Novosti Biznis

u hrvatskoj je prisutno oko 170 franšiznih brandova

ISPLATIVO, ALI NEDOVOLJNO POZNATO Franšize donose novac

u hrvatskoj je prisutno oko 170 franšiznih brandova

Na promociji treba još puno raditi, kaže Ljiljana Kukec iz Udruge za franšizno poslovanje, dok je Robert Bilić, prvi franšizer McDonald’sa, pokrenuo i blog kako bi zainteresiranima približio tu problematiku

Na promociji treba još puno raditi, kaže Ljiljana Kukec iz Udruge za franšizno poslovanje, dok je Robert Bilić, prvi franšizer McDonald’sa, pokrenuo i blog kako bi zainteresiranima približio tu problematiku

Hrvatsko se tržište tek otvara za sustav franšize i franšiznog poslovanja, koncept je prepoznat, ali još se presporo razvija. Za oblik poslovanja u kojem davatelj franšize primatelju daje pravo korištenja svoga branda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu, godišnja prodaja u svijetu broji se u milijardama, dok kod nas, slaže se i Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, nema ni konkretnijih službenih podataka.

Nema potpore institucija i banaka

− U Hrvatskoj je trenutno prisutno oko 170 franšiznih brandova, od kojih 20-ak domaćih, redom hrvatskih kompanija. Zajedno zapošljavaju oko 17.000 zaposlenih, s prosječnim rastom od 10 do 15 posto godišnje − kaže Ljiljana Kukec.

Na promociji franšizinga u Hrvatskoj treba još puno raditi jer, nažalost, ne postoji potpora kruga institucija i banaka. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, već dulje vrijeme uspješno posluju i neke domaće tvrtke koje su razvile vlastite franšize, primjerice Body Creator, Bio&Bio, AH Servis ili Torte i to, napominje Kukec.

− Nema potpore ni u obliku nekog nacionalnog plana promocije, zbirnih podataka što se potražuje, a koji bi pomogao u pogledu domaćih franšiza. Ulaskom u Europsku uniju stvari mogu, zbog konkurencije i njihova lakšeg ulaska na domaće tržište, biti još gore, a mi nespremni – objašnjava.

U Centru, kaže, svakodnevno zaprime desetke poziva kojima se građani žele informirati, te potražuju zbirne podatke o tome koje franšize nedostaju ili barem da ih se savjetuje gdje i kako što mogu napraviti.

No, na pozivu Centru najčešće i ostaju, jer država preko institucije još uvijek nema nikakav konkretan plan za takvo poslovanje. I kriza je djelomično, kao i u svim drugim industrijama, udarila po franšizama, objašnjava Kukec, i to posljednjih godinu dana, kako u svijetu, tako i u nas za desetak posto.

Da je recesija ostavila traga na franšiznom poslovanju, no ipak u manjem postotku nego u drugim oblicima poslovanja, slaže se i Splićanin Robert Bilić, koji se prvi put upoznao s franšiznim sustavom 1997. godine, kad je postao prvi hrvatski McDonald’s franšizer, a koji temu franšiza obrađuje i na svojem internetskom blogu.

− Razlika između običnog i franšiznog poslovanja leži u tome što lansiranjem nekog svog proizvoda ili usluge više riskirate i zapravo ne znate kako će ljudi na tržištu reagirati na određeni proizvod, osim toga, uči se na vlastitim pogreškama, a kod franšiznog proizvoda kupujete brand koji je na tržištu već uhodan. Usporedbe radi, u 75 posto slučajeva otvaranje vlastite samostalne kompanije i takvo poslovanje propadne nakon pete godine, dok u 85 posto slučajeva franšizno poslovanje uspješno radi i nakon pete godine − kaže Bilić, koji je prije godinu dana uzeo prava za master franšizu tvrtke Signarama te sada vodi grafički centar Signarama u Splitu.

Prije master franšize Signarama, Bilić je deset godina držao franšizu splitskog McDonald’sa, sve do zatvaranja restorana 2007. godine u centru Splita. On se za otvaranje restorana McDonald’s obučavao deset mjeseci, no to mu do posljednjeg trenutka nije osiguralo siguran posao i dobivanje franšize.

Bilić kaže da je McDonald’s globalno prije nekoliko godina napravio zaokret u strategiji u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, te su počeli preuzimati franšizne restorane natrag u korporaciju. Prije mjesec dana, 16 restorana McDonald’sa u Hrvatskoj preuzeo je Georg Gavrilović mlađi, u partnerstvu s Robertom Kujundžićem.

Unosni poslovi

Na pitanje što eventualno može savjetovati budućim zainteresiranim kandidatima za različite vrste franšize, Bilić ove godine predlaže okretanje prema franšizama prodaje sendviča, krafni, čišćenja i održavanja prostora, diskontnih frizerskih salona, hotelima s povoljnijim cijenama usluga, a nikako ne one vezane uz spa, wellnesse i solarije.

Broj jedan u svijetu

Subway je, kaže Bilić, trenutno franšiza broj jedan u svijetu, no zanimljivo je da nije bila uspješan u Hrvatskoj. Subway u svojoj ponudi ima sendviče dugačke 30 i 15 centimetara.

Jedan od razloga zašto su vani ponovno bili uspješni jest to što su ponudili sendvič od 30 centimetara po cijeni od pet dolara. Razlika između sendviča u Americi i kod nas je što je njihov sendvič prepun sastojaka, dok se u nas uglavnom dobije listić salame, dosta salate te brdo kruha koji pekač pretvori u palačinku, pa do zaposlenika koji nemaju običaj prati ruke.

 

Restorani brze prehrane

Dok se u svijetu ekskluzivni restorani bore za opstanak, fast food restorani bilježe rast, pa su se tako u 2009. u top 10 plasirale tri kompanije: Subway s 22.000 restorana u Americi te 32.000 u svijetu, McDonald’s s 14.000 američkih i 32.000 širom svijeta, i Dunkin Donuts sa 6400 jedinica u Americi i još 8800 vani. McDonald’s i Dunkin Donuts profitirali su slabljenjem Starbucksa i sličnih kafeterija s premium kavom.

Profitirala je još jedna franšiza, lanac samoposluga 7 Eleven, jer su uspjeli ugrabiti prostore na vrhunskim lokacijama koji se nisu othrvali krizi, i to sa 6300 jedinica u Americi i 35.000 u svijetu.

 

Naslovnica Biznis