Novosti Biznis

istraživanje dr. sc. Hrvoja Carića sa zagrebačkog Instituta za turizam pokazujE: veliki ploveći hoteli štetni su za okoliš, zdravlje i lokalnu ekonomiju

Kruzeri nam donesu 53, a odnesu 338 milijuna eura godišnje!

istraživanje dr. sc. Hrvoja Carića sa zagrebačkog Instituta za turizam pokazujE: veliki ploveći hoteli štetni su za okoliš, zdravlje i lokalnu ekonomiju

... a moglo bi biti obrnuto!   Uz kvalitetan sustav upravljanja okolišem i plovidbom, kruzing turizam bi mogao bitno manje zagađivati i bitno više prihodovati – upozorava dr. Carić

Kruzeri intenzivno zagađuju, u većim koncentracijama vrlo su rizični za okoliš, zdravlje i lokalnu ekonomiju. Prema metodama ekološke i okolišne ekonomije izračunato je da, zbog trenutačnih manjkavosti sustava, kruzing Hrvatskoj donese gotovo sedam puta veće troškove od prihoda, a moglo bi biti obrnuto! – pokazuje istraživanje dr. sc. Hrvoja Carića sa zagrebačkog Instituta za turizam, predstavljeno na okruglom stolu “Kruzing turizam i opasnosti po zaštitu okoliša” u Novinarskom domu u Zagrebu.


Raspravu je potaknula nedavna havarija kruzera “Coste Concordije”, a dr. Carić, koji se ovom problematikom posljednjih godina bavi u znanstvenim i stručnim radovima, te u doktorskoj disertaciji, “secirao” je situaciju u Hrvatskoj kojoj, čini se, kruzing turizam predstavlja sve veći problem:

Zagušeni Dubrovnik

– Prema podacima iz 2010. godine, Hrvatska godišnje ima prihod od kruzera 53 milijuna eura, no zbog ugrožavanja okoliša stvaraju troškove od čak 338 milijuna eura. Negativna bilanca je tako 285 milijuna eura – upozorava dr. Carić.

Drugim riječima, na svaki milijun eura prihoda dolazi oko sedam milijuna štete. On kao znakovit primjer ističe Dubrovnik, koji dominira kruzing turizmom s 83 posto ticanja i 85 posto putnika.

– Na kruzerima je sve osmišljeno tako da gosti ondje najviše troše, tako da pojedine destinacije od velikih kruzera imaju manje koristi nego što se percipira. S druge strane, na vrhuncu sezone fizički zatrpavaju atraktivne prostore, smanjujući kvalitetu odmora “stacionarnim” turistima, kao što to vidimo na primjeru Straduna – ističe dr. Carić.

Hrvoje Carić
Zabrinjavajućim ističe trendove u posljednjih deset godina, prema kojima se kruzeri u našim lukama sve kraće zadržavaju, a istovremeno dolaze sve veće i veće “grdosije” s više putnika.

Primjerice, 2002. godine kruzeri su se u prosjeku u nekoj luci “sidrili” 2,03 dana, a 2009. godine samo 1,68 dana. Istovremeno, dok je 2000. godine naše jadranske destinacije obišlo 168 kruzera s prosječnim brojem od 755 putnika po brodu, 2009. godine broj kruzera se popeo na 628, s prosječnim brojem putnika 1347.

Od 2000. godine do danas prosječan broj putnika po brodu tako je gotovo udvostručen.

Prema istraživanjima u SAD-u i EU-u, posebno problematična su zagađenja mora i zraka, a sveukupni učinci na okoliš slični su učincima manjih gradova. Neka istraživanja pokazuju da veći brod dolazeći u luku može u jednom danu emitirati sumporovih oksida koliko 2000 automobila i kamiona na godinu. Kruzer koji prenosi oko tri tisuće gostiju zagađuje zrak više nego 12.240 automobila.

