Novosti Biznis

konačni rasplet drame

Mutne privatizacije, zakulisne igre i kupovina bez novca se vraćaju na velika vrata: kreće zadnja bitka za posrnuli 'Badel 1862'

konačni rasplet drame

Činilo se da su vremena mutnih privatizacija ipak iza nas ali izgleda da loša praksa, ako je vjerovati dojučerašnjemu ministru, nije stvar prošlosti. U slučaju preuzimanja nekad poslovno moćnog i još uvijek vlasnički imućnog "Badela 1862" opet imamo mutnu sliku, zakulisne igre i kupovinu bez novca. Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, prije odlaska s funkcije, bio je brutalno jasan: "Protiv sam ponuda u kojima nema novca i otvoreno kažem da je postupak u 'Badelu' tipičan privatizacijski scenarij iz devedesetih."

Tvrtka "Badel 1862", nakon višegodišnje poslovne agonije uzrokovane (ne)namjernim pogreškama bivših uprava, konačno treba dobiti novog vlasnika. Bit će to, po svemu sudeći, "tvrtka u usponu" đakovačka "Meteor grupa", koja u vlasništvu već drži jedan dio proizvodnje (jaka alkoholna pića i brend Kisko) iz svojedobno kvaziprivatizacijom razmrvljenoga "Badela".

Od srpnja 2012. do početka rujna 2016. kroz četiri natječajna kruga država je pokušavala pronaći strateškog partnera za "Badel 1862". Bio bi raspisan i peti natječaj, da se nisu dogodili parlamentarni izbori. Naime, na zadnji javni poziv objavljen u svibnju ove godine stigle su ponude triju hrvatskih tvrtki ("Meteor", "Oštrc" i "Stanić grupa") te "St. Nicolausa" iz Slovačke, da bi nakon drugog kruga utakmicu nastavili "Meteor" i Slovaci.

Tri mjeseca trajala je mrtva trka između "Meteora" i "St. Nicolausa", kojoj je najviše kumovao baš tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić otezanjem odluke o strateškom partneru premda mu je bilo jasno da svaki dan odgode, tvrtki koja se paralelno nosi i s predstečajnom nagodbom, stvara probleme u poslovanju.

Tek pri kraju mandata Panenić se odvažio na konkretan korak, usput i na priznanje da se s odlukom stalo zbog problema adekvatnosti kapitala ponuditelja. U prijevodu, "Meteor" je želio bez ulaganja preuzeti "Badelova" potraživanja po diskontnim cijenama, što bi bila fiktivna investicija. Nije bilo jamstva za stvarno ulaganje u "Badel 1862".

Panenić je ustvrdio kako je najmanje stotinu ljudi, na svim razinama, vršilo pritisak na njega da za strateškog partnera "Badela 1862" izabere upravo "Meteor grupu", a izravno je prozvao čak i vodstvo Hrvatske poštanske banke (HPB) zbog potpore "Meteoru" iako "o tome nisu izvijestili državu kao vlasnika, ni ministre financija i gospodarstva, što je vrlo loš odnos državne tvrtke prema Vladi".

Je li Panenić shvatio da mu se ne isplati posljednjih dana tehničkog mandata činiti bilo kakve poteze zbog kojih bi ga netko u budućnosti mogao teretiti za bilo kakvo pogodavanje u slučaju "Badel 1862"? Je li mu baš 'tvornica žestice'' došao glave? Bilo ovako ili onako, ostaje zapamćena i njegova izjava kojoj ne treba prijevod: "Nemam ništa protiv 'Meteora', ali – show me the money!"

Panenić je, po svemu, bio posljednja prepreka "Meteoru". Istina, slovački proizvođač alkoholnih pića "St. Nicolaus", ojačan hrvatskim partnerom "Viro tvornicom šećera", još se ne predaje i želi sudjelovati u utrci za otkup "Badelovih" potraživanja. A ona, utvrđeno je prekjučer na prvom ročištu u Fini, iznose 340 milijuna kuna. Država ukupno potražuje oko 40 posto navedenog iznosa, što znači da će imati ulogu u prihvaćanju plana financijskog i operativnog restrukturiranja.

"Badel 1862" rješava se u novom "modelu" po kojemu uprava tvrtke preuzima ulogu vlasnika, a taj novi "model" nominira "Badel 1862" za prvu kompaniju iz državnog portfelja u kojoj se, na temelju ocjene konzultantske tvrtke, strateški partner odabire u postupku bez formalne odluke države kao vlasnika. Time se uvodi presedan u raspolaganju državnom imovinom koji otvara puno pitanja.

