Novosti Biznis

VODITELJICA GEM ISTRAŽIVANJA

Slavica Singer: Dalmatinci su od svih Hrvata najskloniji privatnom biznisu

VODITELJICA GEM ISTRAŽIVANJA

Najveće svjetsko istraživanje poduzetničke aktivnosti na nacionalnoj razini Global Entrepreneurship Monitor (GEM) pokrenulo je deset najrazvijenijih zemalja svijeta 1999. godine. Hrvatska se uključila 2002. godine s istraživačkim timom sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer, Sunčica Oberman Peterka i Slavica Singer, voditeljica tima), uz podršku CEPOR Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, Zagreb. Naša je sugovornica voditeljica GEM Hrvatska istraživanja Slavica Singer, professor emeritus, voditeljica UNESCO-ove katedre za poduzetničko obrazovanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

I GEM istraživanje za 2018. pokazalo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Ima li uopće pomaka kad se osvrnete na sve rezultate istraživanja u proteklim godinama?

– Od 2002. godine, kad se Hrvatska uključila u GEM istraživanje, pomaka ima, češće u smjeru pogoršanja nego poboljšanja. Malo poboljšanje dogodilo se u raspoloživosti financijskih resursa, pristup novcu poduzetnicima sada je lakši nego prije 16 godina. Značajnije je poboljšanje u kvaliteti fizičke infrastrukture (koja uključuje i telekomunikacijsku infrastrukturu). Sve ostale komponente poduzetničke klime zadržale su razinu ograničavajućeg djelovanja na poduzetničku aktivnost. U tome prednjače nedjelotvorne Vladine politike prema porezima i regulatornom okruženju, neodgovarajuće obrazovanje za poduzetničke kompetencije i nedovoljna suradnja istraživanja i gospodarstva.

Zašto se poduzetnički potencijal u Hrvatskoj ne uspijeva razviti onoliko koliko bi doista mogao?

– Odgovor uglavnom dolazi iz analize poduzetničke okoline: ako su Vladine politike prema porezima i regulatornom okruženju u svih 16 godina ocijenjene kao ograničavajuće (a to godinama potvrđuju i istraživanja Svjetskoga gospodarskog foruma o konkurentnosti i istraživanja Svjetske banke o lakoći poslovanja), kako poticati poduzetničko djelovanje? Zar bi trebalo nekoga poticati da se bori s vjetrenjačama, da troši svoje vrijeme na neproduktivno lutanje bespućima birokracije umjesto da stvara? Ali, postoje i druge komponente poduzetničke okoline odgovorne za takvo stanje: nedostatno obrazovanje za poduzetničke kompetencije na svim obrazovnim razinama, u svim obrazovnim institucijama i nedostatak suradnje istraživačkog i poslovnog sektora.

Obrazovanje za kompetencije poduzetnosti i dalje ostaje "zatvoreno" u pojedine kolegije, unutar pojedinih programa, i to u okviru uske definicije poduzetnosti koja se odnosi na pokretanje poslovnog pothvata. A to je daleko od potrebnog za jačanje poduzetničkog potencijala u Hrvatskoj. Kompetencije poduzetnosti moraju biti prisutne u svim programima, u svim kolegijima, od umjetničkih, inženjerskih do profesija u društvenim znanostima.

Obećavajuće djeluju programi Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i HAMAG-Bicro u području jačanja inovacijskog kapaciteta poduzeća, kroz poticanje suradnje istraživačkih institucija i poduzeća.

Svi brži od nas

Svih ovih godina Hrvatsku su u razvoju pretekle i zemlje koje su nekad bile daleko iza nas. U čemu je problem kod nas?

– Kad smo 90-ih godina promijenili politički i ekonomski sustav, nismo imali indikatore za praćenje procesa u novonastalim uvjetima. Tek kad smo ušli u neka međunarodna istraživanja (kao što je konkurentnost, lakoća poslovanja, poduzetništvo, korupcija…) bili smo u stanju pratiti što se događa kod nas korištenjem standardiziranih indikatora i uspoređujući Hrvatsku s drugim zemljama. Tako i u sferi poduzetničkog djelovanja, od 2002. godine, otkada Hrvatska sudjeluje u GEM istraživanju, više ne možemo reći "nismo znali", a najmanje sada, 16 godina poslije.

