Mozaik Život

'Ljudi su posebni'

Kako je razvitak ljudskog mozga povezan s hranom? Tajna je u vještini bez koje nam je svakodnevica teško zamisliva

'Ljudi su posebni'

Evolucijski gledano, ljudski mozak se značajno povećao tek nedavno, a najnovija znanstvena otkrića pokazuju da je zapravo ubrzani rast mozga omogućila - vještina kuhanja.

Brazilska neuroznanstvenica prof. Suzana Herculano-Houzel sa Vanderbilt Brain Institute-a, detaljno je opisala nove spoznaje o energetskim karakteristikama ljudskog mozga u knjizi 'Ljudska prednost - novo razumijevanje kako je naš mozak postao nezaboravan' (The Human Advantage: A New Understanding of How our Brains Became Remarkable).

Veće tijelo obično znači manje neurona, pri čemu je čovjek iznimka koja se razlikuje od svih ostalih živih bića. Mnogo je osobina koje nas kao vrstu čini posebnima, ali najvažnije je to da ni jedno drugo biće ne koristi za sporazumijevanje komplicirani jezik i ne može unaprijed shvatiti posljedice svojih aktivnosti i nema razvijen tako složen sustav međusobnih odnosa. Ljudsku vrstu čine iznimnom još neke karateristike ali jedno je sigurno da sve njih ne bismo imali da nemamo veliki mozak koji je jedno od najsavršenijih čuda prirode.

Međutim, uspješnost ljudi prilikom izvođenja složenih radnji ne može se objasniti samo veličinom mozga, koji nije najveći među svim živim bićima. primjerice, mozak slona je tri puta veći od mozga ljudi, dok najveći mozak imaju kitovi. Isto tako krave i čimpanze imaju približno jednako velik mozak, pa ipak su čimpanze sposobne naučiti bitno zahtjevnije poslove nego krave.

U čemu je onda tajna ljudskog mozga?

U zadnjih milijun i po godina kod ljudskih predaka tijekom evolucije bitno se povećao broj neurona u moždanoj kori što je rezultiralo da su po sposobnosti mišljenje ljudi bitno nadišli svoje najbliže prirodne srodnike. Pri tome treba istaknuti da veliki mozak nikako nije dar koji možemo samo koristiti. Za mozak se moramo stalno brinuti i njegovati ga.

Veliki problem s velikim mozgom je u tome što mu je za funkcioniranje potrebno mnogo energije. Znanstvenici su utvrdili da je energija koju neuroni trebaju za djelovanje prilično univerzalna za sva bića s mozgom i iznosi priibližno 6 kilokalorija na dan za milijardu neurona. Za ljudski mozak to bi značilo da mora unijeti približno 500 kilokalorija na dan odnosno 24 vata. Na prvi pogled tolika snaga nije velika jer se može usporediti sa korištenjem žarulje, pri čemu treba znati da mišići ljudskog tijela u kretanju potroše snagu od cca 75 vata.

Ključni problem ljudskog mozga je u tome da mora energijom opskrbljivati jako veliki broj neurona. Naš organizam mora u obliku glukoze osigurati mozgu dovoljno energije da bi mogao normalno funkcionirati, a u prirodnoj sredini zadovoljavanje takvih potreba nije baš jednostavno.

Podatak o energiji koja je mozgu potrebna za djelovanje objašnjava i to zašto primjerice gorile nemaju veći mozak. Ako se izračuna koliko energije može neka životinja dobiti iz hrane, lako je postaviti točnu granicu o tome koliko veliki mozak može opskrbiti. Stoga većina primata ne može razviti veliki mozak.

Neuroznanstvenica Herculano-Houzel iznosi i primjer energetske računice. Dakle, ako se primat hrani osam sati dobiva dovoljno energije za održavanje oko 53 milijarde neurona velikog mozga, pri čemu njegovo tijelo ne smije biti teže od 25 kilograma. Ako tijelo teži 50 kilograma ima samo oko 45 milijardi neurona, dok s težinom od 75 kilograma broj neurona pada na 30 milijardi, a kod 100-kilogramske životinje to je samo 12 milijardi neurona.

Priroda na taj način može birati između većeg tijela i manjeg broja neurona i manjeg tijela s većim brojem neurona. Kada bi se ljudi hranili na isti način kao drugi primati, anatomski uopće ne bi mogli opstati jer ne bi imali dovoljno energije za funkcioniranje tijela i mozga.

- Ljudi su posebni jer nam uspijeva iz jednake količine konzumirane hrane dobiti više energije. Tek kad su naši preci prije približno milijun i po godina otkrili da hranu mogu djelomično obraditi prije konzumiranja, mozak im se počeo povećavati iznad granice koju je dopuštala priroda, pa se tako u razmjerno kratkom razdoblju evolucije povećao tri puta. Ukratko ljudi imaju veliki mozak zato jer su naši preci otkrili vještinu kuhanja.

Prilikom kuhanja se hrana mehanički i termički preoblikuje izvan našeg tijela, a naša probava zbog toga iz jednake količine hrane može uzeti više iskoristive energije. Kuhanje hrane posljedično znači i to da imamo više vremena za druge aktivnosti, jer nam više ne treba previše vremena tražiti i žvakati sirovu hranu, da bismo preživjeli, pojasnila je Herculano-Houzel.

Naravno, izum kuhanja ne znači da osoba ne može preživjeti ako se hrani samo sirovim voćem, povrćem i orašastim plodovima. Pažljivim odabirom raznih namirnica i prehrambenih dodataka danas je moguće preživjeti s takvom prehranom, ali za to nam je potrebna moderna civilizacija koja omogućuje da u svakom trenutku možemo kupiti sve što nam je potrebno u obližnjoj trgovini. U prirodi je teško preživjeti dugotrajnu borbu, osim ako ne živimo na rajskom otoku s mnogo banana i drugog voća.

 

Naslovnica Život