Novosti Biznis

san snova

Dok SAD izlazi iz krize zahvaljujući naftnom škriljevcu, naš leži neiskorišten

san snova

U Hrvatskoj škriljevca ima, no od njega nitko ne živi. A tako će, više je nego očito, biti još neko vrijeme. A možda i zauvijek. Razlog je banalan: Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izdalo dozvolu za istraživanje

Zarada je dobra, a tvrtka mi je osigurala besplatan smještaj. Istina, naporno se radi i nema žena, ali ne žalim se jer ima puno pića i još više novca. Ako to nije ostvarenje američkoga sna, onda ne znam što je – govori za Reuters Tim Stodd i sav sretan priznaje kako je prošle godine zaradio 100.000 dolara.

Timov gazda zaradio je, pak, milijune. I nije jedini. On je, naime, samo jedan od nekoliko tisuća novih naftnih milijunaša koji diljem Sjeverne Dakote (ali i Teksasa, Montane, Ohija...) šeću sa slamčicama i tu i tamo srknu kroz bušotinu kako bi osvježili bankovni račun.

Energetska neovisnost

Ludilo je počelo još prije pet godina i nikako da stane. Analitičari procjenjuju kako s e samo u Sjevernoj Dakoti tjedno u prosjeku pojavi 12 novih milijunaša sa slamčicom. Na golemu radost predsjednikova kabineta koji više i ne skriva kako su Sjedinjene Države na dobrom putu da ubrzo steknu energetsku neovisnost, te da preteknu Saudijsku Arabiju kao trenutačno vodećeg svjetskog proizvođača nafte.

A za sve je kriv škriljevac. Odnosno bum hidrauličnog razbijanja naftnog škriljevca uz pomoć određenih kemikalija i vode, nakon čega se taj kamen – plačite alkemičari – pretvara u naftu. A nafta, bez velike filozofije, u dolare.

Kolone kamiona, javio je nedavno i ABC, kreću se prema naftnim poljima natovareni vodom, kemikalijama i zalihama hrane, a vraćaju se natovareni naftom. I svima dobro. Vlasnici tvrtki koje su kupile licencije za eksploataciju škriljevca kupaju se u dolarima, dojučerašnji farmeri iz gradića ne većih od deset tisuća stanovnika zahvaljuju majčici Zemlji na dobivenom postotku, nezaposlenih miljama ukrug praktično i nema, a Barack Obama puca od ponosa kao da je on osobno novu žilu crnoga zlata pronašao.

U Hrvatskoj škriljevca – ima. A, hvala Bogu, ima i milijunaša. No, od škriljevca nitko ne živi. A tako će, više je nego očito, biti još neko vrijeme. A možda i zauvijek. Ne bi, uostalom, bilo prvi put da ne znamo iskoristiti ono što imamo. A naftnog škriljevca, kažu svi koje smo kontaktirali, imamo. Treba samo uzeti slamčicu i početi srkati.

Studije su, da vas iznenadimo, ima tome već neko vrijeme napravljene. Na jednoj bušotini Ina je obavila i pripremne aktivnosti, ali do crpljenja ipak nije došlo. Razlog je – zar drukčiji u Hrvatskoj i može biti – banalan: Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izdalo dozvolu za istraživanje. I neće je izdati sve dok Mađari ne priznaju da Ina nije samo njihova.

– Na tragu dobrih rezultata ostvarenih u SAD-u u posljednjih desetak godina, Ina je prije pet godina počela razmatrati potencijale takozvanih nekonvencionalnih ležišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Konkretno, u Panonskom bazenu, u Savskoj i Dravskoj potolini.

Na bušotini u Međimurskoj županiji izveli smo određene pripremne i ispitne aktivnosti, dok je početak šire kampanje ispitivanja plinskih i naftnih ležišta nekonvencionalnog karaktera, za koju su obavljeni pripremni radovi, vezan uz moguće dobivanje dozvola za istraživanje od strane Ministarstva gospodarstva – stoji, među ostalim, u priopćenju koje smo dobili iz Inina Sektora korporativnih komunikacija.

Novu frontu u sukobu s Vladom u Ini (čitaj: MOL-u) nisu željeli otvarati, pa su tako i po pitanju naftnog škriljevca ostali suzdržani. O Ministarstvo gospodarstva su se samo očešali, ostavljajući novinarima da izvlače zaključke.

