Novosti Crna kronika

DVIJE ISTINE O SMRTI

Tko je ubio Mira Barešića? Službeno: Presudio mu je martićevac iz Ceranja; Neslužbeno: Upucan je s leđa, puškom suborca

DVIJE ISTINE O SMRTI
Tužitelj u Zadru tvrdi da je Barešić pao kao žrtva u sukobu s pripadnicima teritorijalne obrane 'RSK', dok autori knjige 'Metak u leđa' iznose niz indicija o zavjeri njegovih suboraca...

"Temeljem brojnih i vrlo temeljito provedenih izvida nedvojbeno je utvrđeno da je Miro Barešić poginuo u diverzantskoj akciji na tad okupiranom teritoriju, u sukobu s neprijateljskim oružanim formacijama", stoji u odgovoru Ivana Galovića, zamjenika županijskoga državnog odvjetnika u Zadru, koji smo dobili na naš upit što je ŽDO u zadnjih 25 godina poduzeo u rasvjetljavanju okolnosti i otkrivanju počinitelja ubojstva hrvatskog imigranta Mira Barešića 31. srpnja 1991. godine u Miranjama Donjima kod Benkovca.

Galovićev odgovor, sročen na dvije kartice, sadrži izjave svjedoka događaja te citate iz hrvatskih i srpskih policijskih i vojnih izvora iz tog vremena koje je zadarska policija, na njegov zahtjev, prikupila u sklopu istrage.

Iz prikupljenih dokaza, tvrdi Galović, nedvojbeno proizlazi da je Miro Barešić pao kao žrtva u sukobu s pripadnicima teritorijalne obrane "RSK", a ne hicem u leđa, kao žrtva zavjere svojih suboraca povezanih s jugoslavenskim tajnim službama, o čemu je nedavno za Slobodnu Dalmaciju govorio Mirov brat Joško Barešić.

Kaznena prijava

- Ovaj odgovor zapravo je moj odgovor na kaznenu prijavu koju su 2012. godine podnijeli Mario Barešić i Stipe Jukić protiv navodno odgovornih osoba za smrt Mira Barešića. Isti ovaj odgovor uputio sam i gospodinu Ivici Bačiću, koji je u rujnu 2013. godine tražio od mene informacije o tome što je poduzeto temeljem spomenute kaznene prijave.

Moram reći da je zadarska policija odradila sve što sam od nje tražio, u svim segmentima istrage. Pribavljeno je sve što je trebalo i sve što se moglo, od izjava sa svjedocima s hrvatske i srpske strane, pa do zaplijenjene dokumentacije nakon Oluje, iz vojnih i policijskih izvora.

U ovom trenutku, nažalost, moram konstatirati da ne postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo ubojstva Mira Barešića i tko bi trebao biti počinitelj – kaže Galović, dodajući da "istraga o ubojstvu Barešića nije zatvorena i bilo kakav novi dokaz da se pojavi utvrđivat će se u sklopu istrage" kojoj zastara nastupa nakon 40 godina.

U međuvremenu, uvid u Barešićev spis nije dozvoljen nikome, osim članovima njegove obitelji, o čemu konačnu odluku donosi, ako takav zahtijev netko eventualno podnese, županijski državni odvjetnik Goran Troskot.

S takvim Galovićevim stavom ne slaže se Ivica Bačić, umirovljeni časnik HV-a i koautor knjige "Metak u leđa za Mira Barešića", koju je 2014. godine objavio zajedno s Darkom Petričićem i Antom Belakom.

Originalni dokumenti

Bačić tvrdi da Galović nije pokazao nikakav interes za brojne dokaze predložene uz kaznenu prijavu iz 2012. za ratni zločin i ubojstvo Barešića protiv Tvrtka Pašalića, Antonija Lekića, Nikole Krište, Ivana Derviša i Zrinka Šarića.

Riječ je, kaže, o originalnim dokumentima "Štaba Teritorijalne obrane Benkovac" i izjavama svjedoka iz akcije kod Miranja Donjih koje su Mario Barešić i Ivica Bačić prikupili tijekom 15-godišnjeg istraživanja Barešićeva ubojstva.

Iz tih dokaza, među kojima su nalazi desetak originalnih registratora operativnih dokumenata i izvještaja pronađenih u Benkovcu nakon Oluje, može se u potpunosti rekonstruirati događanja u Miranjama Donjim 31. srpnja i 1. kolovoza.

U izvještajima Štaba teritorijalne obrane Benkovac, upućenima vojnoj upravi u Kninu, tvrdi Bačić, nigdje nema izvještaja o smrti Mira Barešića. Naprotiv, po njihovim izvješćima, naglašava, oružani sukob između TO i pripadnika HV-a nije se ni dogodio, a kamoli da je to bio napad 450-500 naoružanih četnika i specijalaca na Barešićevu grupu od 12 vojnika, kako to navode hrvatski izvještaji.

- Iz odgovora koji nam je dao Galović proizlazi da su Srbi već 1. kolovoza, dakle dan nakon akcije, znali da su ubili Barešića. Međutim, u originalnim dokumentima, koje smo objavili u našoj knjizi, nema nikakvih dokaza za to. U njihovu izvještaju od 5. kolovoza 1991. navodi se da je neka čobanica, čuvajući ovce kod Miranja, pronašla nepoznati muški leš, pretpostavljaju da je stradao u sukobu 1. kolovoza, ali njegov identitet ne znaju!

To je samo jedan detalj, a takvih ima bezbroj – tvrdi Bačić, navodeći za primjer slučaj Željka Alavanje koji je, prema Galovićevu izvještaju, dao iskaz u Beogradu prilikom traženja izbjegličkog kartona o tome kako je ranjen kod Miranja Donjih u akciji u kojoj je ubijen "ubačeni terorist", odnosno Miro Barešić.