U odlučujućoj fazi za "Badel" država danas samo prati proces i želi da se sve što prije riješi. Jer, još uvijek je otvoreno i pitanje tužbi malih dioničara koji traže da ih se namiri onako kako je država namirila i 'njihova' bivšeg predsjednika uprave Antu Perkovića. Treba puno kapitala za opstanak i razvoj "Badela 1862".

Tomislav Panenić je svoje rekao i odstupio, a onda se, s novim ljudima, sve promijenilo. Iako nova Vlada i nadležna ministarstva nisu imala vremena detaljno razmotriti situaciju oko "Badela", ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar državne imovine Goran Marić ustvrdili su da je "Meteor grupa" (naj)bolji ponuđač. A konačnu odluku donijet će vjerovnici, kažu sinkronizirano.

Najveći hrvatski proizvođač žestokih pića i vina grca u problemima. Izgubio je dobar dio tržišta, u bilanci su gubici pojeli temeljni kapital: imaju više od 400 milijuna kuna akumuliranih gubitaka, a 280 milijuna država kani pokriti denominacijom. No, koliko god "Badel" ima problema, toliko je svim potencijalnim ulagačima poznato da ima i vrijednost – od nekretnina, vinograda i podruma do poznatih brendova tradicionalnih alkoholnih pića i vina. I laiku je jasno što znači ime "Badel 1862" – 155 godina tradicije, dominantna pozicija na tržištu, nekretnine koje i danas vrijede više od 100 milijuna eura, 700 hektara vinograda, inopoduzeća...

Kao velika tvornica novca, "Badel" je oduvijek bio meta svakoj vlasti kojoj je tvrtka služila kao bankomat, financiranje skupih predizbornih kampanja i potplaćivanje moćnika, ali i meta krupnoga kapitala koji je u "Badelu" vidio potencijalnu zlatnu koku (ponovno za izvlačenje novca) zbog svojih proizvoda s izvoznim potencijalom.

Koliki su bili razmjeri pljačke "Badela", teško je i približno procijeniti.

Od osamostaljenja Hrvatske tvrtka je prošla niz, u najmanju ruku, čudnih procesa. Već je zaboravljeno preuzimanje od poduzetnika Marinka Sulića iz Čitluka, vlasnika male kompanije "Bobita". Kada se Sulić pod pritiskom malih dioničara povukao iz "Badela 1862", glavnu riječ vodili su mali dioničari udruženi u organizaciju "Badel badelovcima", a direktor je postao Anto Perković.

Iako je Vlada najavljivala spašavanje brojnih tvornica, "Badel" je ostao jedina koja je vraćena državi. U državni portfelj "Badel" je uvršten u srpnju 2011. u mandatu premijerke Jadranke Kosor, koja je dug nastao neplaćanjem trošarina, poreza i doprinosa, u visini od gotovo 228 milijuna kuna, naplatila ulaskom države u vlasništvo kompanije preuzimanjem 77,88 posto udjela.

Anto Perković, bivši predsjednik Uprave "Badela 1862", i njegov sin Ivan isplaćeni su na temelju nagodbe s državom. Riječ je o 11 milijuna kuna. Isplata Perkovića trebala je označiti kraj višegodišnje trakavice i definitivno otvoriti prostor za dolazak novog vlasnika. Jer, uz nagodbu s Perkovićima, "Badel" je razriješio i spor s "Bobitom" te zadrugom "Dingač" s Pelješca.

Mali dioničari su osporili ulazak države u vlasništvo podizanjem tužbe, a Visoki trgovački sud 10. travnja 2013. u pravomoćnoj presudi presudio je da su odluke o restrukturiranju društva, opozivu i izboru Nadzornog odbora donesene na Glavnoj skupštini "Badel 1862" d.d. ništetne, ali ni do danas ta presuda nije primijenjena ni provedena!

U međuvremenu se pokazalo da je vraćanje "Badela" državi poslužilo samo kako bi se na vodeća mjesta postavili stranački ljudi koji su gomilali dugove. Država je nakon preuzimanja vlasti na čelo tvrtke postavila Zvjezdanu Blažić koja je, vrlo brzo, opozvana s pozicije. Za nagradu je dobila 2,1 milijun kuna otpremnine, 100.000 eura životnog osiguranja, osobni automobil te mjesto pomoćnice ministra poljoprivrede!

Mali dioničari bili su u uvjerenju kako će SDP, kada dođe na vlast, odmah poništiti odluku prethodne Vlade o ulasku države u vlasničku strukturu "Badela 1862", to prije što je donesena na posljednjoj sjednici. Budući da Vlada Zorana Milanovića nije pokazala baš nikakav interes da promijeni situaciju, učinilo se da iza projekta preuzimanja "Badela" stoji netko kome se nije tako lako suprotstaviti.

