Novosti Biznis

Investitori

Feelsgood je prvi domaći fond za ulaganja s društvenim utjecajem: Milijune ulažemo u tvrtke zbog kojih će djeca zavoljeti znanost

Investitori

Ne, oni nisu filantropski nastrojeni. Profitabilnost je prvi kriterij kojim će se voditi kada i formalno lansiraju Feelsgood, fond za ulaganja s društvenim utjecajem, početkom iduće godine.

Ime mu je privlačno, "dobar osjećaj", na simpatično dizajniranoj posjetnici njegovih pokretača nalazi se čak i "smajlić", ali u pitanju je zapravo novi vid fonda rizičnog kapitala.

Kapitalistička artiljerija

"To je teška kapitalistička artiljerija", slikovit je bio Dinko Novoselec, jedan od partnera koji će upravljati fondom.
Tako je, naime, odgovorio na naše pitanje je li inovativni koncept "ulaganja s društvenim utjecajem" koji se proširio Europom i SAD-om neka alternativa, odnosno pokušaj popravka kapitalizma, svojevrsni flaster za njegove greške.

Ako jest, uklapa se u trend promjena koje kompanijama danas diktiraju i regulatori, pa one koje su od javnog značenja u EU-u moraju u svojim financijskim izvješćima pokazati i kako utječu na društvo i okoliš.

"Tipični menadžer koji upravlja imovinom nastojat će danas ulagati i u takve kompanije", dodaje drugi partner u Feelsgoodu Srđa Iveković.

Feelsgood Social Impact Venture Investment Fund, kako mu je opisno ime na engleskom jeziku, imat će sjedište u Zagrebu i od "običnih" rizičnih fondova će se razlikovati po tome što će pri odlukama o investiranju voditi računa da mete – a to su startupovi i brzorastuće tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji – imaju i dobar biznis i dobar društveni utjecaj.
Dakle, da kompanije svojim poslovanjem utječu i na pozitivne promjene u važnim društvenim ili ekološkim izazovima današnjeg svijeta.

Renata Brkić, treća partnerica koja će upravljati fondom, to jednostavno sažima u rečenicu: "Društveni učinak je sve što će svijet učiniti boljim mjestom."

Kako će te promjene fondovski menadžeri mjeriti, posebno je pitanje, oko kojeg su angažirali i znanstvenike kao savjetnike, da im pomognu razraditi metriku. Našli su ih na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Ekonomskom institutu Zagreb, RIT-u (Rochester Institute of Technology) te slovenskom IEDC-u (Poslovna škola Bled), s kojima surađuju već dvije godine.
Služeći se financijaškim rječnikom, posao menadžera Feelsgooda bit će, uz postizanje "standardnoga financijskog cilja", da investitorima isporuče i "mjerljiv društveni učinak".

Slični investicijski fondovi pod egidom "social impact" (društveni utjecaj) već nekoliko godina ulažu u zapadnoj Europi, ali su u srednjoj i istočnoj Europi i dalje novitet. Čak 11 fondova s društvenim utjecajem dosad je podržao Europski investicijski fond (dio je grupe Europske investicijske banke), a jedan od aktivnijih među njima je francuski Impact Partenaires.

U krugu francuskog fonda

Taj se francuski fond fokusirao na deprivirane urbane regije, cirkularnu ekonomiju i lokalni razvoj te pod upravljanjem ima imovinu od 110 milijuna eura uloženu u 83 poduzetnička projekta.

Sada u taj krug ulazi i hrvatski fond, kojim će upravljati društvo Feelsgood Capital Partners. EIF im je ljetos dodijelio 50 posto potrebnog kapitala, 15 milijuna eura, a još 15 milijuna eura moraju sami prikupiti od investitora u Hrvatskoj i Sloveniji, s područja za koje su investicije i namijenjene. Projekata će, uvjereni su naši sugovornici, biti dovoljno.

Troje partnera – Renata Brkić, Dinko Novoselec i Srđa Iveković – računaju na razne institucionalne ulagače, od obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, preko osiguravateljskih kuća nadalje.

"Ovo je novi investicijski koncept kakav u Hrvatskoj još nismo imali", naglašava Novoselec, inače iskusan financijaš koji je niz godina bio na čelu najvećega hrvatskog obveznog mirovinskog fonda (AZ), a trenutačno je partner u društvu Inspire Investments.

Na prilično strog način, tumači nam, definirano je kako će dokumentirati da će projekt u koji ulažu imati pozitivan društveni učinak, a to je ujedno i najintrigantniji dio njihova ulagačkog posla u Feelsgoodu.

Renata Brkić sebe opisuje kao serijsku poduzetnicu, osnivačica je i Udruge "Profesor Baltazar", a upravo njoj je prije tri godine pristupio jedan od menadžera EIF-a zainteresiran da se u regiji osnuje fond s društvenim utjecajem. Objasnio je da EIF-ov "fond fondova", nazvan Social Impact Accelerator, osnovan s oko 240 milijuna eura, želi dio tog novca usmjeriti i u tzv. novu Europu.
Tako je ona krenula u potragu za timom, priključio joj se najprije Novoselec, a potom i Srđa Iveković, čovjek koji je proveo 15-ak godina u svijetu fondova rizičnog kapitala u Aziji i na Bliskom istoku. Ujesen 2017. godine javili su se na otvoreni natječaj EIF-a, a procedura odobravanja trajala je gotovo dvije godine.

