Novosti Biznis

šopingholičarski praznik

Prošle godine umjesto 80% dobili smo tek 20%! Hoće li se trgovci opošteniti za nadolazeći 'Black friday'? Donosimo i iscrpni vodič za kupnju, te važna upozorenja 

šopingholičarski praznik

Hrvatski trgovci proteklih su godina, baš kao i njihovi europski kolege, preuzeli šopingholičarski praznik “Black friday” ili “Crni petak”, koji ove godine pada na 29. studenog.

Međutim, mnogi naši trgovci nisu preuzeli i popuste koji idu s tim praznikom, pa umjesto recimo za Ameriku uobičajenih 50 - 60 posto (za neke artikle i do 80 - 90 posto), naši su kupcima ponudili mizernih 10, 20 ili eventualno 30 posto. Bilo je i iznimaka, ali, u pravilu, prošle godine popusti su bili nikakvi, iako su s izloga vrištale reklame da cijene “skidaju do kraja”.

U jednoj trgovini prošle je godine pisalo da popusti idu do 80 posto. Međutim, samo su jedne čizme bile na tolikom popustu, a sve ostalo je bilo 10 do 30 posto. U drugoj pak trgovini navodilo se da je popust 50 posto, ali to je tek bio popust na drugi, jeftiniji artikl!?

- Ne znamo koliki će ove godine točno biti popusti, ali mislimo da će biti najmanje oko 20 posto - kaže nam jedna ljubazna trgovkinja u popularnom sportskom brendu odjeće i obuće. Samo dvadeset posto? Stvorili su nam se povrh glave upitnici.

U sljedećoj trgovini odjeće prodavač samo sliježe ramenima na naše pitanje koliki će biti popusti. “Crnog petka” će biti, ali za popuste ne zna. Također, i u velikoj trgovini bijele tehnike i elektronike muškarca i ženu za pultom pitali smo koliki će popusti biti 29. studenog jer planiramo kupiti televizor, kućanske uređaje...

I opet smo kao odgovor dobili samo slijeganje ramenima.
- Ne znamo, ali možda 20 posto - rekli su nam djelatnici. No, u toj trgovini cijele godine, i bez “Crnog petka”, imaju popuste od 20, 30 posto.

Dakle, Crni petak će biti crn, ali samo za naše novčanike.

A evo kako je to vani... Svi smo u medijima vidjeli tučnjave i kampiranje ispred trgovačkih centara, a sve kako bi se ugrabili najveći popusti od 80- 90 posto, i to na najkvalitetniju odjeću, elektroniku, bijelu tehniku. Nažalost, i u SAD-u je limitiran broj komada, recimo televizija, koje idu na toliki popust pa su nerijetka i fizička razračunavanja. No, ostatak televizija je recimo na prosječnim popustima od oko 40-50 posto, a i to ćete rijetko vidjeti kod nas.

Prema istraživanju specijaliziranog portala “Dealnews” navodi se da će, primjerice, ove godine kvalitetne pidžame u SAD-u biti samo pet dolara (33 kune), džemperi oko 60 kuna i kožne čizme za samo stotinjak kuna. Kvalitetna muška odijela moći će se naći već za 700 kuna, i to u popularnom Macy’s, američkom lancu trgovina robom koji je davne 1858. osnovao Rowland Hussey Macy.

U toj trgovini će se nuditi i kvalitetni jeans (Lee i Wrangler), a drugi par dobijete besplatno. Portal navodi i da će dio dječje odjeće biti na 60 posto popusta. “Dealnews” dodaje i da će dobar dio sportske odjeće najpoznatijih marki biti jeftiniji za 70 posto. Ženski dugi ili kratki džemperi bit će oko 40 - 60 kuna, a jeansu će cijena padati i do 60-ak kuna. Spominju se i konkretne marke, pa će tako cijena sportskim patikama New Balance pasti i do 70 posto, dok se za Adidas spominje kako će cijene biti smanjene za “samo” 50 posto.

“Dealnews” napominje i da će se majice naći za samo 20-ak kuna, i to u trgovinama u kojima bi izvan ovog popusta koštale i do 200 kuna. Također, i u Tommy Hilfigeru, predviđa se, cijene će pasti oko 50 posto, kao i cijene u Top Shopu na skoro cijeli asortiman. Dakle, kaput od kojih 2000 kuna zapadat će samo 1000. Naručivati naravno možete i preko interneta. Štoviše, prognozira se da će cijene preko interneta padati još više pa će se dobar dio kupnje odigrati upravo online. U pojedinim trgovinama najviše će padati cijena dječje odjeće, i to do nevjerojatnih 80 posto, pa će se zimske jakne za djecu moći kupiti za osamdesetak kuna.

I drugi strani mediji već lagano prognoziraju koliko će cijene odjeće ići dolje u SAD-u i zapadnim zemljama. Primjerice, Columbia Softshell Jacket spustit će se za 50 posto, kvalitetni kaputi za 50 do 60 posto, a 40 posto dio asortimana popularnog brenda Kenneth Cole.