Poseban su problem otpadne vode:

– Veliki kruzer dnevno proizvede oko stotinu tisuća litara crne i milijun litara sive vode. Svaki putnik na tipičnom kruzeru dnevno proizvede 20 do 40 litara crne vode od fekalija te 450 litara sive vode nastalih tuširanjem, pranjem ili iz saune i bazena – upozorava dr. Carić.

Sve to nanosi nemjerljivu štetu morskoj flori, jer otpadne vode, uz ostalo, uzrokuju cvjetanje algi te sadrže enterobakterije i viruse koji mogu opstati u moru i prenijeti se na druge organizme.

Pokojni prof. dr. sc. Adam Benović je još 2006. godine fotografijom zabilježio kako je kruzer izbacio otpadne vode ispred UNESCO-om zaštićenih dubrovačke stare luke i otoka Lokruma.

Kruzeri danas uglavnom kao biocidni protuobraštajni premaz za vanjski podmorski dio trupa koriste materijal kojim dominiraju cink i bakar, a visoke koncentracije tih metala ostavljaju ozbiljne posljedice na sve organizme koji ih akumuliraju kroz hranidbeni lanac, uključujući i čovjeka.

Također, ti brodovi kao gorivo često koriste nekvalitetne naftne derivate, koji sadrže veće količine sumpora i drugih štetnih spojeva.

Dr. Carić stoga poziva sve mjerodavne institucije da se, ako želimo da Hrvatska ostane jadranska nacija, žurno povežu kako bi zaustavile daljnje štete.

Zauzima se za kvalitetnu spregu znanosti, struke i uprave te ističe:

– Ciljevi trebaju biti izrada preciznog uvida u postojeće stanje utjecaja kruzera na okoliš, uspostava efikasnog i sveobuhvatnog nadzora i sankcioniranja, “in situ” kontrola samih tehnologija i načina korištenja na plovilima kroz nenajavljene inspekcije ili stalne stručne pratnje, visoke i odmah provedive kazne, ali i neizbježna suradnja s kruzing kompanijama koje su voljne demonstrirati svoju društvenu i ekološku odgovornost. Uz kvalitetan sustav upravljanja okolišem i plovidbom, kruzing turizam bi mogao bitno manje zagađivati i bitno više prihodovati – poziva naš stručnjak.

Marijana Cvrtila, foto: arhiv cropix

Zamke kruzing turizma

Dr. Hrvoje Carić podsjeća kako je poznati sociolog i stručnjak za kruzing industriju prof. Ross Klein prilikom svoga prošlogodišnjeg boravka u Hrvatskoj, uz ostalo istaknuo kako Hrvatska ima “dobru osnovu za razvoj kruzing turizma, ali u tom procesu treba paziti na brojne zamke u koje može upasti ako se ugovorima s kruzing kompanijama ne uvede jaka kontrola njihova poslovanja i zaštita destinacije”. On je upozorio kako je već sada Dubrovnik zagušen kruzerima, te savjetovao da se umjesto divovskih brodova više usmjerimo na male, luksuzne brodove koji nose veću zaradu.


Dobre propise loše provodimo

Problema su svjesni i u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a načelnica Odjela za zaštitu mora Nevija Kružić, ističe kako svaki kruzer, zbog mogućnosti havarije, predstavlja potencijalnu opasnost za Jadran. Hrvatska ima dobre propise, imamo plan za prevenciju, intervenciju i sanaciju onečišćenja mora u takvom slučaju, imamo ljudstvo, opremu, brodove čistače mora, a potpisnici smo i subregionalnog plana sa Slovenijom i Italijom.

– No, loša je provedba propisa i inspekcijska kontrola, ponajviše zbog manjka inspektora. Treba nam efikasniji sustav visina i naplata kazni. Također, potrebno je što prije izraditi studiju utjecaja onečišćenja s kruzera na okoliš i kulturnu baštinu, što je zajednički posao Ministarstva okoliša i Ministarstva kulture. Mogli bismo razmisliti i o naplati ulaznica gostima s kruzera u luke ili gradove i ta sredstva usmjeriti u sanaciju okoliša – predlaže načelnica Kružić.


Naslovnica Biznis
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last