Novosti Biznis

zbog visokih nameta vožnja u hrvatskoj postaje luksuz

GLAVOBOLJA ZA VOLANOM Od 10,46 kn po litri država uzima - pola!

zbog visokih nameta vožnja u hrvatskoj postaje luksuz

Država od cijene litre benzina (eurosuper 95 od 10,46 kuna) uzme gotovo pola (46,9 posto iznosa), odnosno 4 kune i 91 lipu, dok na dizelu, zbog nešto niže trošarine, ‘uzme’ 3 kune i 91 lipu

Rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u velika iskušenja dovodi potrošače, gospodarstva, ali i sve vlade, koje jednostavno ne uspijevaju efikasno kontrolirati takve skokove cijena.

Gorivo je u godinu dana poskupjelo 10 posto, spremnik benzina danas košta 50 kuna više nego lani, a država za svaku prodanu litru uzima 50 posto cijene.

Drugim riječima, država od cijene litre benzina (eurosuper 95 od 10,46 kuna) uzme gotovo pola (46,9 posto iznosa), odnosno 4 kune i 91 lipu, dok na dizelu, zbog nešto niže trošarine, “uzme” 3 kune i 91 lipu.

Ministar financija Slavko Linić obznanio je kako će se alarm upaliti tek kada cijena skoči na 12 kuna, a to bi se, prema računicama naftnih stručnjaka, moglo dogoditi kada barel nafte skoči na 150 dolara. Ako, pak, zbog političke situacije podivlja do 200 dolara za barel, gorivo bi moglo stajati i 14 kuna.

 - Rast cijena može se zaustaviti eventualno smanjenjem trošarine ili nekog dijela državnog prihoda, kaže Igor Dekanić s Rudarsko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

 - No, kada bi se država mogla odreći tih sredstava, značilo bi da ima dovoljno novca u proračunu. Ali, onda ne bi dizala PDV niti uvodila porez na imovinu. Cijene jesu visoke, no nisu toliko katastrofalne koliko je kod nas narod siromašan jer kriza dugo traje.

 - Je li realno da se država odrekne i malog dijela prihoda dok nema drugih mjera koje bi mogla poduzeti? Ako se odrekne dijela trošarina, u proračunu će uzmanjkati novca za nešto drugo, poput mirovina ili plaće u školstvu, upozorava Jasminko Umičević, naftni konzultant tvrtke “Oil and Gas consulting”.

Hrvatska je, pojašnjava, mala zemlja otvorena svjetskom tržištu gdje cijene nafte skaču, pa nemamo mogućnosti, ali ni unutarnjih rezervi, suprotstaviti se. Premda Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata predviđa mogućnost da država u kriznim situacijama može ograničiti cijenu goriva, kaže Umičević, no upozorava kako je za takvo što još prerano.

 - Bilo bi to rizično jer bi, štiteći socijalni standard stanovništva, država učinila veće štete gospodarstvu nego što bi bile koristi, a to bi moglo uzrokovati nestašice naftnih derivata, navodi Umičević.

Prema objašnjenju Ministarstva gospodarstva, u strukturi cijene naftnih derivata uključena je premija energetskog subjekta, 20 lipa naknade za financiranje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i naknada za biogoriva. Zakon o cestama propisuje da se iz državnog proračuna, od prikupljenih trošarina uplaćuje naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta.

Tako za Hrvatske ceste ide 60 lipa od svake litre prodanog goriva, a isto toliko uplaćuje se za Hrvatske autoceste, što iznosi ukupno 1,2 kune iz svake litre benzina ili dizela.

U 2012. godini, u prijedlogu državnog proračuna, planirano je za naknadu u cijeni goriva za HAC 1,4 milijarde kuna, a isti iznos planiran je i za HC, dok za Autocestu Rijeka- Zagreb nema takvih izdvajanja.

Zbog izmjene stope PDV-a s 23 na 25 posto, cijena benzina i dizela u Hrvatskoj dodatno će rasti, no sindikati su već sada ogorčeni najnovijim poskupljenjem goriva te od Vlade traže kresanje trošarina na benzin za 10 posto, kako bi se smanjio pritisak na povećanje ostalih cijena.

Po benzin u BiH

Stanovništvo na granici s BiH te sa Srbijom u tim nam susjednim zemljama litru eurosupera 95 plaća 9,56 kuna, odnosno 9,92 kune. Cijena naftnih derivata u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj viša je za 10 do 28 lipa, a u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj već sada litra košta više od 12 kuna.

Kako se ‘nabija’ cijena

U sadašnjoj cijeni eurosupera 95 od 10,46 kuna po litri, cijena samog derivata iznosi 5,55 kn, odnosno 53,1 posto. Trošarina iznosi 2,95 kuna (28,2 posto), a PDV je 1,96 kn/l (18,7 posto). U cijeni eurodizela od 9,94 kune po litri, cijena samog goriva je 6,03 kn (60,68 posto), trošarina je 2,05 kuna (20,62 posto), a PDV 1,86 kn/l (18,7 posto). Prije obračuna trošarina i poreza, na osnovnu cijenu derivata dodaje se 76 lipa premije za energetske subjekte, 20 lipa naknada za financiranje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, te pet lipa naknade za biogoriva.

Bivša Vlada branila ‘granicu’ od 10 kuna

Posljednji put Vlada je smanjila trošarine na sva pogonska goriva početkom ožujka 2011. godine kako bi spriječila divljanje cijena nafte, no unatoč tome dvije vrste, super 98 i 100, prešle su psihološku granicu od 10 kuna. Tadašnja ministrica financija Martina Dalić tvrdila je kako proračun može podnijeti taj potez, koji je u državnoj blagajni svakog mjeseca “izbio” 25 milijuna kuna, a zbog mjera uvedenih za plavi dizel ukupno još 37 milijuna kuna do kraja 2011. Naime, tada je trošarina smanjena za 15 lipa po litri, dok je kod plavog dizela, koji nema trošarinu, za 15 lipa smanjena naknada za Hrvatsku agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.

Grčić: Reagirat ćemo

Vlada razmatra različite mjere kojima se može utjecati na daljnje poskupljenje cijena nafte, a to se odnosi na smanjenje trošarina ili na smanjivanje naknada za izgradnju autocesta, kazao nam je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Ipak, dodaje, potrebno je reći da će Vlada zbog rasta cijena nafte imati i više prihoda na osnovi PDV-a, pa će tim “viškom” kompenzirati pad prihoda zbog eventualnog smanjenja trošarina. Međutim, i te Vladine mjere, navodi Grčić, imat će vrlo ograničeni učinak na mogući rast cijena naftnih derivata, pogotovo ako cijena nafte na svjetskom tržištu bude jače rasla. (F. LAUŠIĆ)


                                                                                                                  MARIJANA ŠEŠO

Naslovnica Biznis