Novosti Biznis

NOVO IZVJEŠĆE

Svi škverovi posluju uredno, osim splitskoga

NOVO IZVJEŠĆE
Kapaciteti BIS-a su prazni, za dio ugovora nema avansnih garancija, gradnja brodova se odgađa, državni novac troši se nenamjenski, a iako Revizija sve to ponavlja godinama, nitko ništa ne čini

Republika Hrvatska se, u skladu s programima restrukturiranja, obvezala za potrebe provedbe restrukturiranja uplatiti ukupno 2,7 milijardi kuna potpore brodogradilištima (do 2015. za "Brodotrogir", odnosno do konca 2017. za druga dva škvera), i do konca 2015. podmirene su obveze u iznosu 2,1 milijarde kuna.

Kupci su se obvezali koristiti sredstva državne potpore jedino u skladu s odobrenim programima restrukturiranja.
Za 2013., 2014. i 2015. najznačajnija odstupanja utvrđena su u realizaciji Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split (BIS), stoji u izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji Ministarstva gospodarstva za 2015. godinu.

Revizija je obavljena u razdoblju od siječnja do 1. srpnja ove godine.

Splitsko brodogradilište, ističe se u izvješću, nema dostatno popunjene kapacitete, za dio zaključenih ugovora nisu dostavljene avansne garancije, gradnja sedam ugovorenih brodova duže vrijeme se odgađa zbog neriješenog financiranja, a brodovi se godinama vode u knjizi narudžbi...

Bez garancija

Financijski izvještaji BIS-a nisu vjerodostojni, organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje ne provodi se u skladu s odredbama privatizacijskog ugovora.

Kao vlastiti doprinos restrukturiranju (u iznosu od 1,18 milijardi kuna), BIS je iskazao stavke koje Programom restrukturiranja i Ugovorom o prodaji i prijenosu dionica nisu predviđene kao vlastiti doprinos.

Revizija je utvrdila da se državnim potporama danim BIS-u ne financiraju troškovi slobodnih kapaciteta, nego gradnja brodova te troškovi poslovanja, koji uključuju i otpremnine zaposlenicima, što nije predviđeno Programom restrukturiranja.

Za brodogradilišta "Brodotrogir" i Brodograđevna industrija "3. maj" nisu utvrđena značajnija odstupanja u provođenju Programa restrukturiranja i Ugovora.

Za odlučivanje o državnim subvencijama za restrukturiranje brodogradilišta nadležna je Europska komisija, koja ima ovlasti naložiti RH da od brodogradilišta zatraži povrat subvencije u cijelosti ili djelomično ako Program restrukturiranja ne bude proveden.

Revizijama za 2013. i 2014., Ministarstvu je naloženo da poduzme mjere za ostvarenje namjenskog korištenja sredstava državne potpore za restrukturiranje brodogradilišta iz Splita te ispunjenje obveza kupca prema odobrenom Programu restrukturiranja i potpisanom Ugovoru o prodaji i prijenosu dionica BIS-a.

Revizijom za 2015. utvrđeno je da nisu poduzete mjere za ostvarenje namjenskog korištenja sredstava državne potpore. Sredstva za podmirenje obveza nisu planirana proračunima za godine u kojima obveze dospijevaju.

Za financiranje rashoda za subvencije restrukturiranja brodogradilišta i razlike u cijeni gradnje brodova u 2014. nisu osigurana sredstva u iznosu 675,2, a u 2015. u iznosu 320,3 milijuna kuna.

Obveze su podmirene zaduživanjem.

Za subvencije za restrukturiranje brodogradilišta u 2015. ostvareni su rashodi u iznosu 443,5 milijuna kuna, što je za 134,7 milijuna, ili 43 posto više od planiranog iznosa.

U poslovnim knjigama Ministarstva, na računu rashoda za navedenu namjenu, evidentirani su rashodi u iznosu 448,1 milijun, što je za 4,5 milijuna kuna više od ugovorenog iznosa.

Taj iznos utrošen je za otpremnine za zbrinjavanje zaposlenika brodogradilišta iz Trogira ugovorene prijašnjih godina.

Od 443,5 milijuna kuna, subvencije splitskom brodogradilištu iznosile su 198,5 milijuna kuna (proračunska sredstva 16,5 i zaduživanje 182 milijuna kuna), brodogradilištu iz Rijeke 170 milijuna (iz proračuna 56,6 i zaduživanja 113,3 milijuna) te brodogradilištu iz Trogira 75 milijuna kuna (iz proračuna 50 milijuna i zaduživanjem 25 milijuna kuna).

Razlike u cijeni

Za subvencije za restrukturiranje brodogradilišta, lani se Ministarstvo gospodarstva zadužilo (factoringom) za 320,3 milijuna kuna.

Ukupne obveze za zajmove tako su na dan 31. prosinca 2015. godine iznosile 815,2 milijuna kuna, što je za 135,3 milijuna, ili 19,9 posto više od obveza koncem 2014.

Od toga iznosa čak 811,7 milijuna kuna otpada na restrukturiranje brodogradilišta i financiranje razlike u cijeni gradnje brodova.

U ovoj godini na naplatu dospijevaju zajmovi od 576,6 milijuna kuna, a ranije ugovorene obveze za restrukturiranje brodogradilišta u 2016. "teške" su 312,6 milijuna kuna.

Tako su u tekućoj godini, za te namjene, potrebna sredstva u iznosu 889,2 milijuna kuna.

U sljedećoj 2017. stiže na naplatu 235,1 milijun plus prije ugovorenih 222,5 milijuna kuna, pa će biti potrebno osigurati ukupno 457,6 milijuna kuna.

U aktualnom proračunu i projekciji za iduću godinu ta sredstva su planirana, navodi se u izvješću Državnog ureda za reviziju za 2015. godinu.

Ministarstvo u minusu

Financijski plan Ministarstva za 2015. iznosio je 1,037 milijardi, a izmjenama i dopunama državnog proračuna smanjen je na 947,6 milijuna kuna. Manjak prihoda iznosi 38,7 milijuna, odnosno, nakon prijenosa viška prihoda i primitaka iz 2014., 32,89 milijuna kuna. Početkom 2015. u Ministarstvu je bilo 365, a koncem 2015. bilo je 380 zaposlenika.

Šibenik duguje 40 milijuna kuna

Koncem 2015. potraživanja Ministarstva gospodarstva iznosila su 148,4 milijuna kuna. Za neopravdane subvencije dane u prijašnjim godinama potražuje se 48,7 milijuna, od županija za jamstveni fond u iznosu 48 milijuna, od Grada Šibenika za zajam 39,99 milijuna, od koncesionara za koncesijske naknade 5,3 milijuna te od brodogradilišta iz Vele Luke za zajam u iznosu 4,1 milijun kuna.

 

Naslovnica Biznis