Mozaik Život

Bez staračkih domova

'Ima 94 godine, ali kaže da se osjeća kao 50-godišnjak': vitalni starčić iz našeg susjedstva mogao bi biti potvrda teoriji o tajni dugovječnosti

Bez staračkih domova

Ako ste mislili da se trik za dugo življenje krije isključivo u zdravoj prehrani, vježbanju i dobrim genima, mogli biste se iznenaditi. Ono što mnogi nazivaju "tajnom dugovječnosti" nikako nije komponenta koju biste trebali zanemariti - riječ je o vašemu društvenom životu.

Obiteljske i prijateljske veze te one koje imate sa zajednicom u kojoj obitavate mogle bi igrati ključnu ulogu, ako je vjerovati posljednjim istraživanjima na temu dugovječnosti.

CNN donosi priču o starčiću Adolfu Melisu, muškarcu koji je većinu svoga života proveo u selu u kojemu je rođen na Sardiniji.

"Možda je ušao u 94., ali kaže da se osjeća kao 50-godišnjak. Još uvijek je aktivan - i impresivan igrač biljara. Ne trebaju mu naočale kako bi pročitao novine, a budi se svako jutro bez alarma na vrijeme da skuha kavu prije nego sat odzvoni 6h. Kaže da su sve mušterije u njegovu dućanu ujedno i njegovi prijatelji, svi se međusobno znaju i često druže...", piše CNN.

Populaciju u ovome dijelu svijeta proučavao je i lokalni liječnik Gianni Pes, koji mediteransko područje otočne Italije, između ostalih, naziva "plavom zonom" - pojasom u kojemu stanovnici dosegnu najveću starost. Smatra da to duguju fizičkim aktivnostima, ali i snažnim vezama koje održavaju u svojim zajednicama.

Bez staračkih domova

U mjestu Arzana na Sardiniji ne postoje starački domovi - stariji ljudi ostaju u suživotu s obitelji dok god su živi. Pomažu i brinu se o kućanstvu, druže s unucima...

Studija utemeljena na 148 različitih, manjih istraživanja potvrđuje da bi upravo u vezama koje imamo s drugima mogla biti tajna dugovječnosti. Izolirani pojedinci imaju i do 50% veće šanse za preuranjenu smrt od onih koji stanuju u zajednicama.

"Postoje neke usporedbe koja pokazuju kako su šanse za smrtnost veće zbog života u izolaciji, a gotovo i podjednake rizicima koje predstavlja, primjerice, pušenje", kaže Lisa Berkman, stručnjakinja za epidemiologiju i globalno zdravlje.

Jedna od društvenih aktivnosti koja prema mnogim istraživanjima utječe na opći boljitak i dugovječnost je zajedničko uživanje u obrocima. 94-godišnjak s početka priče je potvrda tomu - tvrdi kako ne prođe dan da ne sjedne i pojede obrok u okruženju najdražih.

Što su ljudi povezaniji, češće i jedu zajedno - uz tu naviku, idu redovito i odluke o zdravijim obrocima, kuhanima kod kuće s mnogo sastojaka, a fast food nikako nije opcija. Stoga su neka istraživanja pokazala i kako ljudi s više obiteljskih i prijateljskih veza nemaju tendenciju biti pretili kao oni koji žive sami.

Druženje kao lijek

No isto tako, stresne obiteljske situacije, prekidi ljubavnih veza ili svađe unutar obitelji, znaju utjecati na neke od odluka koje pojedinca mogu gurnuti u suprotnome smjeru - prema prestanku bavljenjem aktivnostima ili ka tome da počnu tražiti utjehu u nezdravoj i kaloričnoj hrani.

Stres u kombinaciji s manjkom emotivne povezanosti s nekim, mogli bi činiti štetu i našemu imunitetu, tvrde stručnjaci. Što su izoliraniji, ljudi su podložniji virusima, no konačna potvrda ove tvrdnje još ne postoji - potrebno je provesti dodatne studije na temu, piše CNN.

Ono što "stoji" je sljedeće: endorfini koje tijelo otpušta kad smo u pozitivnome društvu umanjuju stres i povećaju razinu ugode, stoga su i pojedinci okruženi ljudima koje vole bolje raspoloženi i ne donose nezdrave odluke poput onih koji se nalaze u pretežito stresnim okruženjima.

Upravo zbog toga starijim ljudima liječnici nerijetko kao "lijek" preporučuju blagu fizičku aktivnost, boravak na zraku i druženje s prijateljima. Razne radionice organizirane za "seniore" to potvrđuju - druženje je umirovljenicima prijeko potrebna terapija.

Naslovnica Život