Novosti Biznis

Poplavljene investicije

'Rekla sam svojim prijateljima da ne kupuju kuću na jednoj našoj rivi jer je to rizik': uzdajemo se u turizam, a problemi naviru sa svih strana, evo što kažu stručnjaci

Poplavljene investicije

Klimatolozi kažu kako će Mediteran, čija je obala pod najvećim pritiskom svjetskog turizma, biti u skoroj budućnosti izložen dramatičnim klimatskim promjenama koje će smanjiti njegov turistički potencijal, osobito u ljetnim mjesecima. Do kada još možemo očekivati da nam proračun puni intenzivni turizam koji se temelji na povećanju broja turista u okolnostima kad se očekuje sve više suša, manje oborina i više vrućina? U slučaju nestašice vode, kome ćemo dati prednost, turistima, lokalnom stanovništvu, poljoprivredi, elektroenergiji...?

Šibensko-kninska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je donijela 2016. "Obalni plan" za integralno upravljanje obalnim područjem prilagođen klimatskim promjenama. Nakon usvajanja, osnovan je županijski Odbor za integralno upravljanje obalnim područjem s 13 članova, u kojem se nalaze izrađivači plana. Nedavno je na Odboru prezentirana "Preporuka za jačanje otpornosti obala na utjecaje klimatskih promjena – Što bi lokalna uprava, stanovnici i investitori u nekretnine na obali trebali znati", koju su izradili stručnjak za vodoopskrbu prof. dr. Jure Margeta i urbanist Gojko Berlengi.

Upitali smo predstavnike drugih županija u Dalmaciji kada će donijeti takve planove. Iz Splitsko-dalmatinske županije, pročelnik za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja rekao nam je kako su napravili projektni zadatak za ovakav plan upravljanja te da će javna nabava biti uskoro raspisana. Iz Dubrovnika nismo dobili nikakav odgovor. Iz Zadarske županije su rekli kako su oni prvi izradili integralnu studiju upravljanja obalnim pojasom iz 2003., ali to nije studija prilagodbe klimatskim promjenama.

– Već sada je u ljetnim mjesecima Šibensko-kninska županija siromašna vodom. Stalno nam dolaze sve suša ljeta, a budući da turisti dolaze iz zemalja u kojima je korištenje klimatizacijskih uređaja uvjet, oni troše strašno velike količine struje. Većina je naših resursa iz hidroenergije, a vodostaj će biti sve niži zbog manje količine oborina. O razini vodostaja ovisi i sedra slapova Krke. Dakle, sva pitanja su već otvorena s ovim trendovima – kaže nam Daria Povh-Škugor, viša voditeljica programa u PAP/RAC-u, koji je izradio "Obalni plan".


Poplavljene investicije

Jedna od tema koje se često vezuju uz promjene klime jest porast razine mora. Neki kažu da ima vremena dok to postane ozbiljan problem. No, je li baš tako kad su u pitanju investicije u turizam, za koji se kaže da je, uz poljoprivredu, najranjiviji na klimatske promjene?

– Kad se investira u nekretnine, treba razmišljati na rok barem od 30 godina. Rekla sam svojim prijateljima da ne kupuju kuću na jednoj našoj rivi jer je to rizik. Postavlja se pitanje tko će održavati nekretnine kad dođu poplave. U "Obalnoj studiji" napravili smo kartu poplavnih područja, tu smo se dotaknuli nekih "vrućih" tema, kao što je investicija Brada Pitta u Zablaću – objašnjava Povh-Škugor.

– Riječ je o niskom terenu koji će biti izložen poplavama. Naša je općenita preporuka da se treba odmaknuti od obale, a ako netko želi investirati na niskom obalnom području, mjere zaštite od poplave će mu sigurno poskupiti gradnju – napominju u PAP/RAC-u.

Znaju li Brad Pitt, ili Švicarci, koji su također govorili da će uložiti stotine milijuna dolara u golf-terene i hotele u Zablaću, da bi im investicije jednog dana mogle "zaplivati", nismo doznali, ali neki su o tome počeli voditi računa. Tako su u Vodicama projektirali šetnicu da bude podignuta, na nekim mjestima do 80 centimetara, upravo po napucima "Obalnog plana", kako bi što dulje trajala.

– To je vrlo pametan potez. Jeftinije je uložiti sada u infrastrukturu nego je poslije dograđivati – smatra klimatolog, akademik prof. dr. Mirko Orlić, koji proučava dinamiku podizanja mora na našoj obali.

Kad je riječ o poplavljivanju, neće trebati čekati da more naraste 60 centimetara ili jedan metar do kraja stoljeća, nego će i s manjim porastom srednje razine mora u bližoj budućnosti valovi imati veći domet.

– Sigurno je da će niska područja ranije osjetiti posljedice rasta razine mora, kao Rovinj, delta Neretve, područje oko Zadra i Stradun koji je nastao nasipavanjem. Imali ste jednu grotu koja je bila na moru, jednu na kopnu pa su ih spojili i tako je nastao grad. Za Veneciju je to precizno izbaždareno, kod nas još nije, jer tamo imaju poplave 100 godina. Kad im se more podigne za 30 centimetara, poplavi 90 posto grada, dakle, dovoljan je toliki porast da bi negdje nastale velike promjene – dodaje Orlić.
Daria Povh-Škugor kaže da će zaštita od poplava biti vrlo skupa.

