Novosti Biznis

tko se boji krize još

Jesmo li na pragu nove recesije? Nitko još nema pravi odgovor na to pitanje, ali Joze Tomaš upozorava: Pametan čovjek kupuje kišobran prije kišnih dana!

tko se boji krize još

Jesmo li na pragu nove recesije? Na to pitanje ekonomski analitičar Zdeslav Šantić odgovora: Za sada nismo, ali u globalnom gospodarstvu postoje znakovi koji ukazuju da je potreban povećan oprez.

Zdeslav Šantić donedavno je bio glavni ekonomist OTP – Splitske banke. Danas je voditelj analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors i u četvrtak je u Županijskoj gospodarskoj komori Split održao predavanje pod nazivom ''Tko se boji krize još?''.

Uz članove Gospodarskog vijeća ŽK Split na ovom skupu sudjelovali su i predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, institucija, Sveučilišta te brojnih gospodarskih subjekata, članica ŽK Split.

- Ono što je bilo prije deset godina nije bila uobičajena kriza i recesija, već nešto što se dogodi jednom u 100 godina. U budućnosti možemo očekivati usporavanje globalnoga gospodarstva koje će biti cikličke prirode, ali ne onako snažno kako je bilo prije deset godina.

Kad uspoređujemo hrvatsko gospodarstvo prije deset godina i danas, moramo reći da smo danas ipak nešto manje ranjivi nego prijašnjih godina. Puno su manje vanjske neravnoteže, bilo da govorimo o inozemnom dugu ili deficitu platne bilance, a isto tako hrvatsko gospodarstvo je više izvozno orijentirano nego što je bilo prije desetak godina.

Znači, očekivati je kad nastupi cikličko usporavanje globalnoga gospodarstva i gospodarstva Europske unije da bi se naše gospodarstvo trebalo puno prije oporaviti nego što je to bio slučaj prije desetak godina – ocjenjuje Šantić.

Prema njegovu mišljenju, možemo biti zadovoljni dinamikom rasta gospodarstva, ali kad se gledaju dugoročni trendovi, Hrvatska je na začelju Europske unije i po stupnju gospodarskog razvoja i po stopi zaposlenosti.

- Definitivno treba ubrzati reforme kako bi se potaknuo rast BDP-a i Hrvatsku maklo s europske perifierije. Ali otkad je gospodarstvo počelo rasti, o reformama se više i ne govori. Ali ako turizam uspori, a isto tako znamo koliko je osobna potrošnja osjetljiva na cikluse u gospodarstvu, to će opet doći u fokus.

Međunarodna konkurentnost, izvozna konkurentnost, dosta su pod pritiskom nedostatka radne snage, a pogotovo zato što nije ulaganjem u obrazovanje i reforme na tržištu rada povećana kvaliteta – kaže Šantić.

Hrvatsko gospodarstvo moglo bi u idućoj godini profitirati od izbora, smatra Šantić odgovarajući na naš upit o tome kako će se izbori odraziti na gospodarska kretanja.

- Država će provesti određena porezna rasterećenja, PDV dohodak za mlade ljude. To će pozitivno djelovati na osobnu potrošnju i time rast BDP-a. Tu je i pritisak na rast plaća u javnom sektoru, u kratkom roku to će pozitivno djelovati na gospodarstvo.

Povijesni podaci pokazuju da u godini nakon izbora dođe do usporavanja gospodarskih aktivnosti jer je utjecaj države na gospodarstvo još značajan i potrebno je vrijeme da nakon promjene vlasti državni mehanizmi profunkcioniraju - kaže Šantić.

Na naše pitanje o štrajku u školama i zahtjevima za povećanje plaća u obrazovanju i zdravstvu, Šantić odgovara da država može sebi dopustiti, kad ima rast gospodarstva, pogotovo s obzirom na suficit, povećanja plaća. Nedostatak je što nema dugoročnih strateških planova, tako da je povećanje plaća dugoročno planirano.

- Školstvo mora biti jedan od prioriteta. Ako odlučite više uložiti u sustav obrazovanja, morate naći prostor gdje se drugo mogu smanjiti troškovi države.

U slučaju pogoršanja gospodarske situacije, padaju proračunski prihodi, dolazi do pritiska na proračun, povećanja javnog duga, a znamo da je Hrvatska na putu prema uvođenju eura i da treba zauzdati javni dug.

U scenariju recesije i pada gospodarstva moguće je očekivati da bi se moglo dogoditi ono što je bilo prije desetak godina, sjećamo se uvođenja kriznog poreza, kad je država, umjesto da potiče poreznim rasterećenjem oporavak privatnog sektora, povećala porezno opterećenje, što je dodatno produbilo recesijska kretanja – kazuje Šantić.

Dodaje kako bi trebalo imati i planove, tzv. automatske okidače, tako da kada dođe do pada gospodarstva i proračunskih prihoda, automatski se reže javna potrošnja kako bi se na taj način spriječili pritisci na javni dug.

- Zdravstvo i dalje generira gubitke iako su se povećali doprinosi za zdravstveno osiguranje, a tu je i manjak osoblja. Sektori obrazovanja i zdravstva traže dodatnu pozornost, potrebno je postaviti dugoročne ciljeve kako po pitanju kvalitete, tako i financiranja – smatra Zdeslav Šantić.

Ciklusi se stalno događaju, i rast i pad. Sad govorimo o potencijalnoj krizi. Trebamo težiti većem i boljem, trebamo se zapitati što mi radimo u smislu održivog, edukacije, cjeloživotnog učenja. Osvještavanje nas samih pokazat će nam koliko smo na pravom putu.

Pametan čovjek kupuje kišobran prije kiše. Trebamo sami zaključiti koliko imamo potencijala unutar naših tvrtki da prebrodimo stagnaciju ili osciliaciju u odnosu na današnji trenutak. Pravi gospodarstvenik razmišlja što se događa u okruženju, već sada gleda koja su nova tržišta, a ne kad se dogodi kriza - kazao je Joze Tomaš, predsjednik Županijske gospodarske komore Split.

Naslovnica Biznis