Novosti Biznis

granični dug

Dobavljači Agrokora ne popuštaju: Isplatite nam 200 milijuna eura

granični dug
Marin Pucar
Marin Pucar

Nakon troipolsatnog sastanka predsjedništva Udruge dobavljača "Agrokora" potvrđen je dogovor od prošlog tjedana – dobavljači inzistiraju na isplati preostalog takozvanog graničnog duga u iznosu od gotovo 200 milijuna eura.
Također, od izvanredne uprave "Agrokora" traži se isti tretman svih neosiguranih vjerovnika.
- Zauzeli smo iste pozicije koje smo imali u svim dosadašnjim nastupima, koliko su u ovom trenu dobavljači u stanju podnijeti otpisa od strane potraživanja. Ono što je činjenica je da su najupitnije financijske mjenice i financijski krediti kojima je obuhvaćeno preko 70 kompanija u Hrvatskoj, ustvrdio je Marin Pucar, predsjednik Udruge dobavljača "Agrokora" nakon troipolsatnog sastanka u srijedu.
- Ono što se tiče naših sljedećih koraka je da ostajemo pri svojim stavovima i detaljno ćemo analizirati sve do jedne kompanije koja ima aranžmane u financijskim mjenicama i financijskim kreditima smatrajući da je pitanje graničnog duga riješeno i da prema onome što su nam povjerenik i savjetnici rekli granični dug će biti u cijelosti riješen, pitanje je samo dinamike. Ostaje nam samo naći neko suvislo zajedničko rješenje za svih 70 kompanija koje su u poziciji financijskih mjenica i financijskih kredita, istaknuo je Pucar.
Ipak, treba kazati kako su iz izvanredne uprave "Agrokora" dolazile neslužbene informacije kako granični dug možda neće biti plaćen u cijelosti.
Razgovaralo se i o tome da se možda jače podrži dobavljače koji su kreditirali "Agrokor" i njegove kompanije, u smislu da imaju manji otpis u odnosu na kredite i imatelje obveznica, ali svi su svjesni da će u ovim okolnostima to biti jako teško postići u okviru nagodbe vjerovnika.
Granični dug se, podsjetimo, odnosi na fakture koje su ugovorene prije 10. travnja ove godine, ali su dospjele na naplatu poslije 10. travnja. Kako se moglo doznati, plaćene su gotovo sve takve fakture za robu i usluge, ali je ostalo neplaćeno oko 200 milijuna eura graničnog duga koji se odnosi na mjenično produžavanje roka naplate robnih faktura i usluga.
Ustvari je taj mjenični granični dug prema definiciji iz "lex Agrokor" "stari dug" za robu i uslugu (koji je dospio na naplatu do 10. travnja), ali ga je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik "Agrokora", odlučio plaćati mimo suglasnosti Vijeća vjerovnika, kako bi privukao dobavljače na svoju stranu.
No, nakon što se prilikom predstavljanja nacrta nagodbe vjerovnika pojavila mogućnost da preostalih 200 milijuna eura (do sada je plaćeno oko 250 milijuna eura ukupnoga graničnog duga) bude plaćeno samo djelomično, dobavljači su se pobunili. Svjesni su, kažu, kako trenutna financijska situacija ne omogućava brže plaćanje tih obveza, koje je ustvari na sebe bez zakonske prisile preuzeo Ante Ramljak, ali inzistiraju na tome da im se plati 100 posto tog iznosa.
Naime, jedan od problema je što je do sada dobavljačima taj granični mjenični dug plaćan različito, pa je tvrtkama koje su imala potraživanja prema "Konzumu" plaćeno najviše do 50 posto, a onima koje su potraživale od "Jamnice", "Leda" i drugih i do 90 ili čak 100 posto.
S druge strane, neke kompanije, poput "Atlantic Grupe" i "Kraša", imale su samo mjenična granična potraživanja, pa će njima, ako uspije pritisak dobavljača, čitav dug biti plaćen u potpunosti. No, potrebno je znati da takvi dobavljači koji su imali samo mjenična granična potraživanja nisu imali mogućnost sudjelovati u roll-upu, za razliku od dobavljača koji su imali samo stari dug ili kombinirano stari dug i granični dug bilo koje vrste.
Naravno, u nagodbi će najlošije proći oni dobavljači koji su "Agrokor" kreditirali i "čistim" financijskim mjenicama ili kreditima, poput "Francka", "Adrisa", "Granolija", AWT-a ili "Ricardo-transporta", ali i njima odgovara da im se granični dug isplati u što većem opsegu, odnosno sto posto. Neki od njih, poput "Adrisa", to će puno lakše podnijeti jer imaju zalihe gotovog novca ili su već poduzeli neke kapitalne korake, poput "Francka", dok će drugi to teže prebroditi.
Drugi problem, koji dobavljači adresiraju u svojoj predstavci izvanrednoj upravi, jest pitanje tretmana imatelja neosiguranih potraživanja, jer bi prema nacrtu nagodbe vjerovnika veću naplatu realizirali dobavljači "Leda", "Jamnice" i sličnih kompanija, a manju naplatu bi imali dobavljači "Konzuma". A kako baš dobavljači "Konzuma" smatraju da su upravo oni u najvećoj mjeri omogućili funkcioniranje cijeloga sustava, takvo bi rješenje, ističu, bilo nepravedno prema njima.

Naslovnica Biznis