Naš je problem što čak i kad znamo probleme zbog kojih zaostajemo, to se ne transformira u akciju za promjenu. Kao da smo mazohisti – ide nam loše, ljudi odlaze, ali svejedno ništa ne mijenjamo.

Uzmimo primjer Irske i Hrvatske u procesima izlaska iz recesije – 2008. godina je podjednako zahvatila obje zemlje, ali je Irska izišla iz recesije prva u EU-u, a Hrvatska zadnja. Razlozi za to su bile brze, dobro promišljene intervencije u Irskoj, a nedostatak ikakvih intervencija u Hrvatskoj. Sada smo na začelju u EU-a, iza nas su po raznim indikatorima najčešće samo Bugarska i Rumunjska.

Što se može napraviti oko regulatornog okvira kad se gledaju iskustva drugih europskih zemalja?

– Pojednostavljenje i digitalizacija najefikasnije su intervencije u regulatorni okvir koje poduzetnicima oslobađaju vrijeme i novac, nepotrebno angažiran u labirintu nepotrebnih propisa i birokratskih procesa. Osim toga, ako je regulatorni okvir jednostavan i procesi transparentni, to indirektno djeluje i na smanjenje koruptivnih radnji, jer nitko nema potrebu tražiti ubrzanje nekog administrativnog procesa na drukčiji način. Novine kao što su e-Građanin, e-Katastar i digitalizacija drugih javnih servisa naznaka su dobrih promjena, ali kasnimo. Recimo, Danska radi na tome da oslobodi poduzeća obaveze podnošenja godišnjih financijskih izvještaja poreznim vlastima, jer će sve poslovne transakcije biti digitalizirane i sve će informacije biti dostupne poreznim vlastima u realnom vremenu. Nikakvi naknadni financijski izvještaji neće biti potrebni. Danska očekuje da će to biti u primjeni u iduće dvije godine. A mi se veselimo dobrim primjerima digitalizacije nekih javnih servisa.

Istraživanje je pokazalo i da najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija, te Istra, Primorje i Gorski kotar. Kako to tumačite? Je li turizam glavni poticaj?

– Od 2002. godine Zagreb i Istra, Primorje i Gorski kotar izmjenjivali su se na prvome mjestu po poduzetničkoj aktivnosti, te u motiviranosti za pokretanje poslovnog pothvata. U GEM istraživanju prati se odnos (motivacijski indeks) između onih koji su pokrenuli poslovni pothvat zbog uočene prilike ili zbog toga što ih je nužda na to prisilila (na primjer, gubitak zaposlenja).
U Dalmaciji su se počele pojavljivati zanimljive promjene u 2017. godini, koje su se nastavile i u 2018., i to u nekoliko međusobno povezanih indikatora poduzetničkog djelovanja. Po percepciji o prilikama za pokretanje poslovnog pothvata, Dalmacija se u 2017. godini izjednačila s Istrom, Primorjem i Gorskim kotarom, a u 2018. godini preuzela je prvo mjesto. Po namjerama za pokretanje poslovnog pothvata Dalmacija je na prvome mjestu, kao i po postotku pokrenutih poslovnih pothvata na 100 odraslih stanovnika. A što je još važnije, Dalmacija je na prvome mjestu po motivacijskom indeksu od 2,9, koji govori da u Dalmaciji poslovne pothvate pokreće 2,9 puta više poduzetnika zbog uočene prilike, a ne zbog nužde (prosjek u Hrvatskoj je 1,9).

Turizam svakako ima utjecaj na takve promjene, ali bila bi potrebna detaljnija analiza strukture pokrenutih poslovnih pothvata po sektorima, kao i ostalih indikatora kojima GEM mjeri poduzetnički potencijal (prepoznavanje prilika i namjera, po sektorima) za argumentirani uvid o sektorskim poduzetničkim kapacitetima.

