Mozaik Život

PRAVI PALAC

Pad Facebooka, Instagrama i Whatsappa 'snervao' tinejdžere, pročitajte šokantne događaje iz noći 'smaka virtualnog svijeta'

PRAVI PALAC

Kao da se dogodio smak svijeta.

Najveći pad koji je ikad zadesio društvenu mrežu Facebook, prekid rada koji se, počevši po ovdašnjem vremenu u srijedu predvečer, protegao na vječnost od petnaestak sati, utjecaja je imao na korisnike širom svijeta, uključujući i one u Hrvatskoj.

Problema je bilo s cijelom obitelji Facebookovih aplikacija – WhatsAppom, Messengerom i Instagramom; moguće je bilo slati pisane poruke i postove, ali ne i fotografije, videa i glasovne poruke.

Uza sve, za FB se dogodila i dodatna, simbolički strašna dimenzija ovoga prekida rada: morali su se obratiti svom konkurentu Twitteru kako bi objasnili da njegova skupina popularnih aplikacija ima problema pristupu uslugama i objavljivanju sadržaja.

Nakon toga tektonskog poremećaja koji je zadesio društvenu komunikaciju u virtualnom svijetu tvrtke Facebook, reakcije korisnika ugrubo se mogu svrstati u dvije skupine: upravo onu kako se "dogodio smak svijeta", te drugu, koja bi se mogla ilustrirati riječima: "Gle, pa ima života i izvan Facebooka/WhatsAppa/Instagrama!".

Duhovite su bile opservacije fejsbukovaca na tu temu, koje su, čim im se virtualno sastajalište posve oporavilo, polijepili po "zidovima": "Nije mi radio internet, družio sam se s familijom, fini neki ljudi"; "Fotografirao sam hranu i pokazao je prijateljima uživo"; "Rekao sam djevojci da je volim"; "Vidjela sam uživo lice svoje majke prvi put nakon sedam godina"; "Rekao sam djevojci da mi se sviđa njezina fotografija, i to sa stvarnim palcem podignutim gore"...

Također ugrubo – prema brzinski napravljenoj anketi, nereprezentativnoj, ali indikativnih rezultata – moglo bi se reći da je "smak svijeta" uglavnom zadesio tinejdžere, a ono "otkrivenje" o stvarnosti izvan virtualnog svijeta – generacije njihovih roditelja, a i djedova i baka.

'Nešto nije u redu...'

Društvo sedamnaestogodišnje Lucije B. šok je doživjelo predvečer, nakon nastave, dok su bili "prikačeni" na Wi-Fi kafića u blizini škole. Upravo su tada, naime, uočili da nešto nije u redu s društvenim mrežama.

Njezini ukućani shvatili su, kad je došla iz škole, da se dogodila teška drama – ne radi Instagram! Pad te mreže, primarne koju mladi danas koriste, pogodio je i Lucijina 13-godišnjeg brata. Njima je, u toj dobi, stao život, jer – što je život bez Instagrama?

Lana K. (17), na pitanje kako je njezino društvo podnijelo pad Facebooka, odgovara da to za FB ne zna, "'ko ga više i koristi", ali zato "Instagram nije učitavao ništa, a na WhatsAppu nisu prolazile ni slike ni glasovne poruke! A s obzirom da smo imali kontrolni iz fizike, teško smo to podnijeli."

Preko Instagrama i WhatsAppa, naime, pred kontrolne šalju slike zadataka i glasovne poruke objašnjenja kako zadatke riješiti. "A kako to nismo mogli, morali smo se sami snalaziti!"

Tih nekoliko večernjih sati koliko nisu radile društvene mreže, nekako je trebalo preživjeti – i upravo je to "preživljavanje" bilo otkriće. Umjesto da se svaki član obitelji okupira zbivanjima na "svojoj" društvenoj mreži – starijima je forte upravo "staromodni" Facebook – ostali su orijentirani jedni na druge.

Sutradan, nakon "smaka svijeta", moglo se tako uz jutarnju kavu čuti kako su roditelji konačno porazgovarali s djecom, zajedno večerali, družili se, odgledali film.

Puno dobroga i lošega

Novinarki i urednici Nataši Bakotić Facebook je, kao primarni izvor informacija, stalno uključen. Vidjela je da je njegovo "pucanje" – mogli su se slati "slovni" postovi, ali ne i fotografije i videa – među fejsbukovce unijelo nervozu, no ona se odlučila povući i posvetiti knjizi. Konačno je dovršila roman Khaleda Hosseinija "I odjeknuše gore", oduševljena, kaže, pismom autora. A i time što je našla dovoljno slobodnih sati za neometano čitanje.

