Novosti Biznis

DIO DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U NEVOLJAMA ZBOG JAČANJA FRANKA

PODIVLJALA VALUTA I viceguverner HNB-a Vujčić okliznuo se na ‘švicarcu’

DIO DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA  U NEVOLJAMA ZBOG JAČANJA FRANKA

Ministar Popijač   uzeo je kredit od 507 tisuća franaka na 20 godina, a supruga Domagoja Ivana Miloševića 194 tisuće franaka na 30 godina. Supruga Borisa Vujčića ima kredit od 22. 000 ‘švicaraca’ na sedam godina...

Točno je da se rata kredita ministra Đure Popijača u švicarskim francima ozbiljno povećala, ali ministar vjeruje da će svjetska financijska kriza uskoro biti prevladana, rečeno nam je jučer u Ministarstvu gospodarstva na upit kako se jačanje “švicarca” odrazilo na ministrov kredit od čak 507 tisuća švicarskih franaka s otplatom na 20 godina.

Popijač, kako je pokazalo naše istraživanje, nije jedini među državnim dužnosnicima koji je digao kredit u švicarskim francima, ali se izdvaja ne samo po visini kredita, nego i po funkciji koju obnaša.
Ministar gospodarstva morat će se nakon povratka s godišnjeg odmora na kojemu se trenutačno nalazi posvetiti upravo pregovorima s bankama o pomoći građanima koji imaju kredite u “švicarcima”. I Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednik i drugi član Vlade koji će sjesti za taj pregovarački stol, također ima kredit u toj valuti.

Svi za istim stolom

Nadalje, budući da je Hrvatska narodna banka također uključena u pregovore s poslovnim bankama o kreditima u “švicarcima”,  za istim stolom mogao bi im praviti društvo i zamjenik guvernera Boris Vujčić, čija se supruga također zadužila u podivljalim francima.

Procjenjuje se da je rata kritičnog kredita ministra Popijača zbog jačanja švicarskog franka prema kuni skočila s osam na 22, možda i 23 tisuće kuna. Kako mu je plaća 19 tisuća kuna, postavlja se pitanje odakle vraća kredit i za što mu je trebao tako velik kredit.

- Taj ministrov kredit dignut je u svrhu izgradnje proizvodne hale u kojoj zapošljava sedam ljudi - rečeno nam je u Ministarstvu gospodarstva. Ipak, sudeći prema imovinskoj kartici ministra Popijača i njegove supruge, u njihovu je vlasništvu nekoliko nekretnina, prijavili su i nešto štednje, tako da otplata nije dovedena u pitanje.
Ministri Popijač i Milošević zabrinuti zbog tečajnih skokova
Još je manje, čini se, u pitanju otplata kredita od 194 tisuće i 400 “švicaraca” koji je podignula supruga potpredsjednika Vlade Miloševića. Prvi suradnik premijerke upisao je u imovinsku karticu potpuno ili djelomično vlasništvo nad čak 16 nekretnina, a tu su i poslovni udjeli u pet tvrtki (privremeno preneseni na odvjetničko društvo), od čega samo onaj u Pastor grupi vrijedi milijun i 200 tisuća kuna.

Kao i u Popijačevu slučaju, i kredit supruge potpredsjednika Vlade na duže je staze, na 30 godina. Isto se, međutim, ne može kazati za kredit supruge zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je podignut 2005. u iznosu od 22 tisuće i 354 franka na sedam godina. U ovom slučaju do rasta kredita dolazi potkraj zamišljenog razdoblja otplate. Inače, zamjenik guvernera Željka Rohatinskog ima plaću od 24 tisuće kuna.

VEDRAN MARJANOVIĆ

U francima se zadužili i Markov, Regvar...

Značajan iznos u švicarskim francima, među državnim dužnosnicima, posudio je predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Ante Markov. Riječ je o kreditu od 240 tisuća “švicaraca” na 30 godina koji Markov treba alimentirati iz mjesečne plaće od 20 tisuća kuna i još nekih prihoda koji se spominju u imovinskoj kartici.