Kada je Kukuriku koalicija počela između sebe "dijeliti" državnu imovinu, "Badel 1862" došao je u nadležnost Čačićeva HNS-a. Odmah, na prvoj izvanrednoj skupštini, u Nadzorni odbor ušli su redom HNS-ovci. Za predsjednika Uprave postavljen je Ivo Markotić, blizak Čačićev prijatelj koji je bio direktor Slavonske banke koja je završila u stečaju i direktor Centar banke, koja je sanirana s 50 milijuna kuna proračunskog novca i također završila u stečaju. Prije stečaja, Ivo Markotić je dao kredit Radimiru Čačiću, a nakon stečaja osvanuo je u "Badelu".

Za vrijeme predstečajne nagodbe "Badel 1862" trošio je novac na razne marketinške aktivnosti, sponzorstva, konzalting usluge... Krajem 2015. Markotić je imenovan i za novog predsjednika KK Cibona, a "Badel 1862" postaje sponzor KK Cibona, što je za tvrtku u predstečajnoj nagodbi nezamislivo i u koliziji je sa zakonom.

Zbog svojih loših poslovnih odluka i rezultata, Uprava, Markotić i Nadzorni odbor u protekla dva mandata nisu na Glavnoj skupštini dobili razrješnice. Markotić, nije nebitno, vrlo otvoreno zagovara "Meteor grupu" kao novog vlasnika.

Kao realna opcija, ali ipak manje vjerojatna, nad "Badelom 1862" lebdi i stečaj ako se predstečajna nagodba ne riješi do kraja veljače iduće godine. Izvjesnije je, ipak, da će "Badel" dobiti novog vlasnika pa iako Slovaci u partnerstvu s Marinkom Zadrom tvrde da nisu rekli zadnju riječ, čini se kako je došlo vrijeme da đakovački David u usponu preuzme zagrebačkog Golijata u problemima.

A možda i lovac nije tako slabašan. Spekulira se, naime, o tome kako iza "Meteor grupe" zapravo stoji "Agrokor", i to preko nekadašnjeg direktora "Konzuma" Darka Kneza, koji je iznenada otišao iz najveće tvrtke u regiji i postao suvlasnikom "Meteor grupe".

Voda i sokovi otišli u povijest

Nema velikog "Badela" bez vode i sokova, analizirali su stručnjaci, tvrdeći da je "Badel 1862" prodavši "Jamnicu" prodao budućnost. Onda se pokušalo izgraditi novu "Jamnicu" – "Kalničke vode". Bio je to jedan od značajnijih loših poteza, "težak" više od 250 milijuna kuna.

Nakon proizvedenih gubitaka od oko 200 milijuna, prodane su "Atlantic grupi" Emila Tedeschija za oko osam milijuna kuna. "Atlantic" je tako dobio 1,5 milijuna dionica nominalne vrijednosti 100 kuna za samo 5,6 kuna po dionici! Zbog toga mali dioničari podižu tužbu, a rezultat je donošenje HANFA-ine presude kojom se nalaže kupcu "Atlantic grupi" da dioničarima isplati dodatnih 89 kuna po dionici.

Zatim je kupljen gubitaš "Eurobev" za 160 milijuna kuna. S posljednjim danom prošle godine zatvorena je punionica sokova "Eurobev", a licencija za punjenje brenda Pepsi ustupljena je "Radenskoj".

U veljači ove godine "Badel 1862" prodaje i svoje bezalkoholne marke: Voćko, Inka i Nara, odnosno gasi diviziju bezalkoholnih pića, čime se tvrtka "odrekla" godišnjeg prihoda od 60 milijuna kuna. Strateški, "Badel 1862" sada se fokusirao na proizvodnju i distribuciju jakih alkoholnih pića i vina.

Poslovanje s dobiti

"Badel 1862" je prošlu godinu završio s neto dobiti od 11,8 milijuna kuna, nakon šest godina gubitaka. Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 314 milijuna kuna, što je 10 posto više nego godinu prije. Pritom su prihodi od prodaje porasli za pet posto, na 296,2 milijuna kuna.

Povećanje ukupnih prihoda generirano je rastom prihoda od prodaje na domaćem tržištu od četiri posto, a u izvozu od čak 18 posto u odnosu na 2014. godinu. U prvih devet mjeseci ove godine ostvarena je dobit od 17,2 milijuna kuna, ili 22 posto manje nego u istom razdoblju lani.

 

Naslovnica Biznis