S obzirom da je "pad Fejsbuka" prisilio tinejdžere da se snalaze u "analognom" životu, te da su i stariji uočili prednosti provođenja večernjih sati izvan virtualnog svijeta – kakve bi se poruke iz takvih "posljedica" jednog ovakvog globalnog poremećaja mogle iščitati?

– Internet je sastavni dio suvremenog svijeta; donio je puno dobroga, ali i puno lošega – odvojili smo se jedni od drugih, "visimo" na mobitelima, i zapravo je vrlo dobro da jedno vrijeme budemo izvan virtualnog svijeta, da budemo svjesni koliko nam taj svijet krade vremena – kaže dr. Irena Rojnić Palavra, psihijatrica u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan.

Kontrolirajmo se

Prema njezinu mišljenju, od takvog odmaka najviše mogu profitirati djeca. Kao ilustraciju tome spominje američku emisiju o obitelji koja se lišila svih gadgeta.

– Odrasli su bili užasnuti, no djeca nisu; njima se svidjelo igrati se na sasvim "običan" način. Poziv je to na svojevrsno buđenje, na razmišljanje o tome kako provodimo vrijeme.

Dodaje kako je važno da mi kontroliramo vrijeme posvećeno nekom sadržaju, a ne da sadržaj kontrolira nas.

– Moramo reći – bit ću "na mreži" petnaest minuta i gotovo, umjesto da svako malo provjeravamo notifikacije – zaključuje psihijatrica.

Kad bismo poslušali savjet stručnjaka i doista pazili, vjerojatno nam ovakvi "smakovi virtualnih svjetova" ne bi stvarali previše poteškoća.

Možeš 'refrešat' koliko te volja...

Oba su pala!
Oba su pala!
I Fejsić i Insta.
Možeš "refrešat" koliko te volja, nema majci. Zato je Princeza i došla svojoj majci. Izvukla se iz sigurnog utočišta svojeg sobička i sve ala finta "radim to svakodnevno" – sjela u fotelju i pridružila se obiteljskoj ćakuli. Brata joj viđamo, Wi-Fi u njegovoj sobi nije baš dobar, pardon, nije dovoljno dobar, pa se družimo češće.
I bilo je baš kao u vicu: nestalo je interneta, pa sam se družio s obitelji, zgodni neki ljudi...
Pošto sam jedini navijač Bayerna u kući – nisam dobro prošla, ali je gledanje utakmice bilo pravo zadovoljstvo. Princeza pola igrača "jako dobro poznaje" (prati ih po tim virtualnim platformama, pa ima dojam kako su joj ekipa), doznali smo dosta – recimo samo: pikantnih – pojedinosti iz života prosječnog nogometaša. Uništili smo sve brižljivo skrivane zalihe čokolade, majka ih je ionako spremala za posebne prilike. Nasmijali se do suza. Proljudikali. Doznali što se sve zbiva u životićima osnovnoškolaca...
Oba su pala!
I neka su.
Biti majka tinejdžerima nije lako, premda je u svakom slučaju gušt, ali ovakav nestanak "životno važnih platformi" omogućava i nama da se uvučemo (a sve kao nećemo) u njihove tajne, male svjetove. Lijepo je tamo biti. I mnogo su to fina djeca. Baš. M.B.

Nije patologija, još

Dr. Rojnić Palavra objašnjava kako prevelika usmjerenost na društvene mreže još nije svrstana u patologiju. Svjetska znanstvena organizacija kao bolest je priznala jedino "gaming disorder", poremećaj igranja videoigrica, dok druge internetske aktivnosti na koje se može "navući", na primjer one vezane uz društvene mreže, nisu "oslužbenjene" kao bolest.

Dodaje kako joj njezini mladi pacijenti s problemima ovisnosti o videoigricama govore: "Vi to ne razumijete, za nas to nije virtualno, nego stvarno." A i to treba uzeti u obzir, kaže dr. Rojnić Palavra.

Oglašivači na mukama

Dugotrajni poremećaj FB-a i njegovih aplikacija nije uznemirio samo "obične" korisnike; vjerojatno nije dobro pao ni oglašivačima koji ulažu veliki novac kako bi doprli do potencijalnih kupaca na Facebook platformama. Glavna društvena mreža tvrtke ima više od 2,3 milijarde korisnika, dok ih Instagram ima više od jedne milijarde.

Naslovnica Život