U valuti koja ovih dana zadaje glavobolje zadužio se i predsjednik Uprave državne Financijske agencije Mato Regvar. U pitanju je kupnja automobila na leasing 2007. u vrijednosti 12 tisuća i 540 švicarskih franaka, a na 34 rate. Zanimljivo da je kod iste leasing kuće, Porshe Leasing, auto kupio i bivši ministar financija Ivan Šuker, koji je bio i predsjednik Nadzornog odbora Financijske agencije.

No, Šuker je bio mudriji od Regvara i zadužio se u eurima. Doduše, takav je trenutačni odnos snaga na financijskim tržištima, a tko zna što donosi sutra zaduženim državnim dužnosnicama i svima ostalima.

Banka me je zakinula za 3200 franaka

Od početka kolovoza 2007. godine banka mi je šest puta dizala kamatnu stopu na kredit, zbog čega sam zakinut za 3200 švicarskih franaka. Povećavajući kamatnu stopu, banka mi je u protekle četiri godine, neovisno o rastu tečaja švicarskog franka, uzela četiri rate kredita, preplatio sam više od 20.000 kuna.

Zato danas kad se govori o tome kako olakšati život zajmoprimcima, nema poštenijeg načina nego da se to što smo preplatili prizna u iduće rate, u mojem slučaju to znači da ne bih morao platiti četiri iduće rate jer sam ih praktički već platio. I neka se kamatne stope vrate na onu razinu koju smo imali kad su nam krediti odobravani, a to bi trebalo vrijediti i za kredite u “švicarcima” i kredite u eurima, jer s ovakvim ponašanjem banaka nikome danas nije lako otplaćivati kredite.

Prijedlog je to jednog našeg čitatelja koji muku muči s otplatom svojeg stambenog kredita, ne samo zbog rasta tečaja švicarskog franka, nego i politike banaka koje stalnim dizanjem kamatnih stopa dodatno opterećuju svoje dužnike. Čovjek iz naše priče splitski je poduzetnik, prije šest godina uzeo je kredit kako bi pomogao svojem sinu. Iznos kredita je 100.000 švicarskih franaka, s rokom od 15 godina, a s početnih 4,60 posto kamatna stopa narasla je na 6,40 posto. U srpnju 2007. rata kredita iznosila mu je 3500 kuna, u ovogodišnjem srpnju više od 5500 kuna!

− Banke sigurno neće same htjeti vratiti preplaćene iznose niti će priznati da su uzele više od svojih dužnika nego što su s njima ugovorile. Na to ih moraju primorati Sabor i Vlada, ne moraju banke plaćati porez, ovo rješenje s vraćanjem kamatnih stopa na početak, u vrijeme kad su krediti odobreni i priznavanjem preplaćenih rata, bolje je za sve – ističe poduzetnik.

Rječit je i primjer drugog Splićanina, čija cijela plaća odlazi na otplatu stambenoga kredita. Uzeo je potkraj 2004. stambeni kredit od 106.000 CH na 15 godina, tada mu je rata bila oko 4000 kuna, a danas je narasla na više od 6000 kuna. Već je nekoliko puta bio u banci, a upravo se sprema podnijeti zahtjev za snižavanjem kamatne stope.

Prve tri godine otplate kredita kamatna stopa bila je iz akcijske ponude, iznosila je 4,99 posto. Do kraja ožujka 2008. bila je 5,25 posto, koliko je trebala biti do kraja otplate kredite. Ali, ne! Tada se penje na 5,94 posto, da bi krajem 2008. porasla na 6,4 posto i takva je vrijedila do konca 2010., nakon čega banka čini “dobro djelo” i snižava je na 6,15 posto. Stvarno previše!

Ogorčenim klijentima banaka na ruku ide i prva, doduše još nepravomoćna presuda Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, o kojoj smo nedavno pisali, a kojom bi − postane li pravomoćna − jednoj banci bila izrečena javna opomena. Sud časti jednostrano povećanje ugovorene kamatne stope smatra povredom morala, odnosno dobrih poslovnih običaja, čime se upućuje na potrebu promjene ponašanja banaka, te aktivniju ulogu hrvatske Vlade i Sabora u zaštiti potrošača.

Ljubica Vuko

Bogaćenje

Koliko bankama donose kamate, pokazuje i podatak da je jedna domaća banka objavila da je samo lani u prvih devet mjeseci imala neto prihod od kamata u visini od 1,7 milijardi kuna.

Naslovnica Biznis