– Neće nam tu puno pomoći EU jer će i njihove obale biti izložene, Pariz već poplavljuje. Veliki troškovi će biti potrebni. Morat će se odlučivati o tome hoće li se investirati tamo gdje je veća materijalna vrijednost ili gdje je više stanovništva. Na primjer, hoćete li spašavati jedan Vir, koji je urbanocid, i u kojem izvan ljeta ima malo ljudi, ali visoko kotira na tablici materijalne vrijednosti koju smo radili, ili ćemo spašavati dijelove koji su manje skupocjeni, ali su nastanjeni ljudima? – pita se naša sugovornica.


Poskupjet će osiguranja

Kako će se klimatske promjene odraziti na ponašanje osiguravajućih društava, hoće li rasti premije osiguranja za turističke investicije, upitali smo prof. dr. Marijana Ćurkovića, jednog od naših vodećih stručnjaka za pravna pitanja osiguranja.

– Povećanje katastrofalnih šteta, zima, led, tuča, izostanak voća, povrća, suša i požari, sve to sigurno utječe na povećanje premije. Osiguranje je nužno vezano uz učestalost takvih šteta. Već sad imate situaciju da ovi naši gore jadni koji su bili poplavljeni teško mogu naći osiguravatelja jer se premije povećavaju, s obzirom da se očekuje da će rizik nastupiti.

To je posve normalna reakcija osiguravatelja jer oni posluju s profitom. To će se onda normalno odraziti na turizam i na isplativost investicija u takvu djelatnost. To nije samo kod nas pojava, nego i u cijeloj Europi. Zadnjih godina ruše se stabla kao nikad prije. Ako imate kamp pa oluja poruši šatore, stabla padnu na vozila, vaša odgovornost je tu, a to znači da osiguranja poskupljuju – napominje Ćurković.

Neki ipak ne misle da su klimatske promjene tako strašne, poput dr. Zorana Klarića s Instituta za turizam, jednog od izrađivača Studije prihvatnog kapaciteta turizma rađene za Turističku zajednicu Splitsko-dalmatinske županije, koja će biti uskoro prezentirana.

– Klimatske promjene se osjećaju i imaju utjecaja, ali ne treba ići s katastrofičnim prognozama, jer se one neće dogoditi. Ako dođe do tih promjena, one će biti vrlo postupne. Koliko znam, to su veličine dva stupnja u sljedećih sto godina, to nije nešto da se čovjek okrene na glavu. Bio sam u tropskim državama, u Singapuru i arapskim zemljama koje su puno južnije, pa nije da se tamo ljudi kuhaju, da ne smiju izlaziti vani – smatra dr. Klarić.

Ipak, studija koju je radio Institut za turizam pokazuje da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji dosegnut plafon s turističkim kapacitetima.

– Opći zaključak je da dolazi do granice prihvatnog kapaciteta u turizmu Splitsko-dalmatinske županije u cjelini, i pojedinih dijelova, poput Trogira i okolice ili Baške Vode. Primarno zbog lošeg stanja infrastrukture. No, ona nije trajna prepreka, nego se u nju nije gotovo ništa ulagalo. Više od 50 posto vode curi kroz cijevi, nisu uređeni pročišćivači kod kanalizacija na većini lokacija, od energetskih projekata u Dalmaciji nije apsolutno ništa napravljeno, a o problemu otpada bolje da ne govorim.

Povrh toga je problem u prometu, gdje nisu riješena dva pitanja važna za turizam, kompletno dovršenje brze ceste Split – Omiš i mosta za Čiovo – kaže Klarić i dodaje kako bi se, kada bi se riješili komunalni problemi, moglo ići na veće brojke u turizmu, osobito u unutrašnjosti županije.


Što s infrastrukturom

U "Obalnom planu" Šibensko-kninske županije, profesor dr. Jure Margeta obradio je upravljanje vodnim resursima i infrastrukturom u odnosu na klimatske promjene. On upozorava da je infrastruktura u Dalmaciji prenapregnuta samo nekoliko tjedana u ljetu.

– Pitanje je isplativosti gradnje infrastrukture koja je dimenzionirana za mali dio godine. A investicije snose svi. Osim toga, ako napravite infrastrukturu za vodoopskrbu prema ljetnim potrebama, a ne koristite je zimi punim kapacitetom, onda voda stoji u sustavu, propada i kvari se. S klimatskim promjenama ljeti će biti još veće vrućine. Ti "špicevi" potreba za vodom i infrastrukturom će se povećati, što će stvoriti još veću neravnotežu – kaže Margeta.

U "Obalnom panu" istaknuli su kako će trebati infrastrukturu izgraditi za klimatske promjene. Trebat će je postaviti dalje od obale. Ako nije moguće, onda od materijala otpornih na nagrizanje mora, treba biti iznad razine mora koje će rasti, ali 1,5 metara ispod razine tla koje će se sve više zagrijavati. U kvalitetu kanalizacijskih sustava trebat će ulagati jer će smrad postajati sve jači zbog vrućina, kao i širenje bakterija. Za oborinske (krovne) vode predloženo je da se ne miješaju s kanalizacijom, nego da se ispuštaju na zelene upojne površine, kojih bi trebalo biti što više, kako bi se smanjilo pregrijavanje gradova.

– Možda promjene neće biti značajne, a možda će se more dignuti za metar. Najveći je problem što morate sanirati cijeli obalni pojas za budućnost koju ne možete procijeniti. Ali, vode nam neće nestati. Može se vršiti desalinizacija. Mora ima, tako da ima vode koliko hoćete. No, netko to mora platiti i napraviti – zaključuje Margeta.

 

Naslovnica Biznis