Dio odjeće će ići i na 70 posto, i to bez smicalica, a ugrabit će je onaj tko dođe prvi. Na Amazonu će se moći naručiti i torbe Michaela Korsa koje će biti, navode pojedini američki portali, na 70 posto popusta, a Lee jeans će zapadati oko 64 posto manje. Već prije spomenuti Macy’s na ženske jakne, traperice, haljine... davati će minimalno 50 posto popusta, a ni muškarce nisu zaboravili - dobar dio asortimana ići će na najmanje 50 posto. Druge trgovine diljem SAD-a i Velike Britanije objavile su da će ići s popustima na skoro cijeli asortiman i do 50 - 70 posto!

No, veliki popusti se u Sjedinjenim Državama i dobrom dijelu zapadne Europe nalaze na odjelima tehnike.

Prema analizi portala i platforme Profitero, čije usluge koriste najveći svjetski brendovi, za vrijeme “Crnog petka” u pojedinim trgovinama prosječno snižavanje elektronike je oko 40 posto, ali ima i ekstrema, tj. televizija koje su na 70- 80 posto sniženja. No, morate doći prvi i kampirati kako biste baš vi ugrabili taj uređaj.

No, i 40 posto je jako dobar popust, primjerice, televiziju i kućno kino od 10.000 kuna taj dan platit ćete 6000 kuna. Prosječno snižavanje cijena igračaka je oko 35 posto, kao i malih uređaja poput mikrovalne pećnice, miksera, glačala... Prema Profiteru, među najvećim popustima su i oni u još jednom poznatom američkom lancu robe široke potrošnje - Walmartu.

Amerikanci tijekom “Crnog petka”, prema jednom istraživanju, najviše troše na odjeću (61 posto), elektroniku (56 posto) i videoigre (43 posto). Koliko su tada značajni popusti svjedoči to što cijele godine obitelji čekaju taj dan, tj. produženi vikend u kojemu su popusti, kako bi recimo kupili novi TV, sušilicu rublja i sl. Veliki su popusti i na mobitele, a proteklih godina, kažu kupci, to je kod nas bilo beznačajno. U Americi, primjerice, vrhunski laptopi od kojih 1400 dolara znali bi se naći za 800 - 900 dolara, dakle uz uštedu od 500 do 600 dolara.

A što će biti ove godine s našim, uvezenim “Crnim petkom”? Ostaje nam uskoro vidjeti - 29. studenog. •

Četiri činjenice o ‘Crnom petku’

1. ‘Crni petak’ je prvi put u medijima tako nazvan 1966. godine.

2. ‘Crni petak’ je tradicionalno dan nakon američkog praznika Dana zahvalnosti. Postoji nekoliko teorija zašto se tako zove, a jedna govori da su trgovci crvenom olovkom pisali kada su bili u minusu tijekom godine, a crnom kada su u plusu.

Dan nakon Dana zahvalnosti mnogi su trgovci snižavali cijene, Amerikanci su hrlili u trgovine kako bi započeli blagdanske kupnje. I tijekom tog dana trgovcima je redovno u ruke dolazila crna olovka, dakle bili su u plusu.

Druga teorija govori da se na taj dan dogodi puno nesreća, velike su gužve, pa je policija taj petak prozvala crnim, a trgovci taj naziv preuzeli kao nešto zvučno i marketinški prihvatljivo.

3. U Sjedinjenim Američkim Državama prošle godine prosječan kupac je potrošio oko 1000 dolara na ‘Crni petak’.

4. Sve se više kupnje odvija preko interneta pa će tako i ove godine Amazon i E-bay bilježiti milijarde dolara prometa.

Pojedini trgovci krše zakon

Da popusti proteklih godina nisu bili kao i u Americi, komentira nam i Vlado Biljarski, predsjednik udruge 'Splitski potrošač'.

- Da, potrošači također primjećuju ovakvu praksu domaćih trgovaca i, naravno, svi bismo htjeli da su popusti što veći. U razloge trgovaca ne želim ulaziti.

Oni su slobodni u formiranju visine popusta - kaže Biljarski, kojega smo upitali kako je moguće da su na nekim trgovinama bili izloženi natpisi 'popusti 50 posto', međutim, kada su ljudi ušli u trgovinu i uzeli artikl, doznali su da je tek na drugi i jeftiniji odjevni predmet bio taj popust od pedeset posto?!

- U ovakvim i sličnim slučajevima radilo bi se o nepoštenoj, točnije zavaravajućoj poslovnoj praksi, jer obavijest ne sadrži sve bitne informacije koje su, uvažavajući ograničenja konkretnog sredstva komunikacije i sve okolnosti slučaja, potrebne prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti i time ga navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

Takva praksa zabranjena je Zakonom o zaštiti potrošača, te ju je potrebno prijaviti Tržišnoj inspekciji, pri Državnom inspektoratu.

Oni su zakonom nadležni postupiti po ovakvoj prijavi potrošača te, ako se utvrdi kršenje propisa, dužni su i ovlašteni omogućiti potrošaču ostvarivanje njegovih zakonskih prava, zabraniti trgovcu takvu praksu te ga sankcionirati u skladu s predviđenim zakonskim mjerama - navodi Biljarski.

