Novosti Biznis

veliki potencijal, ali...

Dok mi samo pričamo, drugi na zdravstvenom turizmu odlično zarađuju: stranci hrle u Tursku, Mađarsku i Sloveniju na medicinske, dentalne i estetske tretmane! Šokiraju se kad čuju da isto mogu dobiti u Hrvatskoj...

veliki potencijal, ali...

Globalni rast industrije zdravstvenog i medicinskog turizma je procjenjuje se 15 do 20% godišnje, te bi do 2025. godine prema procjenama Business Insidera trebao iznositi preko 120 milijardi dolara.

Rast takve potražnje za uslugama zdravstvenog i medicinskog turizma u svijetu generira ponajviše kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga duge liste čekanja, te opće prisutan trend starenja stanovništva. Posljednje procjene Europske komisije govore kako se u Europi do 2040. godine očekuje porast stanovništva starijeg od 65 godine, na 26% ukupnog stanovništva, pa će rast potražne za zdravstvenim rješenjima izvan matičnih država još vise dobiti na značaju.

Postavlja se pitanje jesmo li kao država spremni odgovoriti na izazove koji nas očekuju kako bismo barem dio tog velikog kolača preusmjerili u hrvatske zdravstvene ustanove jer već mnoge zemlje su zabilježile značajan gospodarski razvojni potencijal na području ove grane.

Turci i Mađari kao uzor

Međutim, dok mi samo pričamo o potencijalima, Vlade širom svijeta pokreću različite inicijative za poticanje i razvoj tržišta zdravstvenog i medicinskog turizma u svojim zemljama. Turska, primjerice, ne samo da ulaže ogromna financijska sredstva u promociju i marketing, nego je uvela i takozvane "medicinske vize" te posebne niskobudžetne letove za Tursku.

Osim toga, oslobodila je od plaćanja PDV-a strane pacijente koji obavljaju zdravstvenu zaštitu iz područja preventivne medicine, različite dijagnostike, stomatologije, njege i rehabilitacije u svim medicinskim ustanovama akreditiranim od Ministarstva zdravstva. Također, tamošnja se vlada angažirala kako bi sklopila ugovore sa stranim institucijama socijalne sigurnosti i osiguranja kako bi privukla ljude starije životne dobi u Tursku radi njege i liječenja.

Odjel za zdravstveni turizam pri Ministarstvu zdravlja ima telefonsku kontakt službu za međunarodne pacijente koja 24 sata dnevno pruža usluge prevođenja na četiri jezika: engleski, njemački, ruski i arapski, jer turski Vladin službeni cilj je da godišnje do 2023. godine zaradi 20 milijardi dolara od zdravstvenog i medicinskog turizma.

Drugi sjajan primjer je Mađarska koju je tijekom 2017. godine, po informacijama Mađarskog statističkog ureda, posjetilo oko 2.5 milijuna medicinskih i wellness turista. Najtraženija je stomatologija, oftamologija, estetska kirurgija, te medicinski potpomognuta oplodnja (IVF), uz već dobro razvijena liječilišta termalnim vodama. Mađarski stomatolozi, koji "ciljaju" na strane pacijente, ostvarili su i značajne potpore iz fondova EU-a, dok s druge strane ostvaruju i pravo na državna financiranja u sklopu plana koji podržava razvoj dentalnog turizma u Mađarskoj.

Dentalne usluge i estetska kirurgija

Ciljano financiranje iz programa za ekonomski razvoj, putem Nacionalne agencije za razvoj i Mađarskog središnjeg operativnog programa, ostvarilo je ukupno 136 stomatoloških klinika, koje su na taj način ostvarile rast prihoda od 19%. Važno je napomenuti da je većina mađarskih gradova odlično prometno povezana te ima i do nekoliko direktnih dnevnih letova iz gotovo svih europskih gradova.

Poljska također ima sjajne rezultate u medicinskom turizmu, posebice na tržištu Velike Britanije, ali i zemalja Skandinavije. Dentalne usluge te estetska kirurgija i dalje su najpopularnije usluge za medicinske turiste, no ortopedija, neurokirurgija, postupci medicinski potpomognute oplodnje i onkologija također su u porastu. U Poljskoj je također prisutna dostupnost nisko budžetnih letova, jeftin smještaj i privlačna turistička ponuda što je mamac za medicinske turiste.

Sustav funkcionira na način da sve veći broj klinika i bolnica nudi pakete koji uključuju prijevoz do i iz zrakoplovne luke, kao i smještaj u apartmanima ili hotelima, razgledavanje kulturnih znamenitosti te gastronomske užitke. Cijena liječenja u Poljskoj je i do 40% niža nego u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji. Specifičnost zdravstvenog i medicinskog turizma, odnosno ono što ga stavlja u sferu prave gospodarske djelatnosti, upravo je ta njegova multiplikativnost, obzirom da on pokreće puno različitih sektora, a medicinski turisti potroše i do 30% više u odnosu na klasične turiste.

