Mozaik Život

JE LI NAM UOPĆE NEUGODNO?

Ovo su greške zbog kojih drugima djelujete nepismeni: naša lektorica otkriva u čemu najčešće 'falivamo', nad kojim se natpisima zgraža u Splitu, a evo što kaže o 'spornom ć'

JE LI NAM UOPĆE NEUGODNO?

Možemo li stanje u pogledu "finije pismenosti" u Lijepoj našoj uistinu nazvati kritičnim u svjetlu činjenice da čak i oni koji bi trebali biti lučonoše – učitelji, naime – počesto ne znaju pravopis?

Pod "finijom pismenošću" u ovom kontekstu, dakako, ne mislimo na one koji se ne potpisuju križićem, nego na one koji besprijekorno barataju gramatikom, a pod "lučonoša" mislimo, konkretno, na čelnicu Sindikata učitelja Hrvatske koja se nedavno pred (finije pismenom) hrvatskom javnosti osramotila jer očigledno ne zna da se riječ "prosječna" piše sa "č".

Naime, teško je bilo povjerovati u njezinu naknadnu izjavu da je "pogriješila jer nije imala naočale" s obzirom na to da je dvaput "slabo vidjela" isto sporno slovo, pa je zapravo ostatak njezina izlaganja o položaju učitelja i njihovoj skromnoj "prosjećnoj" plaći zbog opetovane pravopisne pogreške pao u drugi plan...

Treba li se Šprem zbog toga sramiti ili je njezino nepoznavanje pravopisa lakmus koji odražava opću (finiju) nepismenost u državi? Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti od jedne od najmeritornijih sugovornica: Nade Arar-Premužić, dugogodišnje lektorice u novinskoj kući Slobodna Dalmacija, diplomirane profesorice hrvatskog jezika i književnosti te dobitnice nagrade za novu hrvatsku riječ prije 13 godina.

Presudila 'ležećim policajcima'

Podsjetimo, upravo je naša Nada komičan, nezgrapan i suviše opisni naziv "dodatka" na cesti koji se godinama zvao "ležeći policajac" elegantno i nenametljivo preimenovala u "uspornik", riječ koja je, za razliku od mnogih drugih kasnijih, čak i grotesknih pokušaja, ušla u upotrebu. K tomu, iza Nade je more pročitanih i lektoriranih tekstova tijekom dvadeset i četiri godine rada u lekturi (i kratko u korekturi) "Slobodne", od onih koji su zahtijevali filigranske intervencije i finu doradu, pa do tekstova koji su bili čisti "rohbau". Stoga smo, vjerujemo, za mišljenje o Špreminu ispadu pokucali na pravu adresu...

– Ne bih Sanju Šprem ovom prilikom osuđivala, svakome se može dogoditi da pogriješi, doduše znatno češće u verbalnom negoli u pisanom obraćanju, posebice ako je pod nekakvim pritiskom. Isto tako, gospođa Šprem ne može pobjeći od činjenice da je pogriješila dvaput, što isključuje mogućnost lapsusa.

Svejedno držim da je zbog toga ne bi trebalo linčovati; komentari na portalima počesto su nedopustivo vrijeđanje na osobnoj razini, a mnogi su osuđujući komentari i – gle apsurda – izrazito nepismeni, puni pravopisnih pogrešaka! Svatko bi trebao najprije poraditi na sebi – za početak je poručila iskusna lektorica, koja s matičnom novinskom kućom uskoro "slavi srebrni pir".

– S pogreškama se i sama svakodnevno susrećem, to mi je "kruh svagdašnji"; jasno je da novinari griješe, uostalom, i nama u lekturi potkrade se pogreška, ljudi smo. U našem internom ustroju urednici su oni koji odrade prve, nešto grublje intervencije, eventualno kraćenje teksta i slično, a nama lektorima posao je odraditi sve ostalo: pravopisne intervencije (osnove pravilnog pisanja), gramatičke (padeži, tvorba riječi i drugo), te stilske, poput izbjegavanja čestog ponavljanja iste riječi, započinjanja rečenica istom riječju također, zamijenimo neki izraz boljim...

Važna je i sintaksa, odnosno red riječi u rečenici, slaganje rečeničnih dijelova, pa tako često moramo "prekrojiti" cijelu rečenicu kako bi bila skladna. Nekad je tekst napisan tako da je ponavljanje hotimično, stoga je potrebno razabrati autorov stil i tip teksta; taj se profinjeni osjećaj razvije tijekom godina rada – napominje Arar-Premužić.

Virtualizacija i zaglupljivanje

Koliko je opća virtualizacija, koja je navodno kriva i za "zaglupljivanje" ljudske rase, o čemu smo također nedavno pisali u našem listu, kriva i za razinu (ne)pismenosti?

– Brzo konzumiranje također u brzini napisanih sadržaja na portalima nipošto ne pogoduje usavršavanju pravopisa jer tu ima svega. Portal jamči brzinu, a zbog toga znaju trpjeti i pravopis i gramatika, a osobito stil; jednostavno je nemoguće sve to "isfiltrirati".

