Novosti BiH

UKOPANI STAVOVI

Nakon šest godina ponovno oživjela trilaterala BiH - Hrvatska - Srbija: evo o čemu su u Mostaru razgovarali Kolinda, Vučić i Izetbegović

UKOPANI STAVOVI

Nakon šest godina ponovno je oživjela trilaterala Bosna i Hercegovina - Srbija - Hrvatska.

To je vjerojatno najveći doseg današnjeg dolaska u Mostar predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Republike Srbije, Kolinde Grabar- -Kitarović i Aleksandra Vučića, te njihovih razgovora s domaćinima iz Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem.

U najavi mostarskog susreta govorilo se da bi on mogao barem potaknuti rješavanje dvaju gorućih pitanja – izbornog zakona i granica. Međutim, po onome što su sudionici razgovora iznijeli pred novinarima, sve strane, a ima ih tri ili pet ovisno o perspektivi gledanja, ostale su čvrsto ukopane u svojim prijašnjim stavovima.



Hrvatske dužnosnike s obje strane granice najviše žulja izborni zakon, odnosno da se onemogući situacija da Bošnjaci kao debela većina u Federaciji BiH ne izabiru predstavnike tamošnjim Hrvatima. Međutim, po onome što je rekao Čović, to se pitanje nije službeno ni otvorilo, a kamoli riješilo ovoga puta.

- Izborni zakon nije bio tema razgovora. Mi smo iskoristili priliku i informirali goste iz Srbije i Hrvatske. Očekujemo da ćemo izborni zakon promijeniti u redovnoj parlamentarnoj proceduri – kazao je Čović, dok je Izetbegović dodao da se on ne želi upuštati u detaljnije analize, ali je jasno dao do znanja da se po njemu radi isključivo o unutarnjem pitanju BiH, a da gosti iz Zagreba i Beograda mogu tek pomoći svojim savjetima.

Čekanje do travnja

'Dosolio' je srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić izjavom da je stanje oko izbornog zakona teže nego što se čini.
- To opterećuje unutarnje odnose u BiH. Također ste čuli da su međunarodni faktori kazali da će čekati do travnja, što je unutrašnji alibi da se ništa ne uradi – naglasio je Ivanić.

Hrvatska je predsjednica iskoristila priliku i ohrabrila sve u BiH da po ovom pitanju dođu do rješenja. Pritom je izrazila nadu da će ono biti u skladu s odlukom Ustavnog suda koja inače ide u prilog traženjima BH-Hrvata, kao i onima u slučaju Sejdić-Finci iza koje stoje međunarodni faktori. Grabar-Kitarović je također rekla da RH podržava temeljna načela Daytonskog sporazuma, ali ne i kasnije pojedinačne odluke.

- Ne znam što bih ja rekao?! Sve ste vidjeli i čuli. Mi iz Srbije pratimo situaciju, ali se ne želimo miješati. Podržavamo konstitutivnost i ravnopravnost svih triju naroda, kao i uređenje s dva entiteta – poentirao je Vučić.

Ipak, hladnokrvnost nije zadržao kada se došlo do pitanja o granicama. Srbija i BiH imaju četiri neriješene točke, od čega su dvije hidrocentrale - Bajina Bašta i Zvornik, te preostale na trasi pruge Beograd - Bar.

- Ovo pitanje neće biti riješeno u idućih sedam mjeseci jer nama u BiH predstoje izbori – bio je otvoren Izetbegović, koji inzistira da Srbija plati njegovoj državi naknadu za potopljeno zemljište i korištenje vode iz Drine za rad centrala. Također je osporio Srbiji stopostotno vlasništvo hidrocentrala, kao i prijedloge za zamjenu teritorija.

Vučićev ispravak

- Ovdje moram reagirati jer jedna stvar nije točna – ispravio ga je pred novinarima Vučić.

- Srbija ne traži ono što govori gospodin Izetbegović. Mi smo tražili da nam daju dokumente o eksproprijaciji zemljišta, ali ni jedan nismo dobili do danas. Mi nemamo problema s crtom sredine na rijeci Drini, ali smo ponudili BiH puno plodniju zemlju, čak i na našu štetu...

Što se tiče granice s Hrvatskom, Izetbegović je ponovno naveo slučaj izgradnje Pelješkog mosta i zatražio da se BiH omogući pristup otvorenome moru. Vezano uz granične sporove s Hrvatskom, Vučić je, pak, ponovio spremnost vlasti u Beogradu da se u iduće dvije godine, kako je to i dogovoreno za nedavnog susreta u Zagrebu, oni pokušaju riješiti kroz razgovore ili će ih u suprotnome obje države suglasno prepustiti nekom međunarodnom tijelu.



Inače, tijekom susreta u Mostaru Vučić je pozvao hrvatsku predsjednicu da u skoroj budućnosti posjeti Srbiju.
- Očekujem vas u Beogradu i priredit ćemo vam toplu dobrodošlicu. Do tada ćemo ispuniti sve zahtjeve hrvatske manjine u Srbiji – poručio je.

Sve u svemu, mostarski susreti i razgovori bit će melen za uši međunarodne zajednice i nedavno predstavljenu strategiju EU-a za proširenje na zapadni Balkan. Ako se i nije došlo do pomaka ili konkretnog dogovora u bezbrojnim otvorenim pitanjima, barem se razgovaralo.

Tko ima veću pratnju?
Zbog dolaska visokih gostiju, Mostar nije doživio kolaps, prije svega onaj prometni. Na gradskim ulicama i oko ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u zapadnom dijelu grada moglo se vidjeti brojnije policijsko osiguranje. Navodno su tek zbog opreza zatvoreni neki od brojnih kafića u blizini ureda.
Novinari su pobrojali ravno 12 automobila u pratnji hrvatske predsjednice, dok ih je u Vučićevu slučaju bilo čak 15.
Posjet je pratilo 28 TV kamera i 156 akreditiranih novinara i fotoreportera.

Naslovnica BiH