Novosti Biznis

otvoreno tržište

Manjak radne snage Hrvatska će pokušati riješiti radnicima iz bivšeg SSSR-a, u pronalasku ljudi pomaže i bivši nogometaš Hajduka

otvoreno tržište

Predstavnici Yonasa, zagrebačke tvrtke za poslovno savjetovanje, potpisali su ovih dana u Kijevu ugovor s ukrajinskom tvrtkom Crewing, koji će otvoriti vrata hrvatskog tržišta rada za do 700 ukrajinskih radnika.

Tu su informaciju za Novac.hr potvrdili u Yonasu, u kojem u ugovoru s Ukrajincima vide priliku za širenje poslovanja na drugo poslovno područje - ustupanje radnika za privremeno obavljanje poslova. Zato su upravo i osnovali sestrinsku tvrtku Yonas Staff. Interes među hrvatskim tvrtkama, kažu, postoji, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, te u brodogradnji i građevini.

- Ukrajinska tvrtka Crewing raspolaže s ukupno 5000 radnika koje šalje u pet zemalja. Za potrebe hrvatskoga gospodarstva na raspolaganje su stavili 700 radnika. Među ukrajinskim radnicima vlada velik interes za dolazak na rad u Hrvatsku, kažu u Yonasu.

Riječ je o jednom od prvih većih ugovora koji će omogućiti veći uvoz ukrajinske radne snage u Hrvatsku, čije je tržište rada masovnim iseljavanjem u razvijenije zemlje gotovo opustošeno. S kakvim se problemima hrvatski poslodavci suočavaju u potrazi za radnom snagom, možda najbolje govori podatak da je Vlada krajem prošle godine odobrila dosad rekordnu kvotu za uvoz stranaca od čak 65.100 radnika, od čega se 15.000, objašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, odnosi na produljenje postojećih radnih dozvola za strance, dok se ostatak od 50.100 radnika odnosi na uvoz nove radne snage.

I dok je prijašnjih godina dominirao uvoz radnika iz zemalja zapadnog Balkana, prije svega iz Bosne i Hercegovine, ali i Srbije, Makedonije i Kosova, i tih je radnika sada sve manje, jer i oni bolje sutra uglavnom traže na zapadu. To se posebno odnosi na Hrvate iz BiH i, dijelom, iz Srbije, koji imaju dvojno državljanstvo, pa kao hrvatski državljani lakše dolaze do posla u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji, Irskoj ili nekoj drugoj članici EU. U takvim uvjetima, raste potražnja za radnom snagom iz drugih zemalja, a tu se Ukrajina, smatraju u Yonasu, nameće kao logičan izbor.

- Ukrajinci su nam dosta slični. Ipak, trebat će pričekati nekoliko godina da se vidi kakva je stvarna potražnja za ukrajinskim radnicima na hrvatskom tržištu rada - ističu u Yonasu.

Pomoć hrvatskoj tvrtki u traženju ukrajinskih radnika pružio je Ivica Pirić, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj i lobist za hrvatske i ukrajinske tvrtke. Sam Pirić je potvrdio da je pomogao Yonasu u nastupu na ukrajinskom tržištu rada.

- U Hrvatskoj vlada velika potražnja za radnicima, posebno u građevinarstvu, brodogradnji, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, kao i u drugim djelatnostima. Kada je riječ o ukrajinskim radnicima, dosad je bilo problema s izdavanjem viza i radnih dozvola za njih, ali sada će to ići puno lakše i brže - rekao je Pirić za Novac.hr, koji u ukrajinskim radnicima također vidi spas za brojne djelatnosti u Hrvatskoj koje iz godine u godinu muku muče sa sve manjim brojem raspoloživih radnika.

Kada je riječ o radnom statusu uvezenih radnika, u Yonas Staffu nam objašnjavaju da će oni ugovore potpisati s njima, a potom će se njihov rad ustupati drugima, ovisno o potrebama. Ukrajinsku radnu snagu ocjenjuju kao kvalificiranu i vrijednu te smatraju da bi se ona mogla brzo uklopiti u hrvatsko društvo.