Zbog toga držim da je čitanje novina na papiru kudikamo kvalitetnije iskustvo, jer ono što trajno ostaje na papiru prolazi zahtjevnije filtre (lekturu i korekturu). Uostalom, ljudi se čitajući tiskano izdanje novina bolje usredotoče i više pažnje posvete sadržaju napisanoga nego ako ih čitaju na ekranu – smatra iskusna lektorica.

Neumitan opći pad pismenosti danas je možda vidljiviji nego prije zbog brze izmjene poruka. Arar-Premužić to je ilustrirala nekim primjerima koji se često ponavljaju.

– Danas mnogi umjesto "sa mnom" pišu "samnom", "pisati ću" umjesto "pisat ću", "mi bi" umjesto "mi bismo", "ne bi" spajaju u nevjerojatno "nebi"... I tu možemo samo slegnuti ramenima, mi koji to uopće primjećujemo. Mobitel i brzina pisanja srušili su sva pravila, važnost pismenosti kao da se posve izgubila, iako je barem osnovna pismenost bitna u svakom poslu.

Bez obzira na to što radimo, povremeno moramo pisati: ili poslovne dopise, ili nekakva izvješća, stoga ne bismo smjeli zanemariti važnost pravopisa.

Zgražam se kad gledam po gradu pogrešno napisanu riječ "ćevapčići" ("čevapčići", "ćevapćići"...), što se oglašavaju "sendvići", u buticima nude "majce" (majice, nap.a.), i tako unedogled. Dobro pamtim natpis koji se na Pazaru u Splitu kočio godinama, a glasio je "Opskrbni punkt za snabdjevanje". Dakle, tragikomično je dvaput reći da se radi o mjestu za opskrbu, a osim što je u zadnjoj riječi nedostajalo slovo "i", ona ni ne pripada hrvatskom standardnom jeziku – objašnjava lektorica.

Zlatna navika čitanja

– Okruženi smo nepismenošću sa svih strana; ulaže se novac u vizualnu opremu raznih publikacija, a zapostavlja se važnost lektoriranja tih oglasa. Činjenica je da jezično obrazovanje uglavnom završava u osnovnoj školi jer se u srednjoškolskom obrazovanju stavlja naglasak na književna djela, ali čovjek treba biti i autodidakt. Razvijanje navike čitanja može puno pomoći; već jedna knjiga mjesečno značajna je intervencija, rad na sebi. Tu ne bi trebalo tražiti izliku jer baš svatko može pronaći žanr i djelo za sebe. Evo, da malo ilustriram (i personaliziram) ovu tezu, povjerit ću vam da je moj 34-godišnji sin Stribor uistinu zavolio čitanje tek prije četiri godine, kad je otkrio Joa Nesbøa, perjanicu norveškoga krimi-romana.

Čitanje knjiga nije samo sjajan trening za "fino opismenjavanje", kako ste rekli, nego djeluje i na dublje slojeve osobnosti čitatelja, koji ima priliku sam vizualizirati situaciju, a taj mu je aspekt, s druge strane, prigodom gledanja filma već serviran. Apel o važnosti čitanja uputilo je Hrvatsko čitateljsko društvo u nacionalnoj kampanji naziva "Čitaj mi", kojom se potiče roditelje na čitanje djeci naglas od rođenja. No, ne treba ciljati samo na najmlađu populaciju (budućih) čitatelja, oni svejedno neće moći pobjeći od mobitela i drugih generatora "krivopisa". Svatko treba povremeno posegnuti za knjigom i tako izbjeći da se dovede u neugodnu situaciju zbog nepoznavanja razlike između "č" i "ć", "ije" i "je", i drugih jezičnih zamki – poručila je naša sugovornica.

Najčešće pogreške

- preporučam – preporučujem

- odmarati – odmarati se

- skoncentrirati se – koncentrirati se

- oživiti – oživjeti (ali oživiti nekoga ili nešto)

- primjetiti – primijetiti

- iskomunicirati – prenijeti, priopćiti, dogovoriti se, raspraviti, iznijeti

- bojati nešto – bojiti, pa je i bojenje, a ne bojanje

- pilati, pilanje – piliti, piljenje

- zahvaljujem se – samo ako na pristojan način odbijamo, inače treba upotrijebiti „zahvaljujem“ (izražavamo zahvalnost)

- tokom rujna – tijekom (vremensko značenje), ali riječnim tokom (prostorno značenje)

- rađe – radije

- oko dvadesetak – dvadesetak ili oko dvadeset

- najoptimalnije – optimalno

- vi će te – vi ćete

- delikvent – delinkvent

- 18. rujan – 18. rujna

- zato jer – zato što ili jer

- da li – je li

- s nikim – ni s kim

- s obzirom na – s obzirom na to da

- ovo auto – ovaj auto

- Johnnya ili Johnny-a – Johnnyja

- mala kućica – kućica ili mala kuća

- često puta – često

- čak štoviše – ili čak ili štoviše

- zbog (uzrok) – radi (namjera)

- slijedeći odlomak – sljedeći odlomak (ali slijedeći neki trag)

 

Naslovnica Život