Mozaik Život

SHOW POČINJE U SPLITU

Nakon što se Disney na njemu obogatio, i Hrvati su konačno stvorili svog Dalmatinca! Živio je u San Pedru u familiji Bračanina Luke koji ga je odlučio vratiti doma...

SHOW POČINJE U SPLITU

Pa, ljudi moji, je li to moguće? Prošlo je 58 godina otkako je iz Disneyeva studija na platna tamnih kino dvorana iskočio crtić "101 dalmatinac", pa još šesnaest kada je nacrtan i drugi nastavak, a da se u međuvremenu nitko iz Dalmacije nije pozabavio animiranim nasljeđem ovog psa koji je dobio ime po Dalmaciji.

Ne, ne, ipak se čini da smo se malo zaletjeli, upozorava nas Google.

Prije četiri godine Mara Ožić-Bebek imotska novinarka i spisateljica objavila je slikovnicu "Zovem se Donna, a ti?" u kojoj je glavni lik simpatična mala ženka dalmatinera. Imotski, Imotski, hm, to je ipak Dalmatinska zagora, a i to je na neki način Dalmacija.

No nema veze, opet to nije baš ono sve što bi se moglo s tim psom jer poznat je u cijelom svijetu, a samo rijetki su znaju kako je pas dobio ime. Da bi toj neiformiransti mogao doći kraj pobrinuli su se ni manje ni više Samoborci.

Kreativna ekipa okupljena oko ideje Roberta Škiljana, glavnog urednika Samoborskog glasnika i kreativnog pokretača samoborskih kulturnih i inih projekata, uskoro će javno predstaviti svoj projekt "Dalmatiner se vraća kući".

Naziv je to serije od deset strip-slikovnica o psiću dalmatineru Benu koji, sa svojom obitelji, po prvi put odlazi tamo odakle je podrijetlom - u Hrvatsku, u Dalmaciju.

On živi u SAD-u, u Kaliforniji, u obitelji koju čine Luka (rođen na Braču, već dvadesetak godina živi u San Pedru), njegova žena Jane (rođena Amerikanka) i kćer Martha.

Deset nastavaka po 16 stranica

No, već prvog dana po dolasku u Split psić Ben se gubi i kroz deset nastavaka (po 16 stranica) slikovnice doživljava niz avantura. Vjerno su (akvarelima Maje Cipek) oslikane lokacije njegovih dogodovština u Dalmaciji (Split, Hvar, Brač, Vis, Biševo, Korčula, Mljet, Dubrovnik, Sinj, slapovi Krke, Šibenik, Kornati, Zadar...).

Živopisne likove majstorski je ocrtao poznati hrvatski crtač i karikaturist Niko Barun, prvi nastavak na hrvatskom jeziku trebao bi biti otisnut početkom prosinca, a ostali će izlaziti u ritmu od dva mjeseca.

Nije nam bilo druge nego se zaputiti do Samobora gdje smo pogledali prvi broj u kojem počinje Benova, ali i avantura cijele ekipe koja se okušala u ovom zahtjevnom poslu.

Škiljan nam kaže kako je "stjecajem okolnosti, sav posao "obavljen" u Samoboru, gradu nadomak Zagreba i omiljenom zagrebačkom izletištu, nadaleko poznatom po obrtničkoj i poduzetničkoj tradiciji, po Samoborskom fašniku, Samoborskoj kremšniti, Samoborskoj salami, bermetu, muštardi...

Svi suradnici na projektu (od autora priče Roberta Škiljana, crtača Maje Cipek i Nike Baruna, te prevoditeljica - Mirjane Čakanić, Alise Glavić, Sarah Puškaš i Elizabeth Ashley Relić), su Samoborke ili Samoborci. Naravno, sve će biti i tiskano u Samoboru.

Nitko nema veze s Dalmacijom

- Iako je priča "dalmatinska", nitko od spomenutih nema neke dublje dodirne, rodbinske ili zavičajne veze s Dalmacijom i morem. Ako izuzmemo mene kao autora priče. Naime, ja već desetljećima svojom malom jedrilicom plovim Jadranom, najčešće Dalmacijom i dobro poznajem ambijent kojim se kreću junaci serijala.