Vodič za šoping

Evo što Vlado Biljarski iz udruge ‘Splitski potrošač’ savetuje pri kupnji tijekom ‘Crnog petka’.

JEDNAKA PRAVA

Prvenstveno planirati kupnju i ne voditi se isključivo visinom popusta koja se može ostvariti. Nadalje, u slučaju materijalnih nedostataka na proizvodu potrošači, naravno, imaju jednaka prava kada robu kupuju po sniženoj cijeni kao i kada je kupuju u redovnoj prodaju.

POVRAT ROBE?

S obzirom na to da se roba u ovakvim prigodama češće kupuje impulzivno, nekada i za poklon, nerijetko potrošači nakon kupnje žele zamijeniti ili vratiti proizvod koji im iz bilo kojeg razloga ne odgovara, a nema nikakve materijalne nedostatke. Jako puno potrošača nam se obraća u takvim situacijama, jer su zbunjeni činjenicom da im neki trgovci to odobravaju, ne neki ne. Neki im odobravaju samo zamjenu proizvoda, a neki čak i povrat novca, pod određenim uvjetima. Stoga bih ovom prilikom htio naglasiti da trgovci, u redovnoj prodaji, kao i tijekom trajanja ovakvih “posebnih oblika prodaje”, nisu zakonski obvezni potrošaču izvršiti zamjenu ili povrat novca za ispravne proizvode koji su kupljeni na prodajnom mjestu, odnosno u poslovnim prostorijama trgovca, osim ako drugačije nemaju regulirano svojim uvjetima poslovanja, odnosno uvjetima prodaje. Preporučujem stoga potrošačima da se svakako prije kupnje pobliže upoznaju s poslovnom praksom trgovca u ovakvim situacijama, kojom treba biti transparentno regulirano u kojem roku i pod kojim okolnostima se eventualno prihvaća zahtjev kupca za zamjenu ili povrat kupljene ispravne robe.

INTERNET TRGOVINA?

S druge strane, treba spomenuti i da trgovac ima zakonsku obvezu prihvatiti zahtjev za raskid ugovora i omogućiti povrat novca kada se potrošač iz bilo kojeg razloga predomislio u slučaju kada je roba, iako ispravna, kupljena daljinskim sredstvima komunikacije (web shop, e-pošta, telefon i sl.) ili izvan poslovnih prostorija trgovca (prezentacije, štandovi, posjete predstavnika trgovaca na kućnim vratima i sl.), i to u roku od 14 dana. Ovo također vrijedi i za kupnju po sniženim cijenama jednako kao i u redovnoj prodaji.

HGK: Potroši se 700 milijuna kuna

Iz Hrvatske gospodarske komore nam kažu:

- Tijekom ‘Black fridaya’ 23. studenoga 2018. iznos fiskaliziranih računa iznosio je 689,566.364,61 kunu.

Godinu ranije na taj isti dan fiskalizirano je 457,708.987,27 kuna. U sklopu ‘Black fridaya’ raspon sniženja kreće se između 20% i 70%, ovisno o trgovcu.

Sve veći broj kupaca planira svoje kupnje tijekom ‘Black fridaya’ - navode na naše pitanje u Komori.

'Nije to popusta vidjelo'

Iskustva kupaca: 

• Nemam više živaca za lov na kojekakve ‘dealove’ za ‘Black friday’. Većinom budu ‘fake’ popusti, tj. dizanje cijena ranije pa onda tobože stave popust s kojim je zapravo cijena ista ili eventualno par posto niža. Uglavnom, ništa posebno ni bolje od standardnih akcija i popusta tijekom ostalog dijela godine.

• Vidio sam tu tugu od ‘Black friday’ ‘popusta’. Meni su ti popusti općenito više smiješni, jer to bi sve trebalo biti od 50% naviše, a ne kod nas dobiješ 30% i ‘briju’ kako su dobro snizili.

• Pravih popusta kod nas nema niti će ih ikada biti. Najbolje što sam do sada dobio je popust na jedan procesor...

• Ono što sam vidjela u zadnjih nekoliko dana za tzv. Crni petak je čista glupost. Kao, sniženje 90%, a onda u letku sve sniženo 10, 20 ili 30%. Ni traga od 50, a kamoli od 90 posto.

Prijevara kupaca

Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, nam kaže:

- Nerijetko se događa da trgovci prije najavljenih popusta povećaju cijene da bi ih onda u popustu smanjili, a mi potrošači onda to plaćamo. Kupujemo po stvarnoj, a ne sniženoj cijeni - navodi Lončar koji se osvrće i na tvrdnje potrošača da se primjerice oglasi popust od 50 posto, a onda se to odnosi na drugi, jeftiniji artikl.

​- Popust koji je oglašen je ponuda i po toj ponudi trgovac treba prodavati.
Ne bi smio imati skrivene namjere i varati potrošače. Nažalost, dok potrošači to otkriju, dok prođu proceduru prema Zakonu o zaštiti potrošača onda ta akcija, popust ili Crni petak je već završio i državni inspektori teško da će djelovati.
- kaže Lončar.

 

Naslovnica Biznis