Novosti Biznis

rate za otplatu zajmova ne bi zbog tečaja trebale više rasti

Padaju krediti u švicarskim francima

rate za otplatu zajmova ne bi zbog tečaja trebale više rasti

Vraća se sklonost ulagača riziku pa bi slabljenjem tečaja švicarske valute i bankovni dužnici trebali manje mjesečno izdvajati za vraćanje duga, a valja očekivati da ni kamatne stope neće, kao dosad, ići u nebo

Vraća se sklonost ulagača riziku pa bi slabljenjem tečaja švicarske valute i bankovni dužnici trebali manje mjesečno izdvajati za vraćanje duga, a valja očekivati da ni kamatne stope neće, kao dosad, ići u nebo

Prvog kolovoza jednom je Splićaninu dospjela rata kredita u švicarskim francima (CHF) po novoj, naravno višoj kamatnoj stopi, od 6,2 posto godišnje. Banka mu tolerira plaćanje do 15. u mjesecu, ali sad, umjesto 1160,53 franka, mora platiti 1227,01 CHF. Stambeni kredit u protuvrijednosti 125 tisuća eura mora otplaćivati još 24 godine, a kad ga je prije tri godine uzimao, kamatna stopa bila je 4,3 posto.

Skok rate sa 4397,02 na 5660,16 kuna

Ali nije problem samo u rastu kamatnih stopa. U međuvremenu, otkad je uzeo kredit, dogodila se svjetska ekonomska kriza, a švicarski franak, poznat kao valuta utočišta, poskupio je i digao u nebo rate kredita. Naš je Splićanin tako u listopadu 2007. imao ratu od 1087,82 CHF i to je podmirio sa 4397,02 kune. U svibnju ove godine morao je izdvojiti 5660,16 kuna.

Rast tečaja švicarskog franka, potpomognut rastom kamatnih stopa, zadao je glavobolje bankovnim dužnicima, ali kako ističe Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke - najgore je iza nas. U studenom prošle godine Akrap je u izjavi za naš list kazao kako će se jačanjem povjerenja ulagača na burzama snižavati i tečaj švicarske valute, a to vrijeme je, izgleda, stiglo.

- Vraća se sklonost ulagača riziku, nastupilo je malo olakšanje iako će proći još vremena dok se tržište ne stabilizira, ali tečaj švicarskog franka ne bi trebao jačati - ocjenjuje Akrap. Njegova je prognoza da bi franak, za koji po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke valja izdvojiti 4,79 kuna (a za euro 7,33 kune), trebao ići prema dolje.

Rate za otplatu kredita ne bi zbog tečaja trebale više rasti. Valja pretpostaviti da ni kamate ne bi trebale ići prema gore. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim su kreditima sudjelovali sa 16 posto, novih kredita u toj valuti praktički nema. Prije nekoliko godina bili su izuzetno popularni, kamatne stope bile su dosta niže nego na eurske kredite, bankama je to bio jeftiniji izvor od eura pa su “švicarci” bili popularni u kreditnim portfeljima.

No uvjeti na tržištu su se promijenili, rasle su referentne kamatne stope, ograničen je rast plasmana banaka... sve to dovelo je i do hlađenja ponude kredita u “švicarcima”.

Dobar izbor

Ipak, rijetki dužnici su se odlučivali na zamjenu kredita u švicarskim francima za one u eurima, čak i kad su im to banke nudile bez naknade. Još uvijek, u većini slučajeva, unatoč rastu kamatnih stopa, za dobar dio građana krediti u “švicarcima” čine se dobar izbor - pogotovo nastavi li se slabljenje franka.

Primjer prvi: rata sa 2787 na 3177 kuna

Splićanka koja je u studenom 2005. uzela stambeni kredit od 87.850 CHF (oko 55 tisuća eura), na 19 godina s kamatnom stopom od 4,69 posto i tada ratom u iznosu od 585,78 CHF, već je, osim rasta tečaja, doživjela dva povećanja kamatnih stopa.

U veljači 2007. kamatna stopa je porasla na 5,2 posto, a u siječnju 2009. na 5,7 posto. Prva rata iznosila je 2787 kuna, nakon prvog rasta kamatne stope 2807, a nakon drugog 3177 kuna.

Primjer drugi: kamatna stopa sa 6,49 na 8,20

Nenamjenski kredit od 31.780 CHF (oko 20.000 eura) uz kamatnu stopu od 6,49 posto u ožujku 2006. na pet godina davao je ratu od 620,76 CHF, što je te godine u travnju bilo 2883,43 kune.

Kredit je u veljači 2007. poskupio na 7 posto, rata na 627,33, što je mjesec kasnije značilo otplatu od 2888,85 kuna, a u rujnu 2008. na 8,20 posto i 637,09 CHF ili u listopadu te godine 2952,53 kune.

Koncem 2008. i u ovoj godini rata za otplatu je premašivala 3000 kuna, penjući se do 3228,41 kune.

Utočište

Švicarski franak koristi se na deviznim tržištima za tzv. carry trade.

Kako nam pojašnjava Zvonimir Akrap, ulagači se zadužuju jeftino u francima i jenima, posuđene valute prodaju kako bi kupili one s višim kamatnim stopama.

U razdobljima kriza vraćaju se franku i jenu te im tako podižu vrijednost.

Dodatno zbog švicarske stabilnosti franak je poznat kao valuta utočišta, njegov rast posljedica je averzije ulagača prema riziku.

Naslovnica Biznis