Ni ostali naši sugovornici nisu bili puno rječitiji. Škriljevac im je bio škakljiva tema. Premda su svi, počevši od prof. dr. sc. Dunje Aljinović, potvrdili kako u naftnom biznisu aktualnije nema.

– Unatrag deset godina, dobivanje plina i nafte iz škriljevca je top-tema i njome se i hrvatski naftni geolozi ozbiljno bave – kaže predstojnica Zavoda za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Njezina kolegica sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo, prof. dr. sc. Josipa Velić, potvrdila nam je kako i u Hrvatskoj postoji mogućnost eksploatacije naftnog škriljevca, ali je u startu odbacila mogućnost kako bi i Dalmatinci od toga mogli profitirati.

– Znam da biste vi voljeli čuti kako Dalmacija leži na naftnom škriljevcu, ali vas moram razočarati. Kamen u Dalmaciji je, na žalost, drukčije građe od onoga u Panoniji – objašnjava profesorica Velić.

Najveći hrvatski stručnjak za naftni škriljevac svakako je inženjer geologije Hrvoje Jurčić. On je život posvetio toj nevjerojatnoj stijeni.

– Za razliku od SAD-a, u Europi se još nitko nije obogatio na škriljevcu. I dok Amerikanci polovinu svoje nafte dobivaju iz nekonvencionalnih izvora, kod nas je ta priča još u povojima – ističe Jurčić i dodaje da kao zaposlenik Ine ne smije dalje govoriti.

Ipak, neslužbeno doznajemo kako u Ini već neko vrijeme dvadesetak stručnjaka marljivo radi na pripremanju terena kako bi se škriljevac i u Hrvatskoj počeo eksploatirati. Čeka se samo dozvola Ministarstva gospodarstva. A ona, ponovimo, neće doći sve dok hrvatska Vlada ne riješi prijepore s Mađarima iz MOL-a. Ili dok se ne odvaži otvoriti vrata inozemnim kompanijama, pa s Inom što bude.

Naizgled se čini kako je čitava ta stvar sa škriljevcem jednostavna – ako ga ima, eksploatirat ćemo ga, a ako ga nema, nećemo – no dobri poznavatelji prilika tvrde kako bi eventualna potvrda isplativosti nalazišta na sjeveru naše zemlje do temelja promijenila stanje u Ini, strukture bi se uzdrmale, a cijena dionice odjurila bi u nebo. S obje strane Drave nastala bi panika.

U međuvremenu, Inini radnici kukaju. Taoci su političara. Uskoro će na red doći i prvi otkazi jer posla, rečeno im je, nema.

Ali zato ima žena. Što bi Tim Stodd dao da je na njihovu mjestu...

VINKO VUKOVIĆ

Kosor oduzela istražne koncesije

Sve studije, o kojima Inini, ali i neovisni stručnjaci već godinama govore na stručnim skupovima, pokazuju kako na sjeveru Hrvatske ima potencijala za eksploatiranje naftnog škriljevca. Ipak, Ini su ruke vezane jer su im dekretom Jadranke Kosor, a bivša premijerka je to učinila pred sam kraj svog mandata, oduzete istražne koncesije.

Razlog je, naravno, bio jasan jer se željelo spriječiti da hrvatski energetski resursi padnu u mađarske ruke, no do danas, premda je drukčije obećano, nije donesena nova regulativa, pa tako ni novi Zakon o rudarstvu, prema kojoj bi se raspisao natječaj za te koncesije. Stoga je i priča o preradi škriljevca šuplja. I ostat će takva sve dok političari drukčije ne odluče.

Ekonomski isplativa nalazišta u 33 zemlje

Naftonosni škriljevac sitnozrnata je sedimentna stijena koja sadrži značajne količine kerogena, te se ubraja u nekonvencionalne naftne izvore.

Diljem svijeta postoji više od 600 poznatih nalazišta ovakvoga škriljevca, pri čemu na SAD, Rusiju i Brazil otpada 86 posto resursa, a većina stručnjaka smatra kako 33 zemlje posjeduju ekonomski isplativa nalazišta. U Europi su do sada potvrđena nalazišta u Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Njemačkoj.

Naslovnica Biznis
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last