Prije svega pazili smo na autentičnost priče, koherentnost vremena i prostora u kojem se kreću likovi. Osobno sam puno puta prošao sva ta mjesta, lokacije su pomno birane, a slike su dorađivane sve dok nisu postale vjerodostojan "otisak" mjesta i ugođaja, kaže Škiljan.

Samobor je inače, dodaje on, "prirodno okruženje" za one koji imaju ideju, plan, viziju...

- Samobor je već krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća imao skoro 1500 obrtnika. I sada tu možete, uz manju ispomoć izvana, "složiti avion". A kreativnih ljudi nikada nije nedostajalo.

Na primjer, Glazbenu školu Ferdo Livadić pohađa skoro 350 đaka, tu je i najveći centar za mlade, novouređeno kino, da ne nabrajam dalje. Dakle, suradnike sam pronalazio u susjedstvu, istovremeno s razradom projekta, pojašnjava.

Paralelno s tiskanjem slikovnica razvijaju i virtualnu dimenziju cijele priče. Web site dalmatian-comes-home.com je u izradi, tu su Facebook, Instagram i ostale društvene mreže preko kojih će se moći pratiti Benove putešestvije, kao i kroz interaktivnu mapu puta dalmatinera Bena, koja će izaći i u tiskanom izdanju. Razmišlja se i o mobilnoj aplikaciji, nagradnoj igri...

Oči širom otvorene

Slikovnice će se prodavati na svim postojećim prodajnim mjestima od trgovačkih lanaca do kioska. Prva epizoda trebala bi izaći pred Božić, a cijena bi trebala biti na razini sličnih izdanja, "vječitih franšiza" i uvoznih produkata sa svih strana svijeta.

Velika je pozornost posvećena i već napravljenim prijevodima (engleski, njemački, talijanski, kineski, korejski...), koji bi ovu autohtonu hrvatsku priču i njene junake trebali predstaviti široj publici (turistima) te ih tako bolje upoznati s dalmatinskim ambijentalnim, arhitektonskim i prirodnim vrijednostima.

Zato odlazimo na sastanak sa tri od četiri dive prevoditeljice, nedostaje nam samo Mirjana Čakanić, prevoditeljica za engleski jezik. Glavninu ilustratorskog posla obavila je Maja Cipek, akademska slikarica koja je i scenografkinja koja je u akvarelu napravila sve podloge, eksterijere i interijere u deset nastavaka.

Ako je suditi o početnim epizodama pred Majom je naporan i dugotrajan istraživački posao u vjerodostojnom prenošenju autentičnog izgleda i prepoznatljivosti povijesnih lokacija i turističkih destinacija koje svako malo i veliko misto čini posebnim.

-Puno je izazova u radu jer prije svega moram voditi računa o tome da u moju oslikanu pozadinu trebaju stati likovi i tekst koji nije velik, ali zauzima dio akvarela. On je duplo veći nego što će biti otiskan, odlučili smo se za prozračne boje, sve su to ručni radovi kod kojih treba paziti na detalje, kaže Maja.

Velika pozornost je posvećena autentičnosti lokacija i poznatih građevina, jer si autori ne žele dopustiti nikakvu improvizaciju ili grešku kada već imaju fotografske predloške.

Tjedan dana za Grgurov palac

Zato su nad ilustracijama otvorena po tri para očiju, na sve se treba paziti da se kasnije zbog nekog propusta ne bi morali ispričavati ili što će često reći Robert, "da ne bi ispali smiješni zbog nekog banalnog propusta".

- Neke građevine sam satima morala dotjerivati, što vi kažete fugirati da pogodim pravu nijansu. Za Grgurov palac koji je svjetliji od ostatka kipa jer je stalno izložen svjetlu i dodirima mislila sam da će mi trebati malo vremena, ali kada sam se s njim uhvatila u koštac za ilustraciju mi je trebalo tjedan dana.

Nikako nisam mogla pogoditi slojeve sjena i nakon svih pokušaja sada doista mogu reći da sam s tom nogom i palcem doista zadovoljna, ha-ha, pojašnjava nam Maja.

Robert dodaje da se se pazilo i kako će izgledati i otoci u pozadini, pa i gdje se nalazi sunce kad trajekt isplovljava.