Pobjegao u Australiju

- Takav iskaz Alavanja nije nikad nikome dao. Ja sam s njim razgovarao, on je odavno pobjegao u Australiju, gdje i danas živi. O svom ranjavanju nije ni s kim razgovarao, nego samo sa mnom i njegov iskaz na četiri stranice također smo objavili u knjizi – govori Bačić, koji smatra da je dobar dio izjava prikupljenih u Galovićevoj istrazi krivotvoren i podmetnut županijskom državnom odvjetniku.

- Mi još uvijek imamo te dokumente, ali do prošle subote nitko za njih nije pokazivao zanimanje jer nikome nije u interesu da se slučaj Barešić riješi i dozna prava istina. A tu istinu nam je rekao njegov brat Joško Barešić i mi smo je stavili u naslov naše knjige: da je Mira ubio sleđa netko iz njegove grupe – uvjeren je umirovljeni časnik Ivica Bačić.
"Galović pak tvrdi da dokumenti i dokazi o kojima govore Bačić i Barišić njemu nisu nikad dostavljeni."

Tijelo nije bilo na obdukciji?

Ivan Galović nam je rekao da se ne sjeća je li tijelo Mira Barešića prošlo obdukciju s obzirom na to da za to nije bilo razloga. "Tijelo je pregledao liječnik i prema vanjskom pregledu tijela napravljen je izvještaj, ali mislim da klasična obdukacija nije napravljena jer je uzrok smrti bio jasan", kazao je Galović, dodajući da ne postoje dokazi koji ukazuju na drukčije okolnosti Barešićeve smrti od onih koji su prikupljeni u istrazi.

Naime, iz prikupljenih iskaza proizlazi da je P.K. u Barešića ispalio više hitaca iz automatske puške, a liječnici su, prema riječima njegova brata, utvrdili da je Miro pogođen samo jednim metkom iz neposredne blizine, sleđa. Metak je navodno ušao kroz lijevu lopaticu i izašao ispod srca.

- Bilo da je pogođen sprijeda ili sleđa, ne govori nam tko ga je i zašto ubio. On je bio pogođen u akciji, bio je ranjen i nije se uspio izvući. Prema tome, evidentno je da je Miro Barešić poginuo boreći se za svoje ideale – slobodnu i neovisnu Hrvatsku – junački, kako je i živio – kaže Galović.

Tužitelj Galović: P.K izrešetao je Mira

Prema rezultatima istrage koju je proveo bivši predsjednik Županijskog državnog odvjetništva u Zadru Ivan Galović, Mira Barešića ubio je P.K. iz Ceranja ispalivši u njega više hitaca iz automatske puške, a akciju je sa srpske strane vodio Goran Opačić.

"J.D. izjavio je da mu je M.D. iz Ceranja pričao da je 'krajem srpnja ili početkom kolovoza 1991. godine na područje Miranja bila ubačena grupa pripadnika HV-a koju je vodio onaj čovjek koji je nekoliko godina prije rata ubio ambasadora Rolovića.

Ta grupa da je dolazila tijekom dana na brdo između Kolarine i Pristega, te da su im pripadnici specijalne jedinice postavili zamku i usmrtili ih.

Izjavio je: Specijalnu jedinicu milicije vodio je G.O., a s njim su među ostalima bili S.M., N.B., S.I. i dr. S tim u svezi da mu je pričao P.K. iz Ceranja da je i on sudjelovao u akciji na 'ubačene pripadnike HV-a' i da je tom prilikom u jednog pripadnika HV-a ispalio cijeli okvir metaka iz automatske puške na udaljenosti od par metara, a da je taj čovjek u kojeg je pucao uspio doći do njega i uhvatiti za pušku, nakon čega je pao na zemlju i preminuo.

Sjeća se da mu je P.K. pričao da je taj čovjek bio dosta jak i korpulentan i da ga je uhvatila panika kada ga je vidio da mu se približava, tako da ni okvir nije uspio zamijeniti."

Galović navodi izjavu "V.L. koji je naveo da je kod njega u njegov ured u Srbiji radi ishođenja izbjegličkog kartona došao Ž.A., koji mu je tada rekao da je ranjen u sukobu s 'ubačenim teroristima' na području Miranja ili Ceranja i da je te prigode dobio heckler iz kojeg ga je te prigode pogodio 'ubačeni terorist', a koji je u tom sukobu ubijen."

Galović nadalje citira izjavu M.V. koji kaže da je u operativnom dežurstvu Stanice milicije Bankovac čuo da se interventna jedinica milicije koju je vodio Goran Opačić sukobila s grupom ubačenih terorista. U tom sukobu je ubijeno nekoliko hrvatskih vojnika, a "među njima je bio i onaj čovjek za kojeg se svojevremeno govorilo da je ubio ambasadora SFRJ Rolovića".

Galović citira i izjavu Z.P. koji je naveo da je nakon akcije u Miranjama Donjim "osobno čuo kada je Goran Opačić po kafićima u Benkovcu pričao da je ubio Mira Barešića i još nekoliko hrvatskih vojnika u Miranjama Donjim."

M.S. je izjavio da mu je M.B. pričao da je žestok vatreni okršaj između 15-ak Martićevih milicajaca i "terorističke grupe" trajao 10-ak minuta te da je prošlo više od 15-ak dana kada se saznalo da je među usmrćenim pripadnicima HV-a bio i Miro Barešić.

"Uglavnom da su padali komentari da im je drago da je Barešić ubijen, ali istovremeno i žao što je razmijenjeno, odnosno predano njegovo mrtvo tijelo hrvatskoj strani."

Naslovnica Crna kronika