Ništa bez strategije

Hrvatska se po pitanju medicinskog i zdravstvenog turizma tek budi, no ima veliki potencijal, jer prije svega imamo medicinsku izvrsnost, sjajne liječnike, neke i s međunarodnom reputacijom, te sigurnost destinacije, što je ključno. Postoji cijelo tržište turista koji obožavaju Hrvatsku, a kojima vjerojatno ni ne pada na pamet da rješenje za svoje zdravstvene probleme pronađu u Hrvatskoj. U njihovim glavama ne postoji poveznica između Hrvatske kao ljetne destinacije i Hrvatske kao pristupačnog rješenja za dobivanje kvalitetne zdravstvene skrbi. Zar nije apsurdno da od 19 milijuna stranih turista koji su ove godine posjetili Hrvatsku, broj onih koji su došli na liječenje je na razini statističke pogreške?

Izgradnja atraktivnog i održivog odredišta za medicinski i zdravstveni turizam zahtijeva dugoročnu strategiju. Snagu turističkog branda koju imamo treba iskoristiti za dodatno pozicioniranje na zdravstveno-turističkom tržištu. Strani turisti nemaju generalno razvijeno povjerenje u hrvatski zdravstveni sustav nego ga temelje na pojedinačnim iskustvima, a to nije ni izbliza dovoljno za veći dolazak stranih pacijenata.

Nama svima koji "živimo" medicinski turizam se događaju situacije da pacijenti koji dolaze iz država gdje je percepcija Hrvatske nešto lošija ostaju zatečeni saznanjem da ovdje mogu dobiti čak i bolju uslugu nego kod kuće, često po cijeni koja je 2-3 povoljnija nego kod njih, i uz to otkriti brojne druge ljepote, od prirodnih fenomena, kulturne baštine do gastronomije. Ako pogledamo zemlje u okruženju, sigurna sam da dobrom marketinškom strategijom možemo 30% pacijenata koji sada dolaze u susjednu Mađarsku ili Poljsku - preusmjeriti u Hrvatsku.

Nemojmo zaboraviti da Hrvatska ima i veliki potencijal u lječilišnom turizmu. Primjerice, Slovenija i Mađarska su odavno privatizirale ili stavile u javno-privatnu funkciju sva svoja liječilište te ih potpuno obnovile iz fondova EU-a, što je bila i preporuka Europske komisije koja se snažno zalaže upravo za javno privatno partnerstvo jer je stava da tromi javni sektor bez podrške efikasnijeg privatnog ne može pokrenuti, a niti završiti projekte.

Kako bismo napravili novi iskorak te razvijali zdravstveni turizam uz individualne aktivnosti i napore pojedinih zdravstvenih ustanova, neophodna je snažnija potpora države, prvenstveno kroz definiranje i provedbu jasnih pravila koja vrijede jednako za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj.

Potencijal fondova EU-a

Primjerice, korištenje financijskih sredstava iz europskih fondova alociranih za zdravstvo potrebno je, osim javnim ustanovama, omogućiti i privatnim zdravstvenim ustanovama kao što je to u drugim uređenim zemljama EU-a. Također, da bi zdravstvo postalo poželjan segment investiranja, mora mu se omogućiti korištenje blagodati Zakona o poticanju ulaganja, što sad nije slučaj. Nadalje, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma već imaju razvijene kanale promocije i prodaje, koje treba modernizirati te prilagoditi, kako bi se dodali novi sadržaji i usluge koje im zdravstveni sektor može pomoći razviti.

Ništa se neće dogoditi samo po sebi, već upravo zbog inovativnih i kreativnih pojedinaca i tvrtki koje osluškuju što tržište medicinskog turizma traži i promišljaju kako unaprijediti svoju ponudu stvarajući visokokvalitetni sadržaj. Globalne promjene u ovom vidu turizma se događaju iznimno brzo, te se ne smijemo prepustiti stihiji, već se moramo uključiti i znati se nositi s njima, a to podrazumijeva puno veći angažman države, ali i svih ostalih dionika nego što je to do sad bilo.

Obzirom da Hrvatska postaje sve više poželjnom i popularnom turističkom destinacijom, taj trenutak treba znati iskoristiti te mu dati dodanu vrijednost jer efekti turizma nisu samo učinci na komercijalizaciju uspjeha putem hotelskog dijela, marina ili kampova, tj. "sunca i mora" već on trebaju biti puno širi. Utjecaj na ugled Hrvatske u toj sinergiji zdravstva i turizma je neprocjenjiv i on predstavlja jedno potpuno drugačije pozicioniranje Hrvatske u svijetu, ne samo ono vezano uz prirodne ljepote, već mu daje dodanu vrijednost i to temeljenu na znanju.

(autorica teksta je članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina zadužena za financijska i strateška pitanja. Ujedno je i predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca)

Naslovnica Biznis