- Maja na svakom akvarelu daje svoju osobnu dimenziju više, a to mogu samo veliki crtači. Nakon Majine scenografije Niko tim likovima daje dušu i karakter i mogu reći da su sjajno stopili svoje kreativnosti, kaže Robert.

Niko Barun dodaje kako nije nevažno za dimenziju dalmatinske priče spomenuti kako je on rođeni Livnjak, čija je obitelj upravo u Splitu dobila svoje prezime, a on se nakon životnog puta u Lipiku i Pakracu skrasio u Samoboru, gdje kao karikaturist, ilustrator i autor stripova strpljivo gradi svoju karijeru biranim projektima, za koje je hvaljen i nagrađivan.

Samoborska kineska snaha

Bena, kao razigranog i znatiželjnog malog dalmatinera osmislio je još prije dvadesetak godina, kada je sa Robertom prvi put razgovarao o toj ideji.

- Da, priča o dalmatineru Benu stara je više od dvadeset godina, ali, kako se to kaže, "do sada se nisu stekli uvjeti" za njenu realizaciju. Navest ću samo jedan primjer: za ovu je godinu, koja je na izmaku, bilo najavljeno 300 000 Kineza koji bi nas trebali posjetiti kao turisti.

Naravno, uz neizbježan prijevod na engleski jezik, najprije smo, u startu, počeli raditi i kineski prijevod. Dugogodišnja samoborska snaha je rođena Kineskinja, a njezina kćer Sarah vrsna je prevoditeljica. I tako to ide... - kaže Škiljan.

U izdavačkom poduhvatu kao prevoditeljica sudjeluje i Alisa Glavić, multimedijalna umjetnica koja je 15 godina živjela i radila u Veneciji, pa slikovnicu prevodi na talijanski jezik. Hvali super suradnju s ostalom ekipom, a oko prijevoda se uz hrvatski scenarij koristi i engleskim i njemačkim prijevodom.

Kako prevesti štekat?

- Izazovno je prilagoditi riječnik slikovnice djeci, pa se pokušavam konzultirati oko nedoumica. Još moramo odlučiti hoćemo li prilagoditi nazive gradova talianskom jeziku, kao i imena svetaca koja su slična. Puno smo razmišljali i kako prevesti štekat, koji je izvorno nekakva terasa ispred gostionice, ali može se zvati i Trattoria ili Oštarija što bi možda bilo više za istarske gradove.

Pa kako prevesti stečke, puno je dilema ali sve ćemo riješiti, kaže Alisa.

Po svemu sudeći najviše bi posla oko prevođenja mogla imati Sarah Puškaš, studentica prava čiji je otac iz Zagreba, a majka Kineskinja Sally Zhang donedavno je držala kinseski restoran.

Sarah je psa dalmatinera prvi put vidjela kao djevojčica u animiranom filmu "101 dalmatiner", ali nije, kao ni ostali Kinezi, znala kako je pas dobio ime.

- U prijevodu je to bio film o točkastom psu. Ne spominje se Dalmacija, a kako sada ima puno naziva gradova i lokacija za koje ne postoji kineski prijevod to će biti poseban izazov za mene, jer kod nas je praksa da kada neki prevoditelj prvi put spomene neku lokaciji ostali taj naziv koriste kao svoj, ponosna je Sarah.

Ovako se 'speluje' Split

Ona se odlučila za mandarinski prijevod, a puno je nepredviđenih okolnosti koji joj kao mladoj prevoditeljici predstavljaju posebni izazov. Treba se odlučiti kojim fontom će se tiskati, kako će biti ako su u pitanju kvadratići, a kako u tri tipa latinice koje misli kombinirati poput Pin Yina, latiničnog pisam u kojem se piše kako se izgovara, da ne kažemo po Vuku.

Kako u Kini jedan znak u 95 posto slučajeva označuje jednu riječ, ostatak su slogovi.

Ako smo dobro razumjeli Split se speluje kao "si pu-li-te". Eto uz Bena i mi smo nešto naučili, a glas o njemu uskoro će doći i do Kine gdje Sarah odlazi za božićne blagdane. Idealna prilika za Benovu novu avanturu u kojoj će Kinezi doznati kako je dobio ime...

Naslovnica Život