Mozaik Život

Amerika kupuje

'Ovo je konačan dokaz da je poludio': Trump objavom da želi naftu, zlato i dijamante najvećeg otoka na svijetu 'raspalio' političare, cijela 'halabuka' je navodno jedan veliki probni balon

Amerika kupuje

Danska kraljevska obitelj iznenađena je odlukom Donalda Trumpa da otkaže rujanski službeni posjet Kopenhagenu, a tamošnji političari odluku američkog predsjednika ocjenjuju kao "krajnje uvredljivu".

Trump je državni posjet u koji ga je 2. i 3. rujna pozvala kraljica Margrethe II. otkazao nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen izjavila da neće biti razgovora o prodaji Grenlanda SAD-u, tu je ideju prije nekoliko dana nazvala "apsurdnom" i kazala da Grenland nije na prodaju. "Grenland nije danski, Grenland je grenlandski, iskreno se nadam da to nije ozbiljno mislio", kazala je premijerka Frederiksen, a činjenicu da Grenland nije na prodaju potvrdio je i njegov premijer Kim Kielsen.

Drugi su političari bili žešći, Jeppe Kofod, danski ministar vanjskih poslova, rekao je da se otok ne može kupiti dolarima, yuanima ni rubljama. Lars Lokke Rasmussen, bivši danski premijer, na Twitteru je napisao kako se sigurno radi o prvoaprilskoj šali izvan sezone, a Soren Espersen, vanjskopolitički glasnogovornik populističke Danske narodne stranke, izjavio je kako je, ako Trump zaista razmišlja o tome, to konačni dokaz da je poludio.

Strateški dobar potez

Iako je potvrdio interes za kupovinom Grenlanda, Trump je prije nekoliko dana kazao kako to nije na vrhu liste prioriteta, niti razlog posjeta Danskoj, odgađanje susreta s danskom premijerkom, a potom i otkazivanje državnog posjeta, pokazuju stvarne namjere njegova odlaska u Dansku. Na pitanja o kupovini Grenlanda Trump je govorio kako bi to za SAD bilo "strateški dobro", odnosno da bi se radilo o "velikom nekretninskom poslu". Ustvrdio je i kako Danska godišnje gubi gotovo 700 milijuna dolara na financijskoj pomoći svom autonomnom teritoriju Grenlandu.

Grenland, s populacijom od samo 56.000 stanovnika od kojih su gotovo 90 posto domorodački Inuiti, iako pripada Danskoj, geografski je dio Sjeverne Amerike. Najveći otok na svijetu (iza kontinenta Australije) strateški je značajan zbog lokacije između Arktičkog i Atlantskog oceana, kao i zbog prirodnih bogatstava, nafte, plina, rijetkih metala, zlata, rubina, dijamanata, bakra, cinka, minerala olivina, željezne rude, mramora...

Zahvaljujući rapidnom topljenju snijega i leda, koji prekrivaju oko 80 posto površine Grenlanda, sva ta bogatstva postaju sve lakše dostupna. Tu je i bogati riblji fond, a Grenland je i nova granica za avanturistički turizam.

Američka vojska već je desetljećima prisutna na Grenlandu u svojoj najsjevernijoj vojnoj bazi, zračnoj bazi Thule koja je dio globalne mreže radara i senzora za otkrivanje projektila i nadzor svemira. Izgradnja te baze nakon Drugoga svjetskog rata, zbog čega je preseljen dio urođeničkog stanovništva, bila je rezultat dogovora nakon što je američki predsjednik Harry Truman 1946. ponudio Danskoj sto milijuna dolara u zlatu za Grenland, ali je ponuda odbijena.

Prva ideja o kupovini

Prva američka ideja o kupovini Grenlanda seže još dalje u prošlost, u 1860. kad je predsjednik bio Andrew Johnson, i tada je prepoznat strateški značaj Grenlanda, a željeli su u paketu kupiti i Island. Konkretne službene ponude nije bilo do one Trumanove koja bi u današnjem novcu iznosila 1,3 milijarde dolara, a neki tvrde da bi to bilo čak 4,3 milijarde dolara s obzirom na to da je nuđeno zlato.