Obrazovanje za poduzetništvo

Iz Hrvatske su se mnogi mladi iselili u potrazi za boljim životom. Ove se godine više nego ikad osjeća manjak radne snage. Kako sve to pomiriti?

– Stvoriti uvjete za bolji život ovdje, u Hrvatskoj, od obrazovanja, koje pridonosi boljoj zapošljivosti, do mogućnosti rada i zarađivanja za kvalitetan život. Međutim, to ne znači samo novac – to su i uvjeti rada koji omogućavaju poduzetnost (inovativni zaposlenici) koja se uvažava i nagrađuje, to znači i nepostojanje nepotizma i politizacije.

Naglašavate i potrebu stjecanja poduzetničkih kompetencija u formalnom obrazovanju, kao i potrebu cjeloživotnog učenja. Jesmo li kao društvo toga svjesni?

– Ne, nismo. Nepredvidivost promjena, a istovremeno i postojanost ubrzanja promjena, zahtijeva poduzetne pojedince i poduzetne institucije. Poduzetnost znači biti osposobljen za proaktivnost, inovativnost u definiranju i rješavanju problema i kapacitet preuzimanja odgovornosti za vlastite izbore. To uključuje pokretanje poslovnog pothvata, upravljanje rastom poslovnog pothvata, ali i poduzetne gradonačelnike, ministre, profesore, liječnike, istraživače, novinare… Formalno obrazovanje mora osigurati takve kompetencije poduzetnog djelovanja, ali za to su potrebni učitelji/profesori koji razumiju i znaju primjenjivati iskustveno učenje, problemski orijentirano, koji znaju raditi u timovima sa stručnjacima iz prakse.

Vjerojatno nitko ne misli da obrazovanje završava s trenutkom kad se završi neka škola ili fakultet. To je samo jedna faza u cjeloživotnom učenju. Ljudi kažu da ne možete zaboraviti voziti bicikl, ali možete vjerojatno malo "zahrđati", pa vam i za vožnju bicikla nakon nekoliko godina nevoženja ipak treba malo uhodavanja. Bilo što što smo u životu naučili u školi/fakultetu i kroz praksu treba osvježavati učenjem. Sramotno je za sve nas što smo po intenzitetu cjeloživotnog učenja na začelju EU-a: u Hrvatskoj je samo 2,9 posto odraslih u dobi od 25 do 64 godine uključeno u cjeloživotno učenje. Iza nas su samo Bugarska s 2,5 posto i Rumunjska s 0,9 posto. A prve tri zemlje su Švedska s 29,2 posto, Finska s 28,5 posto i Danska 23,5 posto. Mi kao da sve znamo i ništa više ne trebamo učiti.

Trebamo promjene

Koje su glavne preporuke istraživačkog tima koje bi se mogle i trebale ispuniti kako bi istraživanje 2019. pokazalo bolju poslovnu klimu?

– Znamo zašto zaostajemo, trebamo napraviti promjene, a te promjene moraju biti rezultat suradnje između raznih institucija i ministarstava i moraju biti istovremene. Efekti izoliranih, nepovezanih i vremenskih različitih intervencija nanose više štete nego koristi. Apsolutni prioritet ima pojednostavljenje regulatornog okvira, a od ostalih 10 preporuka izdvojila bih sljedeće tri. Prvo, treba jačati inovacijski kapacitet gospodarstva stimuliranjem suradnje istraživanja i gospodarstva, kao pretpostavke za stvaranje novih proizvoda konkurentnih na međunarodnim tržištima. Za ostvarenje takve konkurentnosti bilo bi dobro osigurati i usluge industrijskih dizajnera (kroz dizajnerske vaučere) malim i srednjim poduzećima. Zatim treba osigurati obrazovanje za kompetencije poduzetnosti od primarnog do tercijarnog obrazovanja, te ojačati državni fond rizičnog kapitala i djelovanje poslovnih anđela kroz porezne olakšice.

Naslovnica Biznis