Novosti BiH

kupreS nezaustavljivo krenuo naprijed u odnosu na susjednu turističku destinaciju

Blidinje: ni snijega ni skijaša

kupreS nezaustavljivo krenuo naprijed  u odnosu na susjednu turističku destinaciju

Da bismo od Blidinja imali koristi, u njega treba prvo investirati, ali nitko ne želi ulagati u nešto čiji se vlasnik ne zna

Da bismo od Blidinja imali koristi, u njega treba prvo investirati, ali nitko ne želi ulagati u nešto čiji se vlasnik ne zna

Proteklih je dana Kupres sličio kakvom uređenom alpskom zimovalištu. Sve puno – skijaške staze pune snijega i skijaša, trgovine, restorani, hoteli i pansioni puni gostiju, grad vrvi od veselih ljudi, a iz dimnjaka vikendica suče dim.

Za to vrijeme ni pedeset kilometara udaljeno Blidinje i Zimski centar Risovac djeluju otužno. Na stazama premalo snijega, pa ne radi ni vučnica ni skijalište, nekoliko restorana zjapi poluprazno, a tek pred rijetkim vikendicama može se vidjeti auto.

Došli vlasnici iz Hercegovine i Hrvatske upaliti vatru da im se voda ne smrzne. Otkud tolika razlika ako su prošlih godina Kupres i Blidinje bili izjednačeni po broju gostiju?

Istina, Kupres ima bolju infrastrukturu, ima magistralnu cestu koju održava država, ima struju i vodu, ali je bitna prednost Kupresa činjenica da su vlasnici ZSC Čajuša na startu imali riješene imovinsko-pravne odnose, znali su što je njihovo i na što imaju koncesiju.

Zato su mogli podići kredite za proizvodnju umjetnog snijega, bez čega danas ne mogu funkcionirati ni alpska skijališta. Dotle se na Risovcu i Blidinju ne zna što je čije.

Osim oko tisuću skupih vikendica koje su vlasništvo bogatih i uglednih ljudi iz Hercegovine i Hrvatske. Idejni začetnik izgradnje odmarališta na Blidinju fra Petar Krasić, svjestan potencijala Blidinja, a razočaran kampanjskom urbanizacijom i blokadom kapitalnih investicija, sazvao je prije nepunu godinu dana dvadesetak imućnih ljudi iz Hercegovine i Hrvatske koji su bili spremni investirati velik novac.

Naravno, uz uvjet da politika i vlast odrade svoj dio posla. Treba znati da se na Blidinju sastaju tri županije: Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Herceg-bosanska.

Zanimljivo je da se predstavnici ove tri županije za deset mjeseci nisu uspjeli sastati, a kamoli stvoriti “papirnate” uvjete za tu veliku investiciju. Ljudi imali izbore.

- Da bi od Blidinja imali koristi, u njega treba prvo investirati, ali nitko ne želi ulagati u nešto čiji se vlasnik ne zna - reče mi nedavno ugledni i uspješni biznismen Mirko Grbešić, jedan od onih koji je spreman tu uložiti novac.

Političari, javite se!

Naslovnica BiH