Ministarstvo unutarnjih poslova je objavilo podatke o iskorištenosti kvote za uvoz radne snage za ovu godinu na dan 25. siječnja. Ona pokazuje da je od ukupno 50.100 novih radnih dozvola u ovoj godini, dosad ostalo neiskorišteno čak 49.196 radnih dozvola za koje je Vlada dala zeleno svjetlo. Ovdje, međutim, valja voditi računa o tome da je godina tek počela i da pravo zapošljavanje stranaca kreće uoči turističke sezone. Vrijedi naglasiti i kako su, prema podacima MUP-a, 25. siječnja u postupku rješavanja bile 2502 radne dozvole.

Gledano po djelatnostima i zanimanjima, u ovoj se godini najviše traže radnici u građevini: Banski dvori dali su zeleno svjetlo za uvoz njih 17.800. Slijedi turizam i ugostiteljstvo, s odobrenom kvotom od 15.611 radnih dozvola za poslove svih profila - od recepcionara, preko konobara i kuhara, pa do vozača turističkih vlakića, masera, turističkih animatora, instruktora ronjenja i spasilaca. Na trećem su mjestu poljoprivreda i šumarstvo, djelatnosti kojima je Vlada za ovu godinu odobrila uvoz 3530 stranih radnika. Velika je potražnja i za radnicima u brodogradnji, kojih se u ovoj godini planira uvesti 1410.

No, radnika nedostaje i u drugim djelatnostima. Tako Hrvatska tijekom 2019., sukladno Vladinoj odluci, planira uvesti čak 1700 vozača teretnih vozila, 300 vozača autobusa i 500 pekara te 150 slastičara, ali i 20 "gotovih" doktora medicine, pet stomatologa, 10 logopeda i 100 njegovateljica, kao i 20 krojača, 170 stolara i 10 pastira.

U inozemstvu se traži i 180 IT stručnjaka, a u potrazi smo i za 300 poštara. Radna snaga traži se i u području kulture, pa tako, primjerice, planiramo uvesti 10 baletnih umjetnika i pet opernih pjevača, pokazuju podaci MUP-a.

Radnike i dalje najviše uvozimo iz BiH, Srbije i Kosova, ali sve više i iz Ukrajine

U MUP-u kažu da je, prema posljednjim dostupnim podacima, onima za 1. veljače, iz kvote za uvoz radnika za ovu godinu preostalo još 48.450 radnih dozvola, što znači da je tijekom siječnja izdano ukupno 1.650 radnih dozvola. Istodobno, od 15.000 radnih dozvola iz ranijih godina koje se, sukladno odluci Vlade, mogu produljiti, preostalo je još 14.075 dozvola, iz čega proizlazi da je tijekom prvog ovogodišnjeg mjeseca produljeno ukupno 925 radnih dozvola.

Podaci iz MUP-a o izdanim dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj tijekom siječnja ove godine ne odnose se samo na kvotu za zapošljavanje stranaca u ovoj godini, nego i na onu iz prošle godine. Prema tim podacima, tijekom siječnja je izdano ukupno 3.097 radnih dozvola državljanima trećih zemalja (onih koje nisu u EU i EFTA-i), dok je produljeno 1.334 radnih dozvola, te je izdano osam dozvola za sezonski rad.

Najviše izdanih i produljenih radnih dozvola odnosi se na državljane BiH. Njima je, naime. u siječnju izdano 1.476 novih radnih dozvola, dok su one produljene za 1.002 bosanskohercegovačka državljana, a izdane su i dvije dozvole za sezonsko zapošljavanje.

Drugo mjesto tradicionalno pripada državljanima Srbije, kojima je tijekom siječnja izdano 405 novih radnih dozvola, 92 su produljene, a srbijanskim je državljanima izdano i šest dozvola za sezonsko zapošljavanje.

Na trećem su mjestu državljani Kosova, kojima je tijekom siječnja izdano 407 novih radnih dozvola, a produljeno ih je 50. Znatan broj radnih dozvola izdan je ili produljen i državljanima Makedonije, kao i Albanije.

Ukrajincima je, pak, u siječnju izdano 148 novih radnih dozvola, a radne su dozvole produljene za 51 ukrajinskog državljanina, pokazuju podaci MUP-a. To znači da je tijekom siječnja odobren rad za 199 ukrajinska državljanina, što tu zemlju svrstava na visoko šesto mjesto po uvozu radne snage u Hrvatsku u ovoj godini, piše Novac.hr.

Naslovnica Biznis