ne žele biti policajci jer bolje zarade kao konobari u sezoni.

Prema tome, među faktorima koji su mogli utjecati na ovaj val nasilja zasad imamo rast turizma i policijsku inertnost. A postoji li u priči i kakav unutarnji, psihološki faktor, pokušali smo doznati od ugledne splitske psihologinje dr. Mirjane Nazor. Je li se ovog vrućeg ljeta štogod promijenilo u glavama domaćih ljudi, pitamo našu sugovornicu.

– Moguće je da ima meteoropata pa im vrućine poremete funkcioniranje, ali ja se bojim da ćemo se i nakon ljeta susretati s ovim. Jer opće stanje u društvu je takvo da se ne reagira, ili se ne reagira dovoljno, na agresivno ponašanje. Počeli smo na agresivnost gledati kao da je to nešto uobičajeno. Tolerancija nam pada – ocjenjuje dr. Nazor, te kao primjer uzima na početku teksta navedeni zločin iz Pule.

– Onaj stranac u Puli je ubojici čak dao i kompliment na frizuru, ali ovaj je to krivo shvatio kao uvredu. Ali što i da mu je uvrijedio frizuru: zar je to razlog da se reagira nožem? Znači, ako nekoga samo krivo pogledaš, nastaje problem. Nema promišljenog reagiranja, odmah se vade noževi. Bila bih sretna da je to samo ljetna manifestacija i reakcija na vrućine, ali bojim se da nije – zaključuje splitska psihologinja.

Urlić: Zemlja i ljudi moralno propadaju

– Meni se čini, kad su ovako velike vreline, da to iscrpljuje ljude, te njihova snaga volje i samokontrole popušta. Ali čini mi se i da opća situacija u Hrvatskoj uzrokuje slabljenje našeg morala. Pola ministara je u aferama, javne institucije gube prestiž, i sve to skupa pridonosi da ljudi moralno popuštaju i sve se manje trude kontrolirati svoje ponašanje – smatra poznati splitski psihijatar dr. Ivan Urlić.

Naslovnica Crna kronika