Dio te dugotrajne procedure bio je, govore nam partneri, i detaljan due diligence njih samih kao tima, ali i koncepta ulaganja.
Morali su, drugim riječima, dokazati da imaju potrebno znanje i iskustvo za vođenje specifičnog fonda "teškog" 30 milijuna eura te da u Hrvatskoj i Sloveniji postoji dovoljno kredibilnih projekata u koje će ulagati. Tome su se morali temeljito posvetiti prije nego što su aplicirali na otvoreni natječaj.

Četvrtina tvrtki otvorila nam vrata

"Radi istraživanja tržišta, kontaktirali smo 80 poduzeća i projekata u Hrvatskoj i Sloveniji, a njih 18 nas je primilo na razgovor i 'pustilo u svoje knjige', da od njih napravimo slučajeve koje možemo predstaviti", kaže Renata Brkić.
Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Feelsgood Capital Partners već je dobilo odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a sada čekaju i dozvolu za osnivanje fonda.

U međuvremenu se upravi društva priključilo još jedno poznato ime iz hrvatskog financijskog svijeta, bivši predsjednik Hanfe Petar-Pierre Matek, a imaju i kolegu iz Slovenije.

S kime sve od institucionalnih investitora razgovaraju, tko će sve uložiti u prvi hrvatski fond s društvenim utjecajem i o kojim se iznosima radi, još ne objavljuju, pregovori su u tijeku, a cilj je da podjednako sudjeluju hrvatski i slovenski investitori.
Prve investicije u startupove u ranoj fazi ili u fazi snažnog rasta mogu se očekivati u proljeće 2020. godine.
Kako će fond ulagati, u kojim iznosima? Koristit će, kažu, različite financijske instrumente, zanima ih i ulaganje u startupove i male tvrtke preko crowdinvesting platforme Funderbeam, a cilj im je da 30 milijuna eura ulože u ukupno 15 do 20 kompanija, u rasponu od jedan do dva milijuna eura po investiciji.

"Naša namjera nije preuzimanje tih tvrtki ni upravljanje njima. Maksimalan udjel do kojeg ćemo ići je 50 posto", objašnjava Iveković. Iz ulaganja će izlaziti nakon deset godina, s mogućnošću dva produljenja od po godinu dana.

Tražeći primjere, zanimalo nas je ulaze li Rimac Automobili u krug kompanija s društvenim utjecajem, je li to tip tvrtke u koju će ulagati. "Bili bi idealni za nas, ali oni su naš fond prerasli. Predaleko su već odmakli u financiranju", odgovara Renata Brkić.
A Include, startup iz Solina koji proizvodi pametne klupe? "Da, oni su dobar primjer, ali ne zbog same klupe, nego zato što utječu na to da mladi stručnjaci ne odlaze iz zemlje, iz Splita", dodaje.

Interesantna bi im možda bila i etična banka, koju već godinama u Hrvatskoj pokušava osnovati skupina ljudi okupljenih u Zadruzi za etično financiranje. O tom konceptu su, priznaju, puno razmišljali, Zadruga im je bila i izvor ideja/projekata, ali etična banka još nije osnovana i pitanje je hoće li ikad i biti, ocjenjuju. "Nisam ni siguran da taj projekt, kako je sada zamišljen, može donositi zaradu", komentira Novoselec.

Ranjive skupine - jedan od ciljeva

Kao primjer startupa koji bi ih zanimao navode Toy2B, koji se bavi popularizacijom znanosti i edukativnim igračkama te u tom području otvara radna mjesta.

"Njihov se društveni utjecaj može mjeriti time koliko je visokokvalificiranih stručnjaka iz STEM područja ostalo u Hrvatskoj, a također i prema tome koliko se djece odlučilo na STEM zanimanja nakon što su se igrali njihovim igračkama", objašnjava Renata Brkić. Drugi primjer daje Novoselec: kandidat za njihovo ulaganje mogla bi biti i građevinska kompanija koja, primjerice, ugrađuje liftove u stare stambene zgrade te time stanare starije od 65 godina čine mobilnijima. To što su stariji ljudi postali mobilni bio bi pozitivan i mjerljiv društveni učinak, smatra.

"Nužan je ili proizvod ili usluga koja cilja određene ranjive skupine, ili rješava problem s društvenom komponentom", napominje.
Naravno, to nije samo po sebi dovoljno za investiciju, kako smo rekli na početku ovog teksta; to mora biti ugrađeno u profitabilni biznis model. U idućih desetak godina moći ćemo stoga na domaćem terenu svjedočiti zanimljivim lokalnim pothvatima u kojima se rješavanje društvenih problema uparuje s klasičnom "kapitalističkom artiljerijom", a ne s državnim poticajima, primjerice.
Neki će, kao na kinoprojekciji, uzeti kokice i proučavati, drugi već vjerojatno smišljaju poslovne ideje s kojima će šarmirati Feelsgood.

Naslovnica Biznis