Naravno, američki su predsjednici već kupovali tuđe teritorije. Thomas Jefferson je 1803. kupio od Francuske velike dijelove Louisiane za 15 milijuna dolara (danas bi to bilo oko 340 milijuna dolara), već spomenuti Andrew Johnson je 1867. kupio Aljasku od Rusije za 7,2 milijuna dolara (današnjih 125 milijuna dolara). Amerika je već kupovala i od Danske, 1917. je Woodrow Wilson kupio Zapadnu Dansku Indiju za 25 milijuna dolara u zlatu i promijenio ime u Američki Djevičanski Otoci.

Čak i kad bi Donald Trump uspio doći do konkretnih pregovora o kupnji Grenlanda, nemoguće je procijeniti koliko bi to koštalo SAD. Grenlandski bruto nacionalni dohodak 2016. je iznosio 2,7 milijardi dolara, a neke analize eventualne prodaje se penju do iznosa od čak 1,7 trilijuna dolara.

Trumpov najznačajniji razlog za kupovinu Grenlanda možda leži u želji da podalje od strateški važnog i bogatog otoka drži Kinu koja je tamo gospodarski već prisutna preko australske tvrtke Greenland Minerals čiji je najveći dioničar, s 11 posto vlasništva, Shenghe Resources Holdings, vodeći kineski proizvođač rijetkih metala. Danska je 2017. odbila ponudu jedne kineske rudarske tvrtke da kupi napuštenu pomorsku bazu na Grenlandu strahujući da bi to mogla biti odskočna daska za kinesku vojnu prisutnost na otoku. Možda je upravo to bio "okidač" za Trumpov interes za Grenlandom...

Prepirka oko Grenlanda Trumpovo je pozicioniranju u 'borbi' za Arktik

Diplomatska prepirka Washingtona i Kopenhagena o Grenlandu samo je dio šire strateške bitke za kontrolu nad Arktikom, tvrdi stručnjak

Američki predsjednik Donald Trump otkazao je posjet Danskoj i grubim riječima odgovorio na to što je danska premijerka Mette Frederiksen njegovu ideju o kupnji Grenlanda nazvala apsurdnom.

Mikaa Mered, profesor polarne geopolitike na pariškom Institutu za međunarodne odnose, kaže da su Trumpovi 'nasrtaji' na Grenland naznaka američkog interesa za Arktik, područje bogato prirodnim resursima, ali i distrakcija od američke unutarnje politike. 

Mered tvrdi da je Trumpova ponuda da kupi Grenland signal Rusiji, drugim arktičkim zemljama i Kini, koja je također pokazala interes za Arktik, da Amerika neće stajati po strani u borbi za kontrolu nad tim dijelom svijeta, gdje će se otapanjem leda otvoriti i nove brodarske rute. 

Amerika je već ojačala svoju nazočnost u regiji otvarajući konzulat u Nuuku, grenlandskom glavnom gradu, i financirajući nove zračne luke, obrazovne i socijalne programe. 

"Kraj cilj nije da se domognu Grenlanda kao takvog, ali nekog novog teritorija, nekog novog komada zemlje, to da", tvrdi Mered. 

Washington bi sada mogao postati sklon ideji da kupi mornaričku bazu Gronnedal na južnom Grenlandu od čije su prodaje Danci odustali 2017. jer je su jedini zainteresirani kupci bili Kinezi, dodao je.

"Moguće je da je cijela ova 'halabuka' politički, medijski i ekonomski probni balon da se vidi kako se Europljani postavljaju prema Grenlandu", kaže Mered i predviđa da bi se prepirka mogla rastegnuti. 

"Trump će nastaviti iskorištavati slučaj Grenlanda, posebno zato jer je Danska prilično servilna američka saveznica i neće Amerikancima zbog toga okrenuti leđa".

Ujedno, to će mu omogućiti skretanje pažnje na domaćem terenu. 

"Ususret predsjedničkim izborima ima svakog razloga da nastavi to razvlačiti, demokrate može izbaciti iz vijesti u ključnom trenutku početka predizbora. U Americi ionako nitko nema pojma gdje je Grenland i kako se njime upravlja". 

Naslovnica Život