Novosti Biznis

TEŽE DO KROVA NAD GLAVOM

Banke postrožile uvjete za dobivanje kredita: izračunali smo kolika primanja morate imati da bi podigli određeni zajam, brojke vas neće oduševiti...

TEŽE DO KROVA NAD GLAVOM

Stambeni kredit nikada nije bio roba za svačiji džep, a od ove je godine i manje. Onima s plaćama ispod prosječne od 5960 kuna kreditna sposobnost smanjena je u skladu s izmjenama Ovršnog zakona, pa se tako od ove godine mogu zadužiti toliko da im mjesečna otplatna rata iznosi maksimalno četvrtinu plaće, dok im je lani taj limit bio na trećini plaće.

Tako su, na primjer, okvirno govoreći, oni s 5200 kuna lani mogli podići stambeni kredit s mjesečnom ratom od 1730 kuna, a ove godine ta rata može iznositi 1300 kuna. Oni s većim primanjima mogu računati na to da dvije trećine prosječne plaće moraju ostati zaštićene.

Znači, imaju li plaću od 10.000 kuna, zaštićeni dio je 3933 kune i na tu se svotu ne smiju zaduživati, a mjesečna rata kredita može biti najviše 6067 kuna.

Od početka 2018. banke strože računaju kreditnu sposobnost za one s prosječnim i manjim plaćama, pa smo u sedam velikih banaka pitali da objasne kako je računaju i koliki stambeni kredit može dobiti onaj tko zarađuje mjesečno mrvicu više, plaću od 6000 kuna.

U OTP Splitskoj, Privrednoj, Zagrebačkoj, Addiko i Hrvatskoj poštanskoj banci uglavnom su nam rekli da se kreditna sposobnost utvrđuje individualno za svakog klijenta na temelju zakona, internih akata banke, podataka kojima ona raspolaže i onih koje dobiju od klijenta.

U Erste&Steiermärkische banci rekli su nešto više. Uskladili su se s odlukom Hrvatske narodne banke kojom je preciziran način procjene kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita. To znači, objašnjavaju, da je smanjen iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, a samim time i maksimalni iznos kredita.

– Ovakav izračun je stroži u odnosu na dosadašnji, odnosno klijent s prosječnim primanjima može ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu. Naime, ako je plaća manja od prosječne plaće u RH, koja je u rujnu 2017. iznosila 5958 kuna, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće – kažu nam u ovoj banci.

I u Raiffeisenbank vele da su, u skladu s novim zakonskim propisima, dodatno pri odobravanju stambenih potrošačkih kredita postrožili izračun kreditne sposobnosti sudionika u kreditu, tako da je zakon propisao minimalne životne troškove, odnosno iznos plaće koji sudioniku kredita mora ostati slobodan.

– Navedeno je utjecalo na smanjenje kreditne sposobnosti pojedinih potrošača, poglavito onih s primanjima manjim od prosječne plaće, koji se uglavnom mogu zadužiti maksimalno u visini 25 posto svojega primanja – navode u Raiffeisenbank.

U svim bankama, na pitanje jesu li sudužnici ili jamci postali traženiji nego prije, odgovaraju da to nisu primijetili. No, stambeni krediti u siječnju baš i nisu bili tražena roba. Građani su bankama krajem siječnja otplaćivali 52 milijarde kuna stambenih kredita, a to je za 640 milijuna kuna manje nego mjesec dana prije, krajem prosinca prošle godine.

Da bi ljudi sa 6000 kuna podigli stambeni kredit, moraju igrati na najdulje rokove otplate, čime im se smanjuje mjesečna obveza i povećava ukupni iznos otplaćenog kredita. U konačnici će platiti više nego što bi da kraće otplaćuju kredit po većim mjesečnim ratama.

Ovisno o banci, mogu računati na stambeni kredit od 40.000 eura do, u najboljem slučaju, 65.000 eura na rok otplate od 30 godina. Onaj tko po 2032 kune tijekom 30 godina bude vraćao stambeni kredit od oko 64.600 eura, s posljednjom će ratom otplatiti 98.018 eura glavnice i kamate.

Krediti nisu za svačiji džep, plaća od 9000 kuna, pa i 10.000 kuna, treba za dobivanje kredita od 100.000 eura na rok otplate od 20 godina. Tu plaću treba primati svaki mjesec tijekom otplate kredita.

Što sve s plaćom od 6000 kuna?
Iz Addiko banke vele da načelno i okvirno mogu reći da klijent s plaćom od 6000 može dobiti oko 40.000 eura stambenog kredita na rok od 30 godina, a u OTP Splitskoj vele 62.000 eura na isti rok, dok se u Zagrebačkoj banci može realizirati 61.500 eura stambenog kredita uz mjesečni anuitet od 265,98 eura.

U Ersteu vele da takvom klijentu anuitet ne smije prelaziti 2000 kuna mjesečno, a to je uz rok otplate od 30 godina, s promjenjivom kamatom od 4,07 posto, kredit od maksimalno 410.000 kuna ili 55.180 eura.

U Hrvatskoj poštanskoj banci s primanjima od 6000 kuna može se dobiti 480.000 kuna s mjesečnim anuitetom od 2023 kune na rok otplate od 30 godina, uz kamatu od tri posto.

Pola stana na Lokvama
U Zagrebačkoj banci kažu nam da, uz mjesečno primanje od 6000 kuna, mlađi od 45 godina mogu realizirati 61.500 eura stambenog kredita uz mjesečni anuitet od 265,98 eura, uz 3,20 posto kamate fiksne prvih pet godina otplate.

Iz te banke dodaju da, prema istraživanjima agencija za nekretnine, taj iznos kredita odgovara cijeni dvosobnog stana od 40-ak četvornih metara na području Zagreba. U splitskom kvartu Lokve za stan od 45 četvornih metara izgrađen prije pola stoljeća, kojem je nužno renoviranje, tražena cijena kod nekih agencija iznosi 120.000 eura. Tražena cijena nije i prodajna, no jasno je da je značajno viša od ove kalkulacije za Zagreb.

A kredit od 100.000 eura, primjerice kod Raiffeisenbank, uz kamatu od 3,6 posto, na rok otplate od 20 godina košta mjesečno po 585 eura ili 4346 kuna, a na rok od 30 godina stoji 454 eura ili 3373 kune mjesečne rate. Na kraći se rok uz glavnicu otplati i 40.426 eura kamate, a na dulji rok 603.674 eura.

Što se traži
U Splitskoj banci građani prosječno traže stambene kredite od 60.000 do 70.000 eura na rok otplate od 15 do 20 godina, a i dalje su eurski traženiji od kunskih, u Zagrebačkoj je prosječan iznos odobrenog kredita u prošloj godini bio 58.850 eura, u Addiko su traženi iznosi od 60.000 eura, a pritom klijenti pokazuju primarni interes za refinanciranje postojećih obveza.

Prosječno se u Hrvatskoj poštanskoj banci traže stambeni krediti od 500.000 kuna na rok otplate od 20 godina, u Erste 65.000 eura na 20 godina, a kunski su lani bili nešto traženiji, pa je 54 posto plasiranih kredita bilo u domaćoj valuti.

I malo veće plaće
Ako je plaća manja od prosječne plaće u RH, koja je u rujnu 2017. iznosila 5958 kuna, od ovrhe je zaštićeno tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće, kažu nam u Erste banci i daju primjere.

Ako je plaća 5950 kuna, iznos koji se smatra slobodnim za mjesečnu obvezu po kreditu iznosi 1978 kuna, ako je plaća 5200 kuna, slobodno je za zaduživanje 1300 kuna, a 800 kuna ako je plaća 3200 kuna.

Ako je plaća veća od prosječne, zaštićeno je dvije trećine prosječne plaće, pa za plaću od 6700 kuna slobodni dio iznosi 2768 kuna, kolika može biti mjesečna rata stambenog kredita. Ako je plaća 8000 kuna, slobodno je 4068 kuna, a za plaću od 10.000 kuna slobodni je dio 6038 kuna, koliko može iznositi mjesečna rata kredita.

